Naslov
Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na proizvodnju i kvalitetu mlijeka
(The effect of different systems of dairy cows breedig on milk production and milk quality)

Autori
Humski, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.10

Godina
2012

Stranica
23

Mentor
Pavlak, Marina

Ključne riječi
uzgoj mliječnih krava; proizvodnja mlijeka; kvaliteta mlijeka
(dairy cows breedig; production of milk; quality milk)

Sažetak
Sustav gospodarske proizvodnje i ekološki čimbenici, poglavito držanje i prehrana životinja imaju značajan utjecaj na zdravlje životinja. Stoga je glavni cilj rada procijeniti utjecaj dvaju različitih sustava gospodarske proizvodnje mliječnih krava na proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Također unutar svakog uzgojnog pristupa razmotri će se utjecaj sezone kao i laktacije na proizvodnju i kvalitetu mlijeka te time procijeniti i zdravlje stada. U istraživanje su uključene dvije farme mliječnih goveda koje imaju različiti uzgoj ni sustav: stajski i stajsko-pašni. Podaci su obrađeni u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. godine. Proizvodnja i kvaliteta mlijeka je procijenjena na temelju sljedećih parametara: dnevna količina mlijeka, udio mliječne masti, bjelančevina, laktoze, suhe tvari, broj somatskih stanica, te indeksu masti i bjelančevina i količini ureje u mlijeku. Goveda koja se uzgajaju u stajsko-pašnom sustavu (Farma 1) tijekom cijele godine davali su značajnije veću količinu mlijeka od krava koje su držane samo u staju tijekom cijele godine (Farma 2). Prinos mlijeka bio je najveći u ljetnim mjesecima, a najmanji u jesen. Udio mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari bio je veći kad je proizvodnja mlijeka bila manja tj. u jesen, a manji pri većoj proizvodnji mlijeka u ljetnim mjesecima. Kod stajskom načinu držanja dnevna proizvodnja mlijeka bila je obrnuta u odnosu na stajsko-pašni način držanja, tj. veća u jesenskim mjesecima, a najmanja ljeti. Udio mliječne masti i bjelančevina bio je najmanji također tijekom ljeta, kada je bila i najmanja proizvodnja mlijeka u odnosu na ostali dio godine. Značajne razlike u uzgojnim sustavima vidljive su u koncentraciji ureje u mlijeku. Kod stajsko-pašnog držanja količina ureje u proljetnim i ljetnim mjesecima tj. u vrijeme paše bila je i najviša i kretala se u granicama normalnih vrijednosti koje su, nakon pašne sezone već u jesenskim mjesecima pale za 2, 5 puta. Kod stajskog načina držanja nije ustanovljeno jako odstupanje u koncentraciji ureje. Na temelju istraživanja može se zaključiti da je za procjenu zdravlja stada kao i za održivost zdravlja i dobrobit životinja neophodno redovito pratiti metaboličke parametre u cilju kontrole i procjene zdravlja životinja za sve životinje na nivou stada i farme kako bi se na vrijeme mogle spriječiti pojave subkliničkih stanja te time spriječiti teže posljedice za životinju i vlasnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA