ࡱ> vxu[bjbjmm .bb0{ rr  8Pz*zQ)S)S)S)S)S)S)$+.w)w)4*Q&Q&Q&T Q)Q&Q)Q&Q&Q&="6Q&=)J*0z*Q&8/s#8/Q&Q&d8/'Q&w)w)$Tz*8/rB :Ana `iranovi, znan. novakinja Filozofski fakultet Sveu iliate u Zagrebu  HYPERLINK "mailto:amarkovi@ffzg.hr" amarkovi@ffzg.hr `to je to pravo na obrazovanje i kako prepoznati kada se ono krai?  Od kolijevke pa do groba, najljepae je a ko doba! Svako dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje. I to ne bilo kakvo obrazovanje, nego baa onakvo kakvim ga gore navedena poslovica prikazuje  bezbri~no, veselo, ono koje osna~uje i ispunjava te ostavlja nezaboravne uspomene. Pravo na obrazovanje zajam eno je svima, a ne samo djeci, i to meunarodnim sustavom ljudskih prava koji je proizaaao iz Ope deklaracije o ljudskim pravima, dokumenta kojim se po zavraetku dvaju svjetskih ratova meunarodna zajednica opredijelila za rad na boljoj i humanijoj budunosti. Ostvarenjem toga prava svakome se daje aansa da razvije svoje mogunosti i da stekne intelektualnu, duhovnu i druatvenu samostalnost putem usvajanja znanja, vjeatina, vrijednosti i stavova. Osim toga, kvalitetan odgoj i obrazovanje preduvjeti su i za u~ivanje mnogih drugih ljudskih prava, poput prava na rad i prava na informirano sudjelovanje u politi kom i druatvenom ~ivotu. Osim u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, koja je moralno obvezala na ispunjavanje zahtjeva koje je postavila, pravo na obrazovanje definirano je u mnogim kasnijim, pravno va~eim dokumentima, stoga se kraenje toga prava mora pratiti i sankcionirati. I Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala veinu meunarodnih dokumenata ime je preuzela du~nost osiguravanja prava na obrazovanje svojim graanima. No, osim dr~ave, i svi su graani odgovorni pratiti, poativati i atiti to pravo. To takoer proizlazi iz Ope deklaracije o ljudskim pravima koja ka~e da e svaki pojedinac te~iti promicanju ljudskih prava i sloboda te osigurati njihovo ope i djelotvorno priznavanje i poativanje. S obzirom da djeca nemaju politi ki glas koji je potreban kako bi se mogli izboriti za svoja prava, du~nost je odraslih osoba (a ponajprije njihovih roditelja, odgajatelja i u itelja) zagovarati njihove najbolje interese i voditi ra una da se njihova prava, pa tako i pravo na obrazovanje poatuju. Da bi odrasli to mogli initi, potrebno je da razumiju ato sve pravo na obrazovanje podrazumijeva i kako prepoznati kada se ono krai. Najjednostavnije re eno, pravo na obrazovanje podrazumijeva dostupnost odgojno-obrazovnih ustanova, kvalitetu odgojno-obrazovnog iskustva, mogunost izbora odgoja i obrazovanja prema vlastitim ~eljama i potrebama, ali i pravo na sigurno i poticajno odgojno-obrazovno okru~je u kojemu se poatuju prava djece, u itelja, roditelja i svih ostalih sudionika. No, da bi se prepoznali svi, pa i najsuptilniji na ini kraenja prava na obrazovanje, nije dovoljno poznavati tek definiciju toga prava, stoga e se u ovome radu prikazati i oprimjeriti teorijski okvir koji precizno objaanjava ato sve to pravo uklju uje i koji airokom krugu korisnika mo~e pomoi u jednostavnom identificiranju kraenja toga prava u praksi. Taj je okvir osmislila Katarina Tomaaevski, prva Posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za pravo na obrazovanje, a on govori o etiri dimenzije prava na obrazovanje: raspolo~ivosti, dostupnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti (Tomaaevski, 2006). Raspolo~ivost obrazovanja podrazumijeva obvezu dr~ave da osniva i financira odgojno-obrazovne ustanove u cilju ostvarenja obrazovanja za sve, ali i obvezu da osigura potrebna prora unska izdvajanja i ljudske i materijalne resurse kako bi privatne i pravne osobe mogle samostalno osnivati odgojno-obrazovne ustanove. Raspolo~ivost se dakle odnosi na osiguravanje ato veeg broja odgojno-obrazovnih ustanova koje se pojedincima daju na raspolaganje i slobodan izbor, osobito ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja koje mora biti obvezno i besplatno. Raspolo~ivost odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj na elno je na zadovoljavajuoj razini. Veinu odgojno-obrazovnih ustanova osnovala je i financira dr~ava, a Ustavom Republike Hrvatske ustanovljen je pravni temelj kojim se privatnim i pravnim osobama omoguuje samostalno osnivanje odgojno-obrazovnih ustanova. Ipak, u praksi postoje neke poteakoe u raspolo~ivosti dje jih vrtia i akola. Prvenstveno se radi o tome da joa uvijek znatan broj djece ne ostvaruje upis u programe predakolskoga odgoja i obrazovanja, posebno u manjim mjestima i na otocima jer nema dovoljno dje jih vrtia (Pravobranitelj za djecu, 2012). U osnovnom odgoju i obrazovanju problem raspolo~ivosti o ituje se u prekapacitiranosti mnogih osnovnoakolskih ustanova (zbog ega 2,06% osnovnih akola radi u tri smjene, a ak 56,82% akola u dvije smjene) i u nedostatku osnovnih akola u novoizgraenim gradskim naseljima u kojima je izgradnju novih stambenih zgrada rijetko slijedila prijeko potrebna pratea infrastruktura (Pravobranitelj za djecu, 2012). Djeca iz takvih naselja primorana su pohaati druge akole u blizini koje su uslijed toga optereene preko svake mjere te se stoga dovodi u pitanje kvaliteta odgoja i obrazovanja u takvim uvjetima. Dostupnost obrazovanja odnosi se na obvezu dr~ave da osigura besplatno osnovno obrazovanje za sve, te srednje i visoko obrazovanje prema odreenim uvjetima, ato uklju uje utvrivanje i ukidanje svih prepreka koje vode diskriminaciji i isklju ivanju pojedinaca na osnovi spola, jezika, financijskih mogunosti, etniciteta i drugih obilje~ja. Dostupnost dakle podrazumijeva fizi ku blizinu odgojno-obrazovnih ustanova ili pristup putem modernih tehnologija te ekonomsku dimenziju koja podrazumijeva razumne cijene ud~benika i drugih materijala te javnog prijevoza za u enike, kao i ne-diskriminacijsku dimenziju, odnosno obrazovanje liaeno diskriminacijskih praksi, dostupno svima, a osobito najranjivijim druatvenim skupinama. `to se ti e ove dimenzije prava na obrazovanje, mnoga djeca u Hrvatskoj suo avaju se s ote~anim pristupom odgoju i obrazovanju. Naj eae se radi od nedostatku organiziranog prijevoza do osnovne akole te ugro~enosti sigurnosti djece koja do organiziranog prijevoza pjeaa e viae od kilometra, uz prometnice bez nogostupa i rasvjete (Pravobranitelj za djecu, 2012). No, s problemima fizi ke dostupnosti suo avaju se i djeca s teakoama u kretanju s obzirom da je veliki broj akola izgraen prije trideset i viae godina kada se nije vodilo ra una o arhitektonskoj prilagodbi objekata osobama koje imaju tjelesnih poteakoa (Pravobranitelj za djecu, 2011; Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, 2012). Pozitivno je ato sve viae akola, unato  smanjenim financijskim mogunostima, domialjaju vrlo kreativna rjeaenja ovim problemima, na na in da razrede s u enicima s tjelesnim invaliditetom smje       , B D ʺʥʺ~mWDW1$hK56CJOJQJaJmHsH$hLj56CJOJQJaJmHsH*hLjhpc56CJOJQJaJmHsH!hLj5CJOJQJaJmHsH'hLjhpc5CJOJQJaJmHsH$hUhUCJOJQJaJmHsH(hhx{0JCJOJQJaJmHsHhx{CJOJQJaJmHsH'jhx{CJOJQJUaJmHsHhUCJOJQJaJmHsH!hU5CJOJQJaJmHsH>f  H!./lWhhqyy $dha$gdLj$dh7$8$H$a$gd@m$dh7$8$H$a$gdLj$dh7$8$H$`a$gdLrU$dh7$8$H$`a$gdB $dha$gd\O $dha$gd\O dhgdUD    V ±}m]M=m-hpCJOJQJaJmHsHhb|CJOJQJaJmHsHhg8UCJOJQJaJmHsHhGYCJOJQJaJmHsHhM-*CJOJQJaJmHsHhXCJOJQJaJmHsH'h\Oh\O5CJOJQJaJmHsHh\OCJOJQJaJmHsH!h\O5CJOJQJaJmHsH.jh60J5CJOJQJUaJmHsH'hLjhpc5CJOJQJaJmHsH!hK5CJOJQJaJmHsH  L z 8 : N P ^ d  |lll\l\lLhg8UCJOJQJaJmHsHh$nCJOJQJaJmHsHhPNCJOJQJaJmHsH'hHKhHK6CJOJQJaJmHsHhHKCJOJQJaJmHsHhICJOJQJaJmHsHhECJOJQJaJmHsHhb|CJOJQJaJmHsHh8`CJOJQJaJmHsHhM-*CJOJQJaJmHsHh5#CJOJQJaJmHsH*68@Pt𭝍}j}}ZJj}:hB CJOJQJaJmHsHhkCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$hLjhcCJOJQJaJmHsHhcCJOJQJaJmHsHhHCJOJQJaJmHsHhICJOJQJaJmHsHh5#CJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHhg8UCJOJQJaJmHsHhb|CJOJQJaJmHsHh?VCJOJQJaJmHsHHj\,2\f$&(JNP𬜬||lUAU'hB B*CJOJQJaJmHphsH-hLjh\B*CJOJQJaJmHphsHhSCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhHCJOJQJaJmHsHhq9-CJOJQJaJmHsHhi%CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsHhfCJOJQJaJmHsH'h\haM6CJOJQJaJmHsHhaMCJOJQJaJmHsHPl@BbX\x묘l\L9$hLjhaMCJOJQJaJmHsHh\CJOJQJaJmHsHh |CJOJQJaJmHsH$hLjh\CJOJQJaJmHsH0h\h\6B*CJOJQJaJmHphsH'h |B*CJOJQJaJmHphsH'h+/B*CJOJQJaJmHphsH'hj,B*CJOJQJaJmHphsH-hLjh\B*CJOJQJaJmHphsH'h\B*CJOJQJaJmHphsH $2:V|6B,HNRVrvͽzjjjjZZhleCJOJQJaJmHsHhdCJOJQJaJmHsHhb|CJOJQJaJmHsHhLjCJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHhj,CJOJQJaJmHsHhqECJOJQJaJmHsH$hLjhaMCJOJQJaJmHsHh\CJOJQJaJmHsHhaMCJOJQJaJmHsHXFJdj @ ^ !B!H!J!b!ннଢ଼ЭzzjVB'hLjhpc6CJOJQJaJmHsH'hLrUhLrU6CJOJQJaJmHsHh@CJOJQJaJmHsH$hLjhB CJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsHhqECJOJQJaJmHsHhleCJOJQJaJmHsH$hLjhLXCJOJQJaJmHsHhLXCJOJQJaJmHsHhJCJOJQJaJmHsHhLrUCJOJQJaJmHsHb!P%%''(:(Z))0*n*p*x***$+b+z++++ ,,,ʺʺʦʖʦm]M==]M]hj>sCJOJQJaJmHsHhrCJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsH*hLjhK5CJOJQJ\aJmHsH$hhh&CJOJQJaJmHsHh&CJOJQJaJmHsH'hLjhKCJOJQJ\aJmHsHhQ-CJOJQJaJmHsH$hLjhKCJOJQJaJmHsHhKCJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsH,T,d,,,,-8-B-^-----*/,/0/F/162P2x22.3j333444445ͽͽͽzgSggggggz'hLjhpc6CJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHhKCJOJQJaJmHsH$hhh&CJOJQJaJmHsHh&CJOJQJaJmHsHh!d CJOJQJaJmHsHhrCJOJQJaJmHsHh$CJOJQJaJmHsHhQ-CJOJQJaJmHsH$hLjhKCJOJQJaJmHsH 5X55566j6l6n77779N:R:;TU$V^VfVVVV&WdWfWhWnWWݹݓݓ~nnݓ^J'hLjhpc6CJOJQJaJmHsHh^CJOJQJaJmHsHhUo)CJOJQJaJmHsHU$hhh&CJOJQJaJmHsHh&CJOJQJaJmHsH*hLjhK5CJOJQJ\aJmHsH'hLjhKCJOJQJ\aJmHsHh6CJOJQJaJmHsH$hLjhKCJOJQJaJmHsHh$CJOJQJaJmHsHataju u prizemlja akola, osiguravaju alternativne ulaze u akole i sli no. Nadalje, djeca i njihovi roditelji sve se viae suo avaju i s ekonomskim preprekama. Globalna ekonomska kriza i opi pad standarda utjecao je na nemogunost podmirivanja troakova prijevoza, smjeataja, prehrane u u eni kim domovima te srednjoakolskih i osnovnoakolskih ud~benika, koji su se do 2009. godine podmirivali iz prora una (Pravobranitelj za djecu, 2012). Prihvatljivost obrazovanja odnosi se na obvezu dr~ave da osigura odgoj i obrazovanje prema odreenim standardima, odnosno odreene kvalitete. To uklju uje slobodan izbor obrazovanja, kvalitetne programe i sadr~aje, kao i relevantne i kulturno primjerene metode pou avanja i vrednovanja. Osim toga, prihvatljivost podrazumijeva da se u odgoju i obrazovanju promi u ljudska prava svih uklju enih te da se u skladu s time provodi akolska i razredna disciplina. Povrede te dimenzije odnose se na postojanje razli itih diskriminacijskih praksi, poput neprimjerenog i diskriminirajueg sadr~aja ud~benika, ignoriranja i segregiranja u enika koji ne govore jezik veine, koriatenja metoda discipliniranja koje ugro~avaju dje je dostojanstvo itd. Tako je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske (2011) upozorila da u ud~benicima povijesti i pomonim nastavnim sredstvima propisanim hrvatskim Katalogom obveznih ud~benika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu akolu u akolskoj godini 2010./2011. postoji zna ajna razlika u zastupljenosti spolova koja se o ituje u veoj zastupljenosti muakog spola u svim promatranim kategorijama: na naslovnicama ud~benika, na fotografijama i ilustracijama te u tekstovima ud~benika. Pokazalo se da je nesrazmjer takoer prisutan i u spolnoj zastupljenosti po zanimanjima, odnosno druatvenim ulogama osoba. Jedina kategorija u kojoj u ud~benicima broj ano prevladavaju osobe ~enskog spola jest kategorija suprug/a povijesnog lika (100% osobe ~enskog spola), dok neke druge kategorije po zanimanjima u kojima broj ano prevladavaju osobe muakog spola uklju uju vladara/icu (94,7% muakih likova), znanstvenika/icu (94,1% muakih likova), vojno lice (99,5% muakih likova), sportaaa/icu (85,1% muakih likova), astronauta/kinju-pilota/kinju (85,7% muakih likova) i novinara/ku (83,3% muakih likova). Takoer, ~ene su u pravilu najprije odreene kao majke, supruge, keri i udovice, a tek onda kao vraiteljice nekih du~nosti, a u najviae slu ajeva smjeatalo ih se u domene kuanskog rada i mode, ato pokazuje da propisani ud~benici povijesti promoviraju sterotipno i tradicionalno shvaanje ~enske druatvene uloge. Prilagodljivost se odnosi na obvezu dr~ave da odgoj i obrazovanje prilagodi razli itim grupama djece i mladih, poput pripadnika manjina, djeci s posebnim potrebama, djeci izbjeglicama itd. Prilagodljivost dakle podrazumijeva da su odgoj i obrazovanje fleksibilni, odnosno da se mogu prilagoditi razli itim potrebama razli itih u enika, a ne da se djeca moraju prilagoavati akoli, ato je na~alost esta situacija u praksi. U ovome bi se kontekstu dalo razmotriti pitanje dr~avne mature kao oblika standardiziranoga testiranja koje se u Republici Hrvatskoj provodi od akolske godine 2009./2010. Standardizirano testiranje podrazumijeva rezultate u enja koji se mogu mjeriti i koji za sve imaju jednaku vrijednost (Baai, 2007), ato zna i da se od svih u enika, bez obzira na njihove individualne razlike i afinitete, o ekuje da na dr~avnoj maturi poka~u ista znanja, iste vjeatine i iste sposobnosti, odnosno da se prilagode zahtjevima koji se maturom postavljaju, ato iz perspektive prava na obrazovanje predstavlja neuva~avanje individualnih potreba u enika i na ela fleksibilnosti odgoja i obrazovanja. Iz ovoga kratkog prikaza teorijskog okvira i primjera kraenja prava na obrazovanje vidljivo je da u hrvatskom odgoju i obrazovanju, unato  na elnoj opredjeljenosti za poativanje ljudskih prava, postoji joa dosta problema po pitanju ostvarivanja prava na obrazovanje. Svjesnost o kompleksnosti toga prava i dobro vladanje time ato sve to pravo uklju uje prvi je korak ka prevladavanju tih problema. Iz toga proizlazi da smisao ovoga teorijskog okvira nije u preciznom pridru~ivanju primjera kraenja prava nekoj od dimenzija prava na obrazovanje, nego u detekciji onih primjera koji bi ostali neotkriveni ukoliko se pravo na obrazovanje ne shvati u svoj svojoj dubini. No, pravi se smisao ljudskog prava na obrazovanje ostvaruje tek u djelovanju: prijavljivanju kraenja, sankcioniranju po initelja, ispravljanju nepravednih i neprimjerenih postupanja i prevenciji buduih nepoativanja, stoga kvalitetan pedagoaki rad pored podu avanja, podrake u eniku i osiguravanja poticajnog materijalnog okru~ja podrazumijeva i razumijevanje i promicanje ljudskih prava djeteta kao preduvjeta unapreenja dje jih ~ivota i prosperiteta druatva. Literatura: Baai, S. (2007) Nacionalni obrazovni standard  instrument kontroliranja u inkovistosti obrazovnog sustava, unapreivanja kvalitete nastave ili standardiziranja razvoja osobnosti? Pedagogijska istra~ivanja, 4 (1), 25-41. Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu (2011) Izvjeae o radu Pravobraniteljice za djecu 2010. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu. Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu (2012) Izvjeae o radu Pravobraniteljice za djecu 2011. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu. Republika Hrvatska Pravobranitelj za osobe s invaliditetom (2012) Izvjeae o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom 2011. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Republika Hrvatska Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (2011) Izvjeae o radu za 2010. godinu. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Tomaaevski, K. (2006) Human rights obligations in education: The 4-A Scheme. Nijmegen: Wolf Legal Publishers.  Ovaj stru ni rad /`iranovi, A. (2012) `to je to pravo na obrazovanje i kako prepoznati kada se ono krai? Zrno: asopis za obitelj, vrti i akolu, 23(102), 18-19./ skraeni je i prilagoeni prikaz znanstvenoga rada izvorno objavljenoga u zborniku radova s Meunarodne znanstveno-stru ne konferencije Unapreenje kvalitete ~ivota djece i mladih odr~ane u Zlatiboru (Republika Srbija) 2012. godine: /`iranovi, A. (2012) Pravo na obrazovanje izmeu zakonske regulative i prakse. U: Nikoli, M. (ur.) Unapreenje kvalitete ~ivota djece i mladih 2012. Tuzla: OFF-SET, 63-73./. U ovome pdf dokumentu donosi se adaptirana verzija rada.     WWWWZ[<]@]]]]]^n^4_t___bcd4ddddddde@ezeeeVhfhjhͺzzfffffff'hLjhK6CJOJQJaJmHsHh^CJOJQJaJmHsHhjdCJOJQJaJmHsHh(jCJOJQJaJmHsHh$CJOJQJaJmHsH$hLjhKCJOJQJaJmHsHhKCJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHh6CJOJQJaJmHsH"jhhhxk|kkmnooppq qfqqqrrrrsȸueUuȨEEh1~CJOJQJaJmHsHhKCJOJQJaJmHsHh@mCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHh hCJOJQJaJmHsH$hLjhKCJOJQJaJmHsHhX%CJOJQJaJmHsHhRTCJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHhn"CJOJQJaJmHsH'hLjhpc6CJOJQJaJmHsHs,tVt6vBvDvPvw6xyyzzzzz z𺪺yhWF6h@CJOJQJaJmHsH!h Y5CJOJQJaJmHsH!h@5CJOJQJaJmHsH!h>5CJOJQJaJmHsH!hK5CJOJQJaJmHsHhACJOJQJaJmHsHh YCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$hLjhCJOJQJaJmHsH$hLjhpcCJOJQJaJmHsHhX%CJOJQJaJmHsHh?OCJOJQJaJmHsHyzzz z{ }8~  $da$gd6$;d^`;a$gdEJ$;dh^`;a$gd@$0dh^`0a$gd@$0d^`0a$gdEJ $da$gdEJ $dha$gdLj zBz{{{|@|||}^}n}}~4~~~<@P Lā~iZh6h@CJOJQJaJ)jh6h@0JCJOJQJUaJ'h@h Y5CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h@h\=GCJOJQJaJmHsH'h*h\=G6CJOJQJaJmHsH'h*h Y6CJOJQJaJmHsH$h@h YCJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsH"&ւ$DFHFvѸzhUA)hz.h6h@0J56CJOJQJaJmHsH'h6h@5CJOJQJaJmHsH$h6h@CJOJQJaJmHsH"h@0JCJOJQJaJmHsH(h6h@0JCJOJQJaJmHsH%h@0J5CJOJQJaJmHsH+h6h@0J5CJOJQJaJmHsH1h6h@0J56CJOJQJ]aJmHsH/h6h@0J5CJOJPJQJaJmHsH,h6h@CJOJQJaJmHnHsHtH'h@h Y5CJOJQJaJmHsHjhuAUhuA0h6h@CJOJPJQJaJmHnHsHtH  $;d^`;a$gdEJ ,1h. A!"#$% s2&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtHV`V pcNormal d$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH DA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List >> 6 Footnote TextCJaJ@&`@ 6Footnote ReferenceH*FoF 6apple-converted-space^J<o!< 6apple-style-span^J6U`16 x{ Hyperlink >*B*phcPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭Vc:E3v@P~Ds |w<v p3z}p3 D Pb!,5Wjhs z !"#$%&'()DEFHIJyGKIop3X8@0(  B S  ?  +,-1CLU\bft~)/2@ XYxy.0<=NSY^ %'(+6@QS[^cehp},.<AV\ ' @ A  " , . = @ j k   & M O o | ~ k W~ *6RUov  /7<@D^_PXcn%(5')q=HSV\??})jF F!!!"" ""+"0"2"B"H"L"M"R"T"d"q"v"x""""#$$,$0$%%%%&&&&&'''B(I(l((((((((2):)>)D)))******+ +++~++++,,/,5,,(------).K.m.w.../ //&/U//////"0C0a0n0x00000000000000001w22b3d3e3g3h3j3k3m3q323Hp $$n(p(,,,,--l.m.////w0x0000_3b3d3e3g3h3j3k3m3q3, 8'{&&,,,,,,- ----..9.k.k.m....//>/F/////0010g0h0v0w0000000q3H8'{&&- ---..k.k...//>/F///00g0h0v0w000000b3b3d3e3e3g3h3j3k3m3q3  tB?tt\'t#c0tx1tm8tZsx{aN6S5#Uv;\jd@H+/aMc\>J^@m&KLXEdqQ-qE$XLj*kSI |aVEX"00@h0h0h0h0 p3  (,46:TUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx ArialI Arial Unicode MS7.*{$ CalibriA$BCambria Math"qSSVlW L)XL)X!r4003qHP ?pc2!xxpc `to je to pravo na obrazovanjekorisnik Windows User Oh+'0 , L X dpx to je to pravo na obrazovanje korisnikNormalWindows User10Microsoft Office Word@D]"@@L) ՜.+,D՜.+,\ hp  Filozofski fakultetX0 to je to pravo na obrazovanje Title 8@ _PID_HLINKSAhaVmailto:amarkovi@ffzg.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstwRoot Entry FTy1TableM8/WordDocument.SummaryInformation(eDocumentSummaryInformation8mCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q