Naslov
Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj - Trendovi smrtnosti u razdoblju od 1985.-2009. godine
(Cardiovascular diseases in Croatia - Mortality trends from 1985 to 2009)

Autori
Kralj, Verica ; Šekerija, Mario ; Jelavić, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Cardiologia Croatica 2012 ; 7(Suppl 1):97. / - , 2012

Skup
9. kongres Hrvatskog kardiološkog društva

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.10.2012. - 16.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kardiovaskularna bolest; mortalitet; trendovi
(cardiovascular disease; mortality; trends)

Sažetak
Cilj: Analizirati stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i procijeniti trendove u posljednjih četvrt stoljeća pomoću regresijske analize. Materijali i metode: Podaci o smrtnosti izvučeni su iz baze Svjetske zdravstvene organizacije. Korištene su populacijske procjene Ujedinjenih naroda i dobna standardizacija na standardnu europsku populaciju. Kardiovaskularne bolesti su definirane kao dijagnoze 390–459 prema MKB-9 i dijagnoze I00-I99 prema MKB-10 klasifikaciji ; ishemijske bolesti srca kao 410-414/I20-I25 dijagnoze te cerebrovaskularne bolesti kao 430-438/I60-I69 dijagnoze. Trendovi su opisani pomoću regresijske analize uz pomoć točaka spajanja (engl. joinpoint regression analysis), odvojeno po spolu, uz zadani maksimum od četiri točke spajanja. Rezultati: Za ukupne kardiovaskularne bolesti vidljiv je pad standardiziranih stopa smrtnosti, uz godišnju postotnu promjenu (engl. annual percent change ; APC) u zadnjem desetlljeću od –2, 5% (95%CI –3, 1 do –1, 9) kod muškaraca i –3, 5% (95%CI –4, 1 do –2, 8) kod žena. Kod ishemijskih bolesti srca, nakon umjetnog povišenja stope smrtnosti početkom devedesetih (zbog promjena u šifriranju aterosklerotske bolesti srca) vidljiv je ravnomjerni pad, kako u muškaraca (APC=–1, 1%, 95%CI –1, 4 do –0, 7), tako i u žena (APC=–1, 3%, 95%CI –1, 7 do –0, 8). Stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti padaju od kraja devedesetih i kod muškaraca (APC=–3, 2%, 95%CI –3, 8 do –2, 6) i kod žena (APC=–3, 5%, 95%CI –3, 9 do –3, 2). Zaključak: U Hrvatskoj je vidljiv konstantan pad stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koji je nešto izraženiji kod žena. Pad je u zadnjem desetljeću izraženiji u skupini cerebrovaskularnih bolesti nego u ishemijskim bolestima srca. Međutim, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i javnozdravstveni prioritet. Stoga je potrebno intenzivirati mjere promicanja zdravlja i programe prevencije, kao i slijediti suvremene trendove u dijagnostici i liječenju, uz suradnju svih razina zdravstvene zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA