Naslov
Utjecaj hormona i hranidbe na razvoj mliječne žlijezde kod krava
(Influence of Hormones and Feeding level on the Mammary Gland Development in Cattle)

Autori
Bobić, Tina ; Mijić, Pero ; Baban, Mirjana ; Gregić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
40. Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik sažetaka/Book of Apstract. The 40th Croatian Dairy Experts Symposium with international participation. Lovran, 21.-24.10.2012. / - Zagreb : Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2012, 66-67

Skup
40. Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem.The 40th Croatian Dairy Experts Symposium with international participation. Lovran, 21.-24.10.2012.

Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 21.10.2012. - 24.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mliječna žlijezda ; hormoni ; hranidba ; razvoj
(mammary gland ; hormones ; feeding level ; development)

Sažetak
Za visoku proizvodnju mlijeka pored kvalitetne hranidbe i menadžmenta, neizmjerno je važan pravilan i potpun razvoj mliječne žlijezde. Tijekom života krave, mliječna žlijezda prolazi kroz različite razvojne stadije, koji su posljedica djelovanja različitih hormona. Najveće promjene događaju se tijekom puberteta i bređosti. Kada životinja uđe u razdoblje puberteta, u njenom organizmu dolazi do velikih hormonalnih promjena, koju koordinira štitasta žlijezda zajedno s hipotalamusom i nuzbubrežnom žlijezdom. Adenohipofiza oslobađa folikulostimulirajući hormon i luteinizirajući hormon, koji utječu na ovarije da počnu s lučenjem ženskih spolnih hormona: estrogena (estradiol i estron) i progesterona. Estrogeni zajedno s progesteronom, hormonom rasta, lokalnim faktorima rasta i glukokortikoidima stimuliraju proliferaciju mliječne žlijezde, djelujući na produljivanja i grananja primarnih mliječnih kanala. Mnoga endokrinološka istraživanja ukazuju na negativan utjecaj loše hranidbe (visok energetski unos) na razvoj mliječne žlijezde kod junica, a to povezuju sa utjecajem hormona rasta, čija se koncentracija u krvi smanji pri visokom energetskom unosu. Jako djelovanje estrogena iz jajnika na umnažanje stanica mliječne žlijezde ne bi bilo moguće bez sinergističkog djelovanja prolaktina i somatotropina iz hipofize. Za vrijeme puberteta, kada jajnici luče veće količine estrogena, na mliječnoj žlijezdi se počinju sintetizirati i receptori za estrogene. Viša razina estrogena u krvi povećava sintezu progesteronskih receptora u mliječnoj žlijezdi. Prisutnost obje vrste receptora povećavaju osjetljivost tkiva žlijezde na estrogen i progesteron što rezultira njenim intenzivnim razvojem. Najveći rast mliječna žlijezda postiže tijekom bređosti kada se inicira sekrecija prolaktina, progesterona i placentarnog laktogena, koji u kombinaciji s estrogenom kontroliraju lobulo-alveolarni razvoj tijekom gravidnosti. Kontrolu nad lobulo-alveolarnim razvojem preuzimaju progesteron, placentarni laktogen i prolaktin sve do sredine graviditeta. Pravilan razvoj mliječne žlijezde kod junica od neprocjenjivog je značaja, jer se to odražava na svaku laktaciju kroz koju će ta životinja prolaziti i količinu mlijeka koju će proizvoditi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA