Pregled bibliografske jedinice broj: 604612
Bolesnici s psihozom i psorijazom-sociodemografske karakteristike
Bolesnici s psihozom i psorijazom-sociodemografske karakteristike // Treći hrvatski psihijatrijski kongres/sažeci radova / Hotujac, Ljubomir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2002. str. 135-136 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 604612 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bolesnici s psihozom i psorijazom-sociodemografske karakteristike
(Patients with psychosis and psoriasis- sociodemographic characteristics)
Autori
Pavlović, Eduard ; Vučić Peitl, Marija ; Simonić, Edita ; Peitl, Antun ; Marohnić, Đurđica ; Matković, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Treći hrvatski psihijatrijski kongres/sažeci radova
/ Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2002, 135-136
Skup
Treći hrvatski psihijatrijski kongres/Sažeci radova
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2002. - 28.09.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihoza; psorijaza; sociodemografski podaci
(psychosis; psoriasis; sociodemographic characteristics)
Sažetak
Cilj ovog rada je odrediti sociodemografske karakteristike i razlike u pacijenata s psihozom i psorijazom. Metoda: Analiza sociodemografskih karakteristika 16 pacijenata (m-12, ž-4) s psihozom i psorijazom liječenih u Psihijatrijskoj klinici KBC Rijeka od 1.1.2000. do 31.12.2000. god. Pacijenti su prema MKB-10 klasifikaciji razvrstani u tri podskupine(afektivne psihoze, shizofrene psihoze i ostale pihoze), a analizirani su spol, dob, bračno stanje, zanimanje i tip domaćinstva. Rezultati: Među svim podskupinama ne postoje značajna razlika u odnosu na dob, bračno stanje i zanimanje. Između pacijenata sa shizofrenom psihozom, s afektivnom psihozom, te drugim psihozama i psorijazom ne postoji značajna razlika u odnosu na spol i tip domaćinstva. Shizofreni bolenici s psorijazom češće su samci i umirovljenici, dok su pacijenti s afektivnim psihozama i psorijazom češće bili oženjeni i zaposleni. Rasprava i zaključak: Razumijevanje psihoza u psihotičnih pacijenata sa psorijazom omogućava bolje shvaćanje psihotičnih poremećaja i značenje sociodemografskih faktora kako u psihoplastici istih, tako i kod samog liječenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka