ࡱ> [bjbjmm 4bb,%0 0 8$W=0(@"bbb===.<0<0<0<0<0<0<$?=BT<=====T<bb=u.u.u.=hbb.<u.=.<u.u.r7T8bP{NP+B8<'=0W=P8B-jB88B9==u.=====T<T< .j===W=====B=========0 B r:Ana `iranovi, znan. novakinja Filozofski fakultet Sveu iliate u Zagrebu  HYPERLINK "mailto:amarkovi@ffzg.hr" amarkovi@ffzg.hr U enici kao aktivni sudionici individualnih razgovora ( informacija ) izmeu njihovih roditelja i u itelja Veina djece u suvremenome svijetu svakodnevno zna ajan dio vremena, osim u obitelji, provodi i u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Kako je usklaenost razli itih odgojnih imbenika klju na za dje je uspjeano odrastanje i cjelokupni razvoj, posljednjih pedesetak godina intenzivno se razmatraju pitanja odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove: svrha toga odnosa, mogui oblici suradnje obitelji i odgojno-obrazovne ustanove te doprinos toga odnosa dje jem razvoju i obrazovnom uspjehu. Glavna svrha suradni kog odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove dobrobit je djeteta, odnosno u enika (Minke i Anderson, 2003). U enik je u srediatu toga odnosa. On je lan obaju druatvenih konteksta stoga je opravdano o ekivati njegovo aktivno sudjelovanje u povezivanju tih dvaju sredina. U enici  subjekti s pravima Ovakvo shvaanje uloge djeteta svoje uporiate ima u Konvenciji o pravima djeteta, osobito u pravima djeteta na sudjelovanje. Prava djeteta na sudjelovanje izri u se u nekoliko lanaka Konvencije, no lanak 12. smatra se osnovnim lankom koji govori o sudjelovanju. U njemu se isti e da dijete ima pravo na slobodno izra~avanje svojih stavova o svim pitanjima koja se na njega odnose i na bilo koji na in utje u na njegov ~ivot te uva~avanje istih u skladu s dobi i zreloau. S obzirom da je Konvencija o pravima djeteta pravni dokument, ona prvenstveno predstavlja politi ki zahtjev za poativanjem aktivnog sudjelovanje djeteta u svim procesima njegovoga odrastanja. No, na in na koji su odrastanje i razvoj shvaeni u Konvenciji nije samo pravna odredba nego on svoje utemeljenje ima i u nekim psihologijskim teorijama razvoja u kontekstu, poput teorije ekoloakih sustava i sociokulturne teorije (Vasta, Haith i Miller, 2005). Obje teorije isti u vrijednost djetetovog aktivnog sudjelovanje u druatveno-kulturnome okru~enju u kojemu se dogaa njegovo odrastanje i va~nost uloge odgovornih odraslih osoba (naj eae roditelja i u itelja) s kojima dijete stupa u interakciju. Prava sudjelovanja svoje opravdanje pronalaze i u pedagoakoj teoriji i praksi. Tako se prema konstruktivisti koj didaktici nastava shvaa kao proces interakcije izmeu u enika i u itelja, odnosno poticanja ili pru~anja potpore u enicima. U enici aktivno sudjeluju u planiranju nastave i njezinih pojedinih faza te u kriti koj analizi te nastave (Klafki, 1994). S obzirom da se dijete razvija i u i u svakome trenutku svojega ~ivota, klju no je da odrasle osobe poti u i podupiru njegovo aktivno sudjelovanje u svim ~ivotnim situacijama, pa tako i u procesu suradnje obitelji i akole (u ovome se radu suradnja odreuje kao proces meusobnog informiranja, savjetovanja, u enja, dogovaranja i dru~enja roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika, s tendencijom razvijanja partnerskih odnosa temeljenih na jednakosti, obostranoj aktivnosti, odgovornosti i uzajamnom poatovanju (Malea, 1995). Sudjelovanje u enika (UN, 1990) u procesu suradnje obitelji i akole podrazumijeva: davanje glasa u eniku, sluaanje u enika, uva~avanje u enikovog mialjenja kad god je to mogue i kad je u skladu s njegovim najboljim interesom, davanje prilike u eniku da aktivno sudjeluje i daje svoj doprinos zajedni kim aktivnostima roditelja i u itelja, te davanje prilike u eniku da, u skladu sa svojom dobi i zreloau, odlu uje zajedno s odraslima o pitanjima koja ga se ti u. Sudjelovanje u enika u razli itim oblicima suradnje obitelji i akole sporadi na je i relativno rijetka praksa, no pregledom akcijskih istra~ivanja u svijetu i stru ne literature iz toga podru ja mo~e se uo iti trend uklju ivanja u enika u individualne razgovore svojih roditelja i u itelja (tzv.  informacije ), i to naj eae kao voditelja tih razgovora. U enici  voditelji individualnih razgovora Prakse uklju ivanja u enika u ulogama voditelja individualnih razgovora njihovih roditelja i u itelja prisutne su od osamdesetih godina dvadesetoga stoljea. U tih se nekoliko desetljea razvio poseban model individualnih razgovora koji se u engleskoj literaturi naziva children-led conferences ( individualni razgovori koje vode djeca ) (Bailey i Guskey, 2001).  Individualni razgovori koje vode djeca redoviti su sastanci za roditelje koji se naj eae odr~avaju radi informiranja roditelja o napredovanju njihove djece u akoli i dogovaranja ciljeva daljnjega rada. Pritom su razgovoru, za razliku od  klasi noga modela  informacija koji podrazumijeva samo roditelje i u itelje, prisutni i u enici koji preuzimaju uloge voditelja razgovora sa svojim roditeljima. Na taj na in neposredan razgovor s roditeljima prestaje biti u iteljev dio posla jer njegova uloga, koja je klju na, prethodi samome razgovoru. To ne zna i da i u itelj, prema potrebi, ne mo~e na razne na ine sudjelovati u samome razgovoru  iznosei svoje mialjenje ili vienje neke situacije, potvrujui u enikove iskaze i sl. No, prije svega, u itelj priprema u enike za razgovor s roditeljma: zajedno s njima odlu uje o ciljevima razgovora i temama o kojima e se razgovarati, predvia mogui tijek razgovora i uvje~bava razgovor. Iako se sam razgovor naj eae odvija izmeu djece i njihovih roditelja, mo~e se rei da je on plod zajedni koga, suradni koga rada u enika i u itelja (Bailey i Guskey, 2001). Smisao je  individualnih razgovora koje vode djeca pomoi u enicima da se odgovorno odnose spram svojih akolskih zadataka, da vode ra una o izvjeatavanju svojih roditelja o napredovanju u akoli ili problemima s kojima se susreu i da izgrauju naviku razgovaranja s odraslim osobama. Naime, iako u enici sa svojim roditeljima mogu bilo kada kod kue razgovarati o svojim akolskim obvezama i problemima, sastanci ovoga tipa osiguravaju to no odreeno vrijeme i prostor za razgovor te se na taj na in i odrasli i djeca obvezuju da e se tada posvetiti jedni drugima. Osim toga, takvi razgovori ne ostavljaju mjesta za nesporazume u komunikaciji izmeu obitelji i akole. Naime, u enici ponekad  klasi ni model individualnih razgovora koji ih ne uklju uje percipiraju kao priliku za roditelje i u itelje da razgovaraju o njima  iza njihovih lea . Pritom se i roditelji znaju nai u nezahvalnoj situaciji da, ukoliko dobiju razli ite in     B ʵyeT<.jh|0J5CJOJQJUaJmHsH!h&5CJOJQJaJmHsH'hEhcH*5CJOJQJaJmHsH'hEhE5CJOJQJaJmHsH'hEh'B5CJOJQJaJmHsH'hEhC5CJOJQJaJmHsH(hhZ0JCJOJQJaJmHsH'jhZCJOJQJUaJmHsHhZCJOJQJaJmHsH!hZ5CJOJQJaJmHsH>f  <l@!2!V!&"$ & Fdha$gdGS$hdh`ha$gdGS $dha$gdE$hdh`ha$gdGS$hdh`ha$gdE $dha$gdEdhgdZ dhgdZ   N P H\$&<zȸȨȘȸnZnZȨF'hK<hC6CJOJQJaJmHsH'hEhE5CJOJQJaJmHsH!hq5CJOJQJaJmHsH1jhK<hC0JCJOJQJUaJmHsHhdCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhB)KCJOJQJaJmHsH$hK<hCCJOJQJaJmHsHhECJOJQJaJmHsH'hEh&5CJOJQJaJmHsH246r~NrLH\>z~ͽ͙͉ͭyi͙ͽ͙YIYhGCJOJQJaJmHsHh3ZCJOJQJaJmHsHhzUCJOJQJaJmHsHhn6;CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH'hK<hC6CJOJQJaJmHsHhB)KCJOJQJaJmHsHhECJOJQJaJmHsH$hK<hCCJOJQJaJmHsHhx&"CJOJQJaJmHsHh QCJOJQJaJmHsH~vjl:<tXͽͽͽͽݪݗ݇wgWhCCJOJQJaJmHsHhw-CJOJQJaJmHsHhGCJOJQJaJmHsHhn6;CJOJQJaJmHsH$hK<hCCJOJQJaJmHsH$h3ZhCCJOJQJaJmHsHha}CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHh3ZCJOJQJaJmHsH$h3Zh3ZCJOJQJaJmHsHX: T !,!0!2!R!V!!!!&"T"n"ͽ͇w͇͚gTA$ha}hCCJOJQJaJmHsH$ha}hw-CJOJQJaJmHsHha}CJOJQJaJmHsHhWCJOJQJaJmHsH$hWhCCJOJQJaJmHsH$hK<hCCJOJQJaJmHsHh6CJOJQJaJmHsHhrKBCJOJQJaJmHsHhw-CJOJQJaJmHsHhTCJOJQJaJmHsH$hK<hCCJOJQJaJmHsHn"""###<#$$$$,$D$F$N$V$$$$ڷڔq^K8$h0hqCJOJQJaJmHsH$h0ha}CJOJQJaJmHsH$h0hCJOJQJaJmHsH$h0hw-CJOJQJaJmHsHhL=CJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJmHsH$ha}hw-CJOJQJaJmHsHha}CJOJQJaJmHsH$ha}hn6;CJOJQJaJmHsH$ha}hCCJOJQJaJmHsH$ha}hECJOJQJaJmHsH&"#$&$')2[elqxxxrr $dha$gdG$edh`ea$gdG$edh`ea$gd$edh`ea$gdl$edh`ea$gdU $dha$gdPfU$edh`ea$gd0$ & Fdha$gd0$ & Fdha$gdGS $$$$$$$$$$$<%V%f%%% &&&l&r&|&&&&ͽݭݚtaataP!h0'5CJOJQJaJmHsH$h0hw-CJOJQJaJmHsH$h0hWCJOJQJaJmHsH$h0h;XCJOJQJaJmHsH$h0hCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJmHsHhL=CJOJQJaJmHsH$h0hqCJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsH&&&&"'$'0'J''''((())@)Z)p)r)v)ɸxgSgChhLCJOJQJaJmHsH'hPfUhPfU6CJOJQJaJmHsH!h06CJOJQJaJmHsHhg{SCJOJQJaJmHsHhoKCJOJQJaJmHsHhbCJOJQJaJmHsHhPfUCJOJQJaJmHsH!hPfU5CJOJQJaJmHsH'hk_-hk_-5CJOJQJaJmHsH!h0'5CJOJQJaJmHsH!h  5CJOJQJaJmHsHv))))))))) *J*N*T*f*v**H+N+f+ʺwgWgWgG7hrCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHh)>CJOJQJaJmHsHhC^CJOJQJaJmHsH$hhLhC^CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHhoKCJOJQJaJmHsHh3\CJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJmHsHhhLCJOJQJaJmHsH$hhLhhLCJOJQJaJmHsH$hhLh0CJOJQJaJmHsHf+t+++++++++, ,<,|,,,,,, -"--mZGZG7h;)CJOJQJaJmHsH$hHgh "OCJOJQJaJmHsH$hHghQ4CJOJQJaJmHsH$hHghCJOJQJaJmHsHhQ4CJOJQJaJmHsHhPFCJOJQJaJmHsHhZCJOJQJaJmHsHhC^CJOJQJaJmHsHhHgCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhhLCJOJQJaJmHsHh "OCJOJQJaJmHsH-----.@.J......//8/n///////r00ppppp`P`P@h CJOJQJaJmHsHh/qCJOJQJaJmHsHh 0CJOJQJaJmHsHh/CJOJQJaJmHsHh`CJOJQJaJmHsHh+ECJOJQJaJmHsHh;)CJOJQJaJmHsHhmnCJOJQJaJmHsHhGCJOJQJaJmHsHhFHCJOJQJaJmHsHhw CJOJQJaJmHsHhrrCJOJQJaJmHsH00111(1P1T1V1d1j1l1~1111 222N2~2223333p`P`PhU!CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHh3\CJOJQJaJmHsHhJCJOJQJaJmHsHh;)CJOJQJaJmHsHh5*CJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsHhkCJOJQJaJmHsHh CJOJQJaJmHsHh/qCJOJQJaJmHsHh{CJOJQJaJmHsH3484~4444455B5555556^6d6l6t666 787T7V7777𰠰pp`p`Ph^CJOJQJaJmHsHh-FCJOJQJaJmHsHhvCJOJQJaJmHsHh9UCJOJQJaJmHsHh6+CJOJQJaJmHsHhbCJOJQJaJmHsHhY{CJOJQJaJmHsHh "OCJOJQJaJmHsHhU!CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH78`8n8x888888888889R9^9|999:Z6Z\ZjZrZxZZ[:[>[[[["\РаА~n[$hkhUCJOJQJaJmHsHhHgCJOJQJaJmHsHhC^CJOJQJaJmHsHUhsfCJOJQJaJmHsHh;CJOJQJaJmHsHhgCJOJQJaJmHsHh^CJOJQJaJmHsHhU!CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHh}XCJOJQJaJmHsH#formacije od svoje djece i njihovih u itelja, moraju birati kome vjerovati. Model koji uklju uje sve tri zainteresirane strane (u enike, roditelje i u itelje) promi e slobodu informacija, povjerenje i otvorenu komunikaciju. Model  individualnih razgovora koje vode djeca naj eae podrazumijeva, osim u enika u ulogama voditelja razgovora, i kontinuiranu pisanu pripremu za takvu vrstu razgovora s roditeljima, i to putem portfelja, odnosno  dnevnika rada u enika (Bailey i Guskey, 2001; Paulson i Paulson, 1994). Portfelj, odnosno  dnevnik rada , iscrpan je izvjeataj o vlastitome radu na nastavi i u izvannastavnim aktivnostima kojega u enik vodi samostalno (ili uz pomo u itelja) i redovito, a potom ga, prilikom razgovora s roditeljima, koristi kao orijentaciju za tijek razgovora i materijalnu potvrdu svojega akolskoga rada. Taj izvjeataj naj eae sadr~i u enikova postignua u svakome akolskome predmetu, a mo~e biti organiziran i na na in da u enik u njega bilje~i u kojoj je mjeri ispunio specifi ne ciljeve koje je, zajedno s u iteljem, dogovorio za svaki pojedini predmet. U portfelj u enik takoer pohranjuje i razli ite uratke za koje je samostalno ili s u iteljem procijenio da najbolje oslikavaju odreeno postignue ili nau eno u pojedinome predmetu. Na taj na in voenje  dnevnika rada nadilazi prvotnu svrhu ispomoi tijekom individualnih ragovora s roditeljima, a postaje na in kontinuiranog praenja svojega rada na nastavi i refleksije na taj rad. Model  individualnih razgovora koje vode djeca podrazumijeva preciznu i ozbiljnu razradu. Naj eae se radi o nekoliko klju nih koraka koje u itelj mora poduzeti u implementaciji toga modela (Paulson i Paulson, 1994): informiranje u enika i roditelja o njemu, zajedni ki rad u enika i u itelja na  dnevnicima rada (u itelj upoznaje u enike s pojmom portfelja i osnovnim principima prikupljanja materijala za njega), uvje~bavanje tijeka razgovora putem igranja uloga, odr~avanje samoga razgovora te refleksija na proces, odnosno vrednovanje razgovora. Vrednovanje  individualnih razgovora koje vode djeca naj eae se vrai pitanjima otvorenoga tipa. U enike i roditelje pita se ato im se svidjelo u takvoj vrsti razgovora, a ato ne, kako su se osjeali u svojim novim ulogama te ato bi mijenjali kako bi ga dodatno unaprijedili. Potom u enici i u itelji razgovaraju o svojim i roditeljskim impresijama i planiraju korake za sljedei sastanak. Pregledom stranih iskustava iz prakse mo~e se zaklju iti da su sve tri strane (u enici, roditelji i u itelji) izrazito zadovoljne ovim novim modelom individualnih razgovora s roditeljima (Minke i Anderson, 2003). Takoer se pokazalo kako je uvoenjem toga modela porastao broj roditelja na  informacijama . No, va~no je naglasiti da su mnogi roditelji izrazili ~elju da im na raspolaganju ostane i mogunost samostalnog sastanka s u iteljima ukoliko osjete potrebu razgovarati o problemima o kojima im nije ugodno razgovarati pred djecom. Samo neke od iskazanih dobrobiti  individualnih razgovora koje vode djeca uklju uju davanje do znanja u enicima da su ravnopravni sudionici u svojemu okru~enju i da se razgovori s roditeljima ti u njihovoga najboljega interesa. Zbog toga su u enici spremniji preuzeti odgovornost za svoj rad u akoli i informiranje roditelja o njemu. Nadalje, voenje  dnevnika rada u enicima omoguuje refleksiju na procese vlastitoga u enja, vrednovanje svojih postignua te postavljanje ciljeva i planiranje buduih aktivnosti u skladu sa ste enim iskustvom, a prisutnost sve tri strane (u enika, roditelja i u itelja) olakaava razgovor o razli itim pitanjima jer onemoguava pristranu interpretaciju dogaaja i okrivljavanje onoga koji nije prisutan. No, najva~nije od svega,  individualni razgovori koje vode djeca zbli~avaju u enike s njihovim u iteljima i roditeljima te ih poti u na suradnju i na iskren i produktivan razgovor o akoli i akolskim obavezama. Literatura: Bailey, J. K. i Guskey, T. R. (2001) Implementing student-led conferences. Thousand Oaks: Corwin Press. Klafki, W. (1994) Didaktika kao teorija obrazovanja u okviru kriti ko-konstruktivisti ke znanosti o odgoju. U: Gudjons, H., Teske, R. i Winkel, R. (ur.) Didakti ke teorije. Zagreb: Educa, 15-33. Malea, D (1995) Od nijeme potpore do partnerstva izmeu obitelji i akole. Druatvena istra~ivanja: asopis za ope druatvena pitanja, 5(1), 75-88. Minke, K. M. i Anderson, K. J. (2003) Restructuring routine parent-teacher conferences: the family-school conference model. The Elementary School Journal, 1(104), 49-69. UN (1990) Convention on the Rights of the Child [online]. Dostupno na: http://www2.ohchr.org/english/law/crc.htm [17. rujna 2014.]. Paulson, F. L. i Paulson, P. R. (1994) Student-led portfolio conferences [online]. Dostupno na:  HYPERLINK "http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED377241.pdf" http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED377241.pdf [14. srpnja 2017.]. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (2005) Dje ja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.  Ovaj stru ni rad /`iranovi, A. (2012) U enici kao aktivni sudionici individualnih razgovora ( informacija ) izmeu njihovih roditelja i u itelja. Zrno: asopis za obitelj, vrti i akolu, 23(99-100), 33-34./ skraeni je i prilagoeni prikaz znanstvenoga rada iste autorice izvorno objavljenoga u zborniku radova s Meunarodne znanstveno-stru ne konferencije Unapreenje kvalitete ~ivota djece i mladih odr~ane u Tuzli (Republika Bosna i Hercegovina) 2011. godine: /Markovinovi, A. i Malea, D. (2011) Pravo djeteta na sudjelovanje u procesu suradnje izmeu obitelji i odgojno-obrazovne ustanove. U: Vanti-Tanji, M. i dr. (ur.) Unapreenje kvalitete ~ivota djece i mladih 2011. Tuzla: OFF-SET, 123-133./. U ovome pdf dokumentu donosi se adaptirana verzija rada.  U radu e se u enik, kao i ostale imenice ili zamjenice muakoga roda, samo zbog jednostavnosti izri aja koristiti tako da obuhvaaju osobe oba spola     PAGE  PAGE 6 "\4\\\\\4]6]L]N]X]`]t]v]]]]]^^^^^^а{k[kG{'hh6CJOJQJaJmHsHhsaCJOJQJaJmHsHh:CJOJQJaJmHsH!hs_6CJOJQJaJmHsH'h0hPfU6CJOJQJaJmHsHh0CJOJQJaJmHsHhPfUCJOJQJaJmHsHh)CJOJQJaJmHsHh4CJOJQJaJmHsHhoKCJOJQJaJmHsHh&CJOJQJaJmHsH^H^L^b^_ __*_,_\_p______,`\`````````aaa"aabp`PPPPPh*CJOJQJaJmHsHh COCJOJQJaJmHsHhw4"CJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsHh]7CJOJQJaJmHsHhK<6CJOJQJaJmHsHh "OCJOJQJaJmHsHhoKCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhjcCJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHbHbNbZb|bbbbbb8c:ccdd2d4dHdXdeTeeeмЛЋ{{{k{[{KhlCJOJQJaJmHsHhzCJOJQJaJmHsHh CJOJQJaJmHsHh{t=CJOJQJaJmHsHhK<6CJOJQJaJmHsHh COCJOJQJaJmHsH!hs_6CJOJQJaJmHsH'h]7h;6CJOJQJaJmHsHh;CJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHh*CJOJQJaJmHsHeeeeeeeeef*f8fgTgbgఠp`РPЀ@hQFCJOJQJaJmHsHh:CJOJQJaJmHsHhQGCJOJQJaJmHsHhRCJOJQJaJmHsHhZCJOJQJaJmHsHhb)CJOJQJaJmHsHh;CJOJQJaJmHsHhzCJOJQJaJmHsHhUlCJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsHh oCJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsHbgdg|ggggggggBhLhThhhhhii*i.iDiRijiliiiiЬЋ{kk{[K{[h&CJOJQJaJmHsHh;CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhaCJOJQJaJmHsHh zZCJOJQJaJmHsH!hZX6CJOJQJaJmHsH'h zZhR6CJOJQJaJmHsHhZCJOJQJaJmHsHhRCJOJQJaJmHsHhQFCJOJQJaJmHsHhiCJOJQJaJmHsHiii j jBjkkklZl\lzllllm2mmmmnZnnoo:pphpp q qqq8qLqqఠp``hJ<CJOJQJaJmHsHhsaCJOJQJaJmHsHhRCJOJQJaJmHsHhbCJOJQJaJmHsHhL CJOJQJaJmHsHhmCJOJQJaJmHsHhZXCJOJQJaJmHsHh| CJOJQJaJmHsHhiCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH%qqqrrrrrss$s&s8sss4ty~yyzz{{{ |||lXlH4H'hTh6CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH'hTh6[6CJOJQJaJmHsHh6[CJOJQJaJmHsH'h3\h3\6CJOJQJaJmHsHh3\CJOJQJaJmHsHhGCJOJQJaJmHsHh&CJOJQJaJmHsHhmCJOJQJaJmHsHh|CJOJQJaJmHsHh9+CJOJQJaJmHsHh 4CJOJQJaJmHsHx~y{(||}~H  8:ytrgdd $a$gdddhgdGS$hdh`ha$gdGS$hdh`ha$gdGS$;dh^`;a$gd?u8$dh^a$gd:$;dh^`;a$gd3\$;dh^`;a$gd3\ |&|(| }Z}|}}}}} ~^~~~&DF^мЩ~~~jZCZ/Z'jh:CJOJQJUaJmHsH-h`h:B*CJOJQJaJmHphsHh:CJOJQJaJmHsH'h6B*CJOJQJaJmHphsH-h`h6B*CJOJQJaJmHphsH'h`h66CJOJQJaJmHsH$h`h6CJOJQJaJmHsH'hGhG6CJOJQJaJmHsHhGCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhTCJOJQJaJmHsH^ @Hʀ ɴݠyeyUE5*hcH*hCmHsHh7QCJOJQJaJmHsHh CJOJQJaJmHsHhk_-CJOJQJaJmHsH'hThG6CJOJQJaJmHsHhGCJOJQJaJmHsH-h`h:B*CJOJQJaJmHphsH'h:B*CJOJQJaJmHphsH(h2h:0JCJOJQJaJmHsH'jh:CJOJQJUaJmHsHh:CJOJQJaJmHsH$h:h:CJOJQJaJmHsH684̄Ŭrr_O_<%hrp0J5CJOJQJaJmHsHh|CJOJQJaJmHsH$h6h|CJOJQJaJmHsH"h|0JCJOJQJaJmHsH(h6h|0JCJOJQJaJmHsH%h|0J5CJOJQJaJmHsH1h6h|0J56CJOJQJ]aJmHsH)h|0J5CJOJPJQJaJmHsH,h6h|CJOJQJaJmHnHsHtHh|jh|0JUZ\ "(լrgVG;/h&OJQJmHsHh)iOJQJmHsHhK<haOJQJmHsH!jh3I3ha0JOJQJUh|h|mHsH"h|0JCJOJQJaJmHsH%h|0J5CJOJQJaJmHsH(h|0J56CJOJQJaJmHsH.h6h|0J56CJOJQJaJmHsH!h|5CJOJQJaJmHsH'h6h|5CJOJQJaJmHsH+h6h|0J5CJOJQJaJmHsH(4@^b~އ 68:<@BFHLNRT`bdhjvxz|~㽹hcH*hCmHsHh?u80JmHnHuha ha0Jjha0JUjh_NUh_NhK<hamHsHh3I3haOJQJmHsHhaOJQJmHsHh)iOJQJmHsHh3I3ha6OJQJmHsH$:>@DFJLPRdfh~dhgdGSh]hgd &`#$gd21h:p5/ =!"#$% s2 0@P`p28 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtHV`V CNormal d$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List >@> C Footnote TextCJaJX/X CFootnote Text CharOJPJQJ_HmH sH tH D&`D CFootnote ReferenceH*^J4 @"4  Footer  p#.)@1.  Page NumberRBR Z Balloon Text dCJOJQJ^JaJ^/Q^ ZBalloon Text Char$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH 6U`a6 Z Hyperlink >*B*phcFoqF |apple-converted-space^J<o< |apple-style-span^JD`D 60List Paragraph ^m$PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭Vc:E3v@P~Ds |w<v [C0C0 $$$' ~Xn"$&v)f+-037"\^bebgiqw|^( !"#%&'()*+,EFGHIJKLNOPQR&"x:$MSIo++,C0XX  '!!8@0(  B S  ? CH RnpHPTV`jx  ~  $ h q * . 7 @ U a z  "#',@FOQSVnps}69dejmwyEM %'*03<HM#Uafqy{ "#%5<KNx/059EOUX]aegrt| 'AGJPZ!),78?@DO\cuw'/1;MNlovw 07;<ALUXcglqz|$.59<`e)dksw $&,.1;nx".2@BPY`$'->?FJfp Be! + a d x !!!!!!!!!!!!!"""-"0"="I"Q"U"q"s"t"}""""""""""""##/#4#H#c#d#r#s#############$$$ $4$<$C$D$v$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%8%B%O%P%j%t%u%y%%%%%%%%%%%%%&&'&)&4&<&D&H&\&]&o&r&&&&&' '''&'1'K'Y'_'d'q's''''''''''' ((G(V(\(f(l({((((((((((((.)5);)@)G)M)S)U)t)y)))**:*G*H*O*P*^*_*j*l*o*p*}*~******************B+I+S+Z+u+~+++$,),/,4,,,,Z.f.m.r.....00 0"0#0%0&0(0)0A0D023Hp   deYZr"s"$$H(J(U(V((())****A+B+#,$,g,,,,//000 0"0#0%0&0(0)0A0D0-#F#,,,/00 0"0#0%0&0(0)0A0D0-#F#,,000 0 0"0#0%0&0(0)0A0D0S `I jaMO";F@j:.\h5^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHhu^u`OJQJ^Jo(hHohE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHe2^2`o()e ^`hH.e  L^ `LhH.e  ^ `hH.e u^u`hH.e EL^E`LhH.e ^`hH.e ^`hH.e L^`LhH.h ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. mL^m`LhH. = ^= `hH.  ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. }^}`hH. ML^M`LhH.aMOS @jI          Z        Z        L &JbGa ow 43\Z  L :^\w&GFH`sa%tRx&"w4"0' ()*cH*6+9+NO+k_- 0f2Q4 4K<6?u8n6;{t=)>[1@'BrKBN(CDDAUDE+EPFQFQGB)KoKMaL "O CO _O QQ7Qg{STuT9UPfUzU!WZX}X06Y/Z zZ#7^C^\e^s_jc&[dwdQffsfHgUlmnrpqrrvY{a}[d%dw-;X`6w&)]7vu3Zq#i.hLUWj;GS Z;)ZX C*fZ,E5*56[)iab.abCd V3 d&` |qb)J<U!fe@U6EL=g{/oI_NR;n.rRzmi2{?h,;0l|/qak| -FJ&,,@,,,, C0 "$&(*,46ZUnknown G.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx ArialI& ??Arial Unicode MS7.*{$ Calibri9. . Segoe UI?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1[WG0tWNsW %P%P!4q,q, 2qHP ?C2!xx{G+G ,U enici kao voditelji roditeljskih sastanakakorisnik Windows User    Oh+'0  8D d p | 0Uenici kao voditelji roditeljskih sastanaka korisnikNormalWindows User11Microsoft Office Word@T"@J@(`I@/0% ՜.+,D՜.+,h$ hp  Filozofski fakultetPq, -Uenici kao voditelji roditeljskih sastanaka TitleD 8@ _PID_HLINKSA &j/http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED377241.pdfaVmailto:amarkovi@ffzg.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry FRP@1TableUCWordDocument 4SummaryInformation(wDocumentSummaryInformation8MsoDataStore@DPP{NPOJ43KEPKMZQ3==2@DPP{NPItem 2PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q