Naslov
Zašto trebamo Mediteran? Simbolično redefiniranje regija u kontekstu hrvatskoga pristupanja Europskoj uniji
(Why do we need the Mediterranean? Symbolic redefining of regions in the context of Croatian accession to the European Union)

Autori
Škrbić Alempijević, Nevena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima / Belaj, Marijana ; Čiča, Zoran ; Matkovič, Anita ; Porenta, Tita ; Škrbić Alempijević, Nevena - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo, 2012, 42-43

Skup
Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima

Mjesto i datum
Duga Resa, Hrvatska, 23.09.2012. - 25.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mediteran; kulturne regije; mediteranski identitet
(Mediterranean; cultural regions; Mediterranean identity)

Sažetak
"Mediteran kakav je nekad bio", "Duša Mediterana" neke su od krilatica kojima se Hrvatska definira u europskim kulturnim i turističkim okvirima u posljednjih deset godina. U ovom se radu analizira upotreba koncepta Mediterana u suvremenoj Hrvatskoj te se preispituju razlozi iz kojih se njezina pripadnost mediteranskom kulturnom krugu predstavlja kao neupitna činjenica. Autorica se udaljava od pristupa regijama kao geografskim datostima, već Mediteran shvaća kao društveni i kulturni fenomen, kao prostorni konstrukt kreiran naracijama i praksama ljudi, kako onih koji nastavaju obale tog mora, tako i onih izvan njih. Kako bi rasvijetlila stvaranje simboličkog imaginarija vezanoga uz ovu regiju i načine na koji se prostor puni adekvatnim značenjima, poseže za sintagmom "praktičnoga mediteranizma" kako je tumači Michael Herzfeld. Rasvjetljavanjem ovoga koncepta pruža se čitav niz odgovora na pitanje zašto je ljudima bitno da budu Mediteranci, da Mediteran ugrade u strategije samoidentifikacije: od opravdavanja lokalnih muškaraca koji udvaranje posjetiteljicama turističkih odredišta pripisuju "vrućem mediteranskom temperamentu" do promoviranja onih slojeva lokalne i regionalne kulture potiranih od strane represivnih političkih sustava u nedavnoj prošlosti. U Hrvatskoj Sredozemlje poprima dodatnu ideološku dimenziju: ono se intenzivno "otkriva" u znanstvenom, političkom i popularnom diskurzu od devedesetih godina naovamo, usporedo s uspostavom Republike Hrvatske kao samostalne države. Pritom se Sredozemlje profilira kao označitelj hrvatskih političkih i ekonomskih stremljenja koja bi trebala biti zadovoljena u okviru Europske unije ; kao niša na osnovu koje se Hrvatska nastoji izboriti za svoju prepoznatljivost na globalnom turističkom tržištu ; kao pokazatelj da se hrvatska kultura ubraja u red onih "visokih", pri čemu se analogije u pravilu povlače sa susjedima sa sjevernih obala Sredozemlja, dok se jug uglavnom prešućuje ; kao epitet kojim se opisuju društvena svakodnevica, životni stil i svjetonazor stanovnika ovoga prostora. Današnje svrstavanje Hrvatske u jednu kulturnu regiju u ovom se prilogu ujedno promatra kao pokušaj udaljavanja od druge – od zamišljenoga Balkana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA