Pregled bibliografske jedinice broj: 602336
Biokemijski sastav prirodne populacije kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) na ušću Neretve
Biokemijski sastav prirodne populacije kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) na ušću Neretve, 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 602336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biokemijski sastav prirodne populacije kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) na ušću Neretve
(Biochemical composition of shellfish Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) natural population from Neretva River Estuary)
Autori
Dupčić Radić, Iris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.07
Godina
2012
Stranica
116
Mentor
Carić-Glunčić, Marina ; Bujan, Marija
Ključne riječi
Chamelea gallina; ušće Neretve; biokemijski sastav; fizikalno-kemijski parametri; plankton; masne kiseline
(Chamelea gallina; biochemical composition; Neretva River Estuary; chemo-physical parameters; plankton; fatty acids)
Sažetak
Biokemijski sastav kućice Chamelea gallina (Linnaeus, 1758) istraživan je mjesečno od ožujka 2003. do srpnja 2005. na ušću Neretve ovisno o fizikalno-kemijskim parametrima i dostupnoj hrani u okolišu. Istraživano je područje oligotrofno do mezotrofno (TRIX 3, 11 -5, 07) s visokim rasponom saliniteta (6, 21-37, 6). Svježe meso kućice C. gallina sastoji se u prosjeku od 80% vode i 20% suhe tvari, a suho meso od 85% organske i 15% anorganske tvari. Najveći sadržaj suhe i organske tvari zabilježen je tijekom proljeća i jeseni kada je temperatura mora uglavnom > 14 °C i ima dostatno raspoložive hrane. Kućica C. gallina hrani se mješovitom hranom, ponajviše fitoplanktonom (dijatomeje, dinoflagelati, cijanobakterije), a potom i mikrozooplanktonom (cilijati, tintinini, kopepodi) te detritusom. Sadržaj proteina u suhom mesu kućice (44, 96 - 58, 37%) značajno varira tijekom istraživanja. Lipidi (4, 22 - 8, 34%) i ugljikohidrati (3, 71 - 15, 08%) su u negativnoj korelaciji. Na povećanje sadržaja lipida pozitivno utječe porast temperature, količine raspoloživog fitoplanktona, organskog dušika i organskog fosfora, a najveće vrijednosti ugljikohidrata zabilježene su u jesensko-zimskom razdoblju kada su abundancije planktona uglavnom niske. Sadržaji svih makromolekula veći su u manjim jedinkama kućica. U sastavu masnih kiselina kućice prevladavaju PUFA (41, 53 - 57, 17%), a najbrojnije su 22:6n-3 i 20:5n-3 pa se može zaključiti da je C. gallina zbog visokog sadržaja n-3 PUFA (22, 22 - 39, 22%) i optimalnog omjera n-3/n-6 PUFA (1, 66 - 7, 72%) kvalitetna i zdrava namirnica koju je najbolje konzumirati tijekom proljeća i jeseni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
275-0000000-3186 - Struktura planktonskih populacija u trofičkom gradijentu u južnom Jadranu (Batistić, Mirna, MZO ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Dubrovniku