Naslov
Emocionalni rad i izgaranje medicinskih sestara
(Emotional Labor and Burnout in Nurses)

Autori
Petrak, Olivera ; Bartolac, Andreja ; Pavić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan - Dubrovnik : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2012, 285-285

ISBN
978-953-55079-1-8

Skup
20. godišnja konferencija Hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 07.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
emocionalni rad ; izgaranje ; medicinske sestre
(emotional labor ; burnout ; nurses)

Sažetak
Emocionalni rad (eng. emotional labour (Hochschild, 1983), emotional work (Zapf, 2002)) podrazumijeva nesuglasje između emocija koje se trenutno doživljavaju i ekspresije emocija uvjetovane zahtjevima posla. Emocionalni rad dio je profesionalnih zahtjeva posla (npr. suosjećajnost, zainteresiranost, empatija, ljubaznost i sl.), te je izrazitiji kod pomagačkih i uslužnih djelatnosti, a kao takav pridonosi izgaranju na poslu. Cilj ovog istraživanja je provjeriti koliki je emocionalni rad medicinskih sestara na radnom mjestu, koji su njegovi aspekti, te ispitati odnos emocionalnog rada i izgaranja na poslu. U istraživanju je sudjelovalo 153 medicinskih sestara i tehničara prosječne dobi 35 godina, te prosječnog radnog staža 16 godina, od čega su 142 žene, te 11 muškaraca. Po stručnoj spremi bilo je 75 sestara sa srednjom, te 77 sa višom ili visokom stručnom spremom. Korišteni instrumenti su Upitnik emocionalnog rada (Näring i sur., 2007.), te Upitnik za samoprocjenu izgaranja na poslu (Fučkar, 1995.) koji sadrži tri subskale: depersonalizacija, emocionalna iscrpljenost i smanjena učinkovitost. Faktorskom analizom drugog reda utvrđena je trofaktorska struktura Upitnika emocionalnog rada (glumljenje emocija, iskrenost i ponašanje u skladu sa zahtjevima posla). Pokazalo se da medicinske sestre tek ponekad pribjegavaju glumljenju i prikrivanju emocija na radnom mjestu, nešto češće doživljavaju ili se trude doživjeti pozitivne emocije, a često se ponašaju u skladu sa zahtjevima posla. Sestre sa srednjom stručnom spremom imaju značajno veći rezultat na faktoru glumljenja emocija, te na distanciranosti kao načinu suočavanja sa stresom od sestara prvostupnica i diplomiranih medicinskih sestara. Regresijska analiza za kriterij općeg izgaranja na poslu dala je kao značajne prediktore opće zadovoljstvo poslom, radni staž, te sva tri faktora na skali emocionalnog rada. Za subskalu depersonalizacija i emocionalno iscrpljenje značajni prediktori su identični kao na ukupnom izgaranju, osim radnog staža, dok su za smanjenu učinkovitost svi uvedeni prediktori značajni, osim emocionalne iskrenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA