Pregled bibliografske jedinice broj: 601550
Informativnost informacijske strukture rečenice
Informativnost informacijske strukture rečenice // Jezik kako informacija / Peti-Stantić, Anita, Stanojević, Mateusz-Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Srednja Europa, 2012. str. 107-108 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 601550 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Informativnost informacijske strukture rečenice
(Informativity of the sentence information structure)
Autori
Peti-Stantić, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jezik kako informacija
/ Peti-Stantić, Anita, Stanojević, Mateusz-Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Srednja Europa, 2012, 107-108
ISBN
978-953-6979-96-7
Skup
Jezik kao informacija, XXVI. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
informacijska struktura; red riječi; klitike
(information structure; word order; clitics)
Sažetak
Uvođenjem termina informacijska struktura (Halliday 1967) praktički su započela istraživanja semantičkih odnosa elemenata rečenične strukture utemeljena u diskurzivnoj poziciji iskaza. Ta su istraživanja uvelike doprinijela definiranju informacijske strukture kao formalnoga izraza pragmatičkoga strukturiranja propozicije u diskurzu (Lambrecht 1994), tj. odnosa između unutarjezičnih sredstava i izvanjezičnih okolnosti i/ili govornikovih namjera. Kako je proučavanje takvih odnosa u nas gotovo potpuno nepoznato, na skupu ću izložiti osnovne pretpostavke višerazinskoga pristupa analizi koja omogućuje uspostavljanje kriterija za određivanje rečenice kao gramatične ili negramatične, a onda i kao informacijski neobilježene ili obilježene. U toj se analizi informacijskoj strukturi pristupa kao sastavnici gramatičkoga opisa usporedivoj s fonološkom i sintaktičkom strukturom. To je moguće zato što jedinice informacijske strukture ulaze u sustavne odnose s jedinicama fonološke i sintaktičke strukture, oblikujući na taj način informacijski potencijal rečenice. Polazeći od teze da je metodološki nužno razlikovati gramatičnost od ovjerljivosti, na odabranim se primjerima pokazuje kako za definiranje pravila gramatičnosti u svakom pojedinom jeziku treba uzeti u obzir međusobna sučelja triju navedenih struktura, a ne samo odnose unutar svake od njih. S tim se u vezi iznose rezultati preliminarnih istraživanja suodnosa između segmenata fonološke (rečenične intonacije i reda riječi) i informacijske strukture u hrvatskom kao jeziku s takozvanim slobodnim redom riječi. Cilj tih istraživanja bio je utvrditi postoji li ograničenje kombinatornosti jedinica i, ako postoji, koje je njegovo hijerarhijsko ustrojstvo.
Izvorni jezik
Hrvatski