Pregled bibliografske jedinice broj: 601064
Utječe li dodatna edukacija odgojitelja o socijalnoj kompetenciji na učestalost prosocijalnog i agresivnog ponašanja djece predškolskog uzrasta ?
Utječe li dodatna edukacija odgojitelja o socijalnoj kompetenciji na učestalost prosocijalnog i agresivnog ponašanja djece predškolskog uzrasta ? // Zbornik - Institut za pedagoška istraživanja (Beograd), 44 (2012), 1; 180-195 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 601064 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utječe li dodatna edukacija odgojitelja o socijalnoj kompetenciji na učestalost prosocijalnog i agresivnog ponašanja djece predškolskog uzrasta ?
(Des teachers' education about social competence have an influence on the frequency of prosocial and aggressive behavior of preschool children?)
Autori
Glavina, Eleonora ; Sindik, Joško
Izvornik
Zbornik - Institut za pedagoška istraživanja (Beograd) (0579-6431) 44
(2012), 1;
180-195
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
socijalna kompetencija; prosocijalno i agresivno ponašanje djece
(social competence; prosocial and aggresive children's behaviour)
Sažetak
Čest problem stručnjaka koji rade u predškolskim ustanovama je agresivno ponašanje djece, te razmjerno rjeđa zastupljenost prosocijalnog ponašanja. Cilj ovog akcijskog istraživanja bio je utvrđivanje da li dodatna edukacija odgojiteljica o načinima i vještinama stimuliranja socijalne kompetencije djece može utjecati na smanjenje frekvencije agresivnih i povećanje učestalosti prosocijalnih oblika ponašanja među djecom predškolske dobi. U edukaciju je bilo uključeno 49 odgojiteljica Dječjeg vrtića Čakovec, koja je sadržavala predavanja, radionice i primjenu u praktičnom radu, tijekom tri mjeseca, uz mentorstvo psihologinje. Prije provođenja aktivnosti, kao i nakon provođenja u trajanju od tri mjeseca, odgojiteljice su procijenile djecu skalom Pros/ag (N = 466). Dobiveni rezultati ukazuju na statistički značajno povećanje čestine prosocijalnih oblika ponašanja i smanjenje čestine agresivnih oblika ponašanja kod djece oba spola. Međutim, u odsustvu kontrolne grupe ispitanika, razlog napretka u željenom smjeru može biti maturacija i pogreške procjenjivača, pa se rezultati u ograničenoj mjeri mogu generalizirati. Kvalitativna analiza spolnih razlika ukazuje na mogućnost da nakon edukacije dolazi do ujednačavanja dječaka i djevojčica po prosocijalnim ali ne i po agresivnim oblicima ponašanja. Broj sudionica, kao i navedeni rezultati ukazuju na interes i potrebu organiziranja dodatnih edukacija iz navedenog područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- SCOPUS
- SCI Index
- DOAJ
