Naslov
TEKUĆI PRIJELAZI I UMREŽAVANJE NEZASIĆENIH POLIESTERSKIH SMOLA
(LIQUID-LIQUID TRANSITIONS AND CROSSLINKING OF UNSATURATED POLYESTER RESINS)

Autori
Pucić, Irina ; Ranogajec, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVI. HRVATSKI SKUP KEMIČARA I KEMIJSKIH INŽINJERA / Želimir Kurtanjek, Danko Škare, Zlatko Meić - Split, 1999, 289-290

Skup
XVI. HRVATSKI SKUP KEMIČARA I KEMIJSKIH INŽINJERA

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.02.1999. - 26.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
nezasićeni poliesteri; viskoznost; električna vodljivost; umrežavanje; radijacijsko iniciranje; viši prijelaz tekuće-tekuće; lokalna sređenost; DSC; spektroskpija u bliskom infracrvenom području; vodikove veze; ekstrakcijska analiza
(unsaturated polyesters; viscosity; electrical conductivity; crosslinking; radiation initiation; upper liquid-liquid transition; local order; DSC; near-infrared spectroscopy; hydrogen bonding; extraction analysis)

Sažetak
Umrežavanje nezasićenih poliesterskih smola stirenom inicirano toplinom i ionizirajućim zračenjem praćeno je mjerenjem istosmjerne električne vodljivosti. Nastankom trodimenzionalne mreže raste viskoznost sistema što dovodi do značajnog pada električne vodljivosti omogućujući veliku osjetljivost tih mjerenja. Za razliku od većine kinetičkih metoda, fizičke promjene do kojih dolazi u ispitivanom sistemu (npr. ostakljenje) ne ometaju praćenje električne vodljivosti. Dodatne prednosti te metode su dobra reproducibilnost i jednostavnost izvedbe mjerenja. Sadržaj gela i slobodni stiren određeni su ekstrakcijskom analizom, koja je neelektrična metoda. Potvrđeno je da je promjena električne vodljivosti izravno ovisna o dosegu reakcije umrežavanja. Dobiveni rezultati pokazali su da je metoda električne vodljivosti obećavajuća metoda za praćenje polimerizacije i umrežavanja, naročito u specifičnim uvjetima kao što je direktno praćenje radijacijski iniciranih reakcija. Električno polje utječe na reakciju umrežavanja nezasićenih poliesterskih smola, vjerojatno stvarajući za reakciju povoljnu orijentaciju molekula poliestera. Taj, kao i utjecaj brzine doze potvrđen je ekstrakcijskom analizom i diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom (DSC). Mjerenjem temperaturne ovisnosti električne vodljivosti nezasićenih poliesterskih smola uočeni su tekući prijelazi. Pokazali smo da se oni javljaju zbog cijepanja međumolekulskih (niži tekući prijelaz, Tll) i unutarmolekulskih (viši tekući prijelaz, Tlr) interakcija poliesterskih lanaca. Ispitana je ovisnost tih prijelaza o električnom polju, utjecaju otapala i umrežavanju. Viši tekući prijelaz potvrđen je diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom (DSC). Spektroskopija u bliskom infracrvenom području (NIR) pokazala je da u tom temperaturnom području dolazi do cjepanja vodikovih veza unutar poliesterskog klupka a time do smanjenja sređenosti kratkog dometa. Treba naglasiti da se viši tekući prijelaz kod nezasićenih poliestera javlja u temperaturnom području u kojem su vršena radijacijski inicirana umrežavanja pa može utjecati na reakciju povećavajući dostupnost poliesterskih dvostrukih veza stirenu. Podaci dobiveni mjerenjem promjene električne vodljivosti kod radijacijski i toplinski iniciranog umrežavanja obrađeni su korištenjem same vodljivosti umjesto, kako je uobičajeno, njenog logaritma. Pokazani su glavni nedostaci logaritamske metode, koji povećavaju rasipanje podataka manjih vrijednosti pri kraju reakcije. Ekstrakcijskom analizom utvrđeno je slaganje s podacima same vodljivosti dok logaritmiranje podataka pomiče reakciju prema kasnijim vremenima. Iz logaritamskih podataka nije moguće ili je vrlo teško odrediti vrijeme (dozu) ostakljenja. Revidiranim postupkom analize rezultata pokazana je puna osjetljivost metode električne vodljivosti prema strukturnim promjenama u reakcijskom sistemu. Prividne reakcijske konstante izračunate iz promjene same električne vodljivosti kod radijacijski inicirane reakcije pokazale su utjecaj višeg tekućeg prijelaza na brzinu reakcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA