Naslov
Ipsilateralni i kontralateralni učinci treninga jakosti i ravnoteže na živčano-mišićnu funkciju i motoričku kontrolu tjelesno aktivnih osoba
(Ipsilateral and contralateral effects of strength and balance training on neuromuscular function and motor control in physically active individuals)

Autori
Trošt Bobić, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.06

Godina
2012

Stranica
205

Mentor
Šarabon, Nejc ; Marković, Goran

Ključne riječi
Živčano-mišićna funkcija; balistički trening; trening ravnoteže; ipsilateralni učinak; kontralateralni učinak
(Neuromuscular function; ballistic training; balance training; ipsilateral effect; contralateral effect.)

Sažetak
Temeljni je cilj ovog istraživanja bio istražiti ipsilateralne i kontralateralne učinke kombiniranog unilateralnog balističkog treninga jakosti i ravnoteže (BTTR) te izoliranog balističkog treninga (BT) plantarnih i dorzalnih fleksora stopala na živčano-mišićnu funkciju mladih, tjelesno aktivnih osoba. Sukladno dosadašnjim spoznajama iz područja neurofiziologije i motoričke kontrole, postavljene su tri hipoteze u alternativnom obliku: 1) Kombinirani BTTR proizvest će statistički značajno poboljšanje u statičkoj i dinamičkoj ravnoteži obje noge, pri čemu će ti učinci biti statistički značajno veći od onih proizvedenih izoliranim BT samo u prostoru dinamičke ravnoteže. 2) Kombinirani BTTR proizvest će statistički značajno poboljšanje u maksimalnoj i eksplozivnoj jakosti plantarnih i dorzalnih fleksora stopala ipsilateralne i kontralateralne noge, pri čemu će ti učinci biti statistički značajno veći od onih proizvedenih izoliranim BT. 3) Kombinirani BTTR proizvest će statistički značajno poboljšanje sposobnosti precizne modulacije položaja i submaksimalne sile u skočnom zglobu obje noge, pri čemu će ti učinci biti statistički značajno veći od onih proizvedenih izoliranim BT. Živčano-mišićna funkcija procijenjena je na lokalnoj i globalnoj funkcionalnoj razini. Na lokalnoj je razini procijenjena zadacima maksimalne voljne izometrijske kontrakcije plantarnih i dorzalnih fleksora stopala te precizne modulacije pokreta i submaksimalne sile u skočnom zglobu. Na globalnoj razini, živčano-mišićna je funkcija procijenjena zadacima održavanja ravnoteže u stabilnim i nestabilnim uvjetima. Maksimalna i eksplozivna jakost procijenjene su pomoću seta dinamometrijskih i elektromiografskih (EMG) varijabli. Koristile su se sljedeće dinamometrijske varijable: vršni moment sile (za maksimalnu jakost) te vršni i prosječni gradijent momenta sile izračunat u više vremenskih prozora od početka pokreta do 200 ms (za eksplozivnu jakost). Kao elektromiografski pokazatelj maksimalne jakosti m. soleus i m. tibialis anterior koristio se korijen EMG signala tijekom maksimalne voljne izometrijske kontrakcije, dok je elektromiografski pokazatelj eksplozivne jakosti bio integral EMG signala (normaliziran i nenormaliziran), izračunat u više vremenskih prozora od početka mišićne aktivacije do 200 ms. Sposobnost precizne modulacije submaksimalne sile i pokreta u skočnom zglobu procijenjena je normaliziranom amplitudom proizvedene krivulje. Statička je ravnoteža procijenjena brzinom, amplitudom i frekvencijom pomaka centra pritiska, a dinamička je ravnoteža procienjena pomoću aktivnog vremena balansiranja, kutne brzine i frekvencije promjene smjera pomične platforme te brojem doticaja platforme i tla tijekom balansiranja. Nakon početnog mjerenja, proveden je petotjedni kombinirani balistički trening i trening ravnoteže (BTTR skupina) i izolirni balistički trening (BT skupina). Promjena u svakoj od zavisnih varijabli u eksperimentalnim skupinama analizirana je pomoću dvofaktorske analize kovarijance (grupa x vrijeme) s ponovljenim mjerenjima na jednom faktoru (vrijeme). U slučaju statistički značajnih glavnih efekata i/ili interakcijskih efekata, primijenjen je Bonferroni test za višestruke komparacije. U prostoru statičke i dinamičke ravnoteže rezultati provedenog istraživanja dokazuju da izolirani unilateralni BT plantarnih i dorzalnih fleksora stopala i kombinirani BTTR imaju sličan učinak na sposobnost održavanja ravnoteže u statičnim i dinamičnim uvjetima tijekom ipsilateralne, ali ne i tijekom kontralateralne izvedbe. Provedeni kombinirani BTTR rezultirao je kontralateralnim promjenama u pokazateljima statičke i dinamičke ravnoteže, dok je izolirani BT doveo do kontralateralnih poboljšanja samo u prostoru dinamičke ravnoteže. Također, u prostoru ipsilateralne statičke ravnoteže, provedeni BTTR jednako je utjecao na pokazatelje pomaka CP u medio-lateralnom (p<0, 01) i antero-posteriornom smjeru (p<0, 01), dok je izolirani BT značajnije djelovao na pokazatelje pomaka CP u antero-posteriornom (p<0, 01) u odnosu na medio-lateralni smjer (p<0, 05). Dobiveni rezultati u prostoru statičke i dinamičke ravnoteže potvrđuju dosadašnje spoznaje o sličnom djelovanju balističkog treninga i treninga ravnoteže na sposobnost održavanja ravnoteže. Također potvrđuju spoznaju da trening ravnoteže može značajnije utjecati na razvoj sposobnosti održavanja ravnoteže od balističkog treninga mišića donjih ekstremiteta. Rezultati sugeriraju da je upravo dodatak vježbi ravnoteže unilateralnom BT u programu BTTR treninga doprinio opisanim razlikama u razvoju statičke i dinamičke ravnoteže u korist BTTR. Kada je riječ o sposobnosti precizne modulacije submaksimalne sile plantarnih fleksora stopala i precizne modulacije pokreta u skočnom zglobu, oba su provedena treninga rezultirala značajnim poboljšanjem ipsilateralne (p<0, 01 za silu i p<0, 05 za pokret) i kontralateralne (p<0, 05 za silu i p<0, 01 za pokret) izvedbe. Slično djelovanje provedenih treninga na spomenute sposobnosti ne iznenađuje ukoliko se u obzir uzme mogućnost znatnog podražaja mišićnih, tetivnih, zglobnih i kožnih mehanoreceptora putem maksimalne balističke kontrakcije ili putem zadataka održavanja ravnoteže. Iako između utjecaja dva provedena treninga nije ustanovljena statistički značajna razlika, dobiveni rezultati predstavljaju važan doprinos proučavanju mogućnosti utjecaja na sposobnost precizne modulacije sile i pokreta u zglobu primjenom različitih trenažnih protokola. U prostoru maksimalne i eksplozivne jakosti provedeni BT i BTTR rezultirali su značajnim poboljšanjem eksplozivne jakosti plantarnih fleksora stopala trenirane noge (p<0, 05), bez popratnog značajnog razvoja maksimalne jakosti, što je u skladu s dosadašnjim spoznajama o utjecaju balističkog treninga relativno kratka trajanja. Budući da je razvoj maksimalne jakosti usko povezan s morfološkom prilagodbom na trening, a razvoj ekspozivne jakosti sa živčanom prilagodbom, dobiveni rezultati naglašavaju utjecaj treninga na živčanu prilagodbu treniranih mišića. Rečeno podupire jasan trend kontralateralnog razvoja maksimalne i eksplozivne jakosti plantarnih fleksora stopala. Maksimalna i eksplozivna jakost dorzalnih fleksora stopala nije se značajno poboljšala ni u jednoj od treniranih skupina, iako je zabilježen trend većeg utjecaja kombiniranog BTTR na eksplozivnu jakost dorzalnih fleksora stopala u odnosu na provedeni izolirani balistički trening. Takav trend podupire dosadašnje spoznaje o važnosti funkcije m. tibialis anterior u održavanju uspravnog stava pri hodanju i stajanju na mjestu. Zaključno, provedeni su treninzi vrlo slično djelovali na živčano-mišićnu funkciju vježbača na lokalnoj i globalnoj funkcionalnoj razini. Ipak, provedeni kombinirani BTTR pokazao je sveobuhvatnije djelovanje na praćene sposobnosti zbog utjecaja na veći broj različitih pokazatelja živčano-mišićne funkcije vježbača. Ovo istraživanje, provedeno na mladim, zdravim i tjelesno aktivnim pojedincima donosi novu spoznaju u proučavanju živčano-mišićne prilagodbe na trening zdravih pojedinaca (bez povijesti ozljede skočnog ili koljenog zgloba), sa već zavidnom razinom živčano-mišićne funkcije. Dobiveni rezultati sugeriraju mogućnosti utjecaja balističkog treninga kao i njegove kombinacije s treningom ravnoteže na prevenciju ozljeda donjih ekstremiteta. Rečeno je osobito važno za one ozljede koje sa sobom nose znatan deficit živčano-mišićne funkcije, kao što je uganuće skočnog zgloba drugoga i trećeg stupnja. Na području kontralateralnih učinaka, zabilježeno kontralateralno poboljšanje statičke i dinamičke ravnoteže te sposobnosti precizne modulacije submaksimalne sile i pokreta u skočnom zglobu ukazuju na kompleksnost mehanizama kros-transfera koji ne moraju nužno biti vezani za homologni kontralateralni mišić.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA