Naslov
Prehrambeni unos i status željeza, te incidencija anemije u trudnica
(Dietary intake and iron status and incidence of anaemia in pregnancy)

Autori
Banjari, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
15.11

Godina
2012

Stranica
119

Mentor
Čačić Kenjerić, Daniela

Neposredni voditelj
Colić Barić, Irena

Ključne riječi
anemija ; deficit željeza ; trudnoća ; prehrana ; bioraspoloživost željeza ; ishod poroda
(anaemia ; iron deficiency ; pregnancy ; nutrition ; iron bioavailability ; pregnancy outcome)

Sažetak
Primarni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi incidenciju anemije i deficita željeza u populaciji trudnica s područja grada Osijeka, uz utvrđivanje razine promjene u statusu željeza u krvi trudnica tijekom gestacijskog perioda. K tome, cilj je bio utvrditi kakvoću prehrane trudnica, s posebnim naglaskom na unos željeza hranom i promatranje njegove bioraspoloživosti u hrani. Sekundarni cilj bio je utvrditi eventualne učinke anemije i deficita željeza prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i kliničke prakse na ishod poroda i/ili trudnoće. Odabrano je randomizirano prospektivno longitudinalno obsevacijsko istraživanje, koje je obuhvatilo 222 uspješno okončane trudnoće. Kumulativna incidencija anemije (prema hemoglobinu) iznosi 26 % sa stopom incidencije od 0, 301, te 31 % za deficit željeza sa stopom od 0, 368. Prevalencija deficita željeza (prema hemoglobinu) u 1. tromjesečju iznosi 10, 8 %, a u trećem 31, 1 %, dok je prevalencija anemije 3, 6 % u prvom, a 26, 1 % u 3. tromjesečju. Deficit željeza je učestaliji od anemije. Prevalencija anemije i deficita željeza u 1. tromjesečju predstavlja blaži, a krajem gestacije poprima razmjere velikog javnozdravstvenog problema. Status željeza u krvi opada tijekom gestacijskog perioda (p < 0, 001), čak i u slučaju uzimanja vitaminsko/mineralnih dodataka prehrani. Promjenu u statusu željeza kroz gestaciju ginekolog može procijeniti pomoću neke od razvijenih predikcionih jednadžbi. Unatoč opće prihvaćenim stanovištima, istraživanje je pokazalo kako trudnoća nije povezana s boljom kakvoćom prehrane, što se očtuje kroz nizak energetski unos i unos bjelančevina. Unos željeza hranom raste tijekom gestacije (p < 0, 001), no taj je unos nizak i ne zadovoljava preporuke ni u jednoj fazi gestacije. Uzimajući u obzir doprinos vitaminsko/mineralnih dodataka prehrani, utvrđen je adekvatniji, ali još uvijek nezadovoljavajući unos željeza. Hrana biljnog podrijetla glavni je izvor željeza iz hrane uz doprinos ukupnom unosu željeza s više od 80 %, no niske je bioraspoloživosti. Potvrđen je trend porasta apsorpcije željeza kroz gestaciju (od 1, 20 mg u prvom na 1, 33 mg u 3. tromjesečju). Iako podaci o incidenciji anemije tijekom gestacijskog perioda ukazuju na veliki javnozdravstveni problem, nije utvrđena statistički značajna povezanosti anemije i deficita željeza s ishodom trudnoće i/ili poroda. Fiziološka prilagodba žene u trudnoći je u konačnici rezultirala povoljnim ishodom i po majku i po novorođenče. Istraživanjem su dobiveni reprezentativni podaci o prevalenciji anemije i deficitu željeza, te o kvaliteti prehrane trudnica što može imati i primjenu u obliku ciljanih intervencija u trudnica i izradi vodiča s ciljem prevencije deficita željeza i anemije ili nekih drugih poremećaja gestacije (prvenstveno gestoza).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija, Nutricionizam

POVEZANOST RADA