Pregled bibliografske jedinice broj: 599060
DXA metoda u procjeni sastava tijela u bolesnika na hemodijalizi
DXA metoda u procjeni sastava tijela u bolesnika na hemodijalizi // Acta Medica Croatica, Vol. 65, Suppl. 3 / Nastja Kučišec-Tepeš, Petar Kes (ur.).
Zagreb, 2011. str. 130-130 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 599060 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DXA metoda u procjeni sastava tijela u bolesnika na hemodijalizi
(DXA method for the evaluation of body composition in hemodialysis patients)
Autori
Orlić, Lidija ; Rački, Sanjin ; Živčić-Ćosić, Stela ; Bubić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Acta Medica Croatica, Vol. 65, Suppl. 3
/ Nastja Kučišec-Tepeš, Petar Kes - Zagreb, 2011, 130-130
Skup
6. Hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 07.10.2011. - 10.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
DXA metoda; sastav tijela; hemodijaliza
(DXA method; body composition; hemodialysis)
Sažetak
Uvod: Ukupni sastav tijela uključuje: tjelesne proteine, masu tijela bez masti, koštanu masu i ukupnu tjelesnu vodu. Jedna od metoda za procjenu sastava tijela je dvoenergetska absorpciometrija X-zrakama (DXA), koja se inače u praksi najčešće koristi za procjenu mineralne gustoće pojedinih dijelova skeleta. Osim toga njome možemo mjeriti: masno tkivo, masu tijela bez masti i ukupni mineralni dio (BMC). U bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem, a posebno kod bolesnika koji se liječe dijalizom javljaju se promjene u nutricionom statusu. Oko jedne trećine i više bolesnika na liječenju dijalizom ima srednju do tešku malnutriciju. Mnogo je parametara koji djeluju na nutricioni status u dijaliznih bolesnika. Cilj ovog rada bio je procjeniti sastav tijela DXA metoom, te dobivene rezultate korelirati s kliničkim i laboratorijskim parametrima. Ispitanici i metode: U ovu studiju je uključeno 134 bolesnika, žene 62 (42, 3%), muškarci 72 (57, 7%), koji su se liječili redovitom hemodijalizom. Prosječna životna dob ispitanika bila je 56, 4±12, 3 godine. Prosječno liječenje hemodijalizom bilo je 54, 4±60, 9 mjeseca. Najčešći uzrok bubrežnog zatajenja bio je glomerulonefritis u 35, 8% bolesnika, nefroskleroza u 12, 7%, pijelonefritis u 9%, tubulointersticijalni nefritis u 8, 2%, dijabetička nefropatija u 9, 7%, policistoza u 6, 7%, ostale bolesti 17, 3% i nepoznati uzrok u 3% bolesnika. Prosječni indeks tjelesne mase (ITM) bio je 25, 2±4, 1 kg/m2. Sastav tijela mjerio se DXA metodom, na aparatu Hologic Delphi, mjerenja su se vršila dan nakon redovite hemodijalize. Također svim bolesnicima određeni su standardnim laboratorijskim: albumin, kolesterol, hemoglobin, C-reaktivni protein (CRP), kalcij, fosfor, ukupna alkalna fosfataza (AP) i paratireoidni hormon (PTH). Rezultati: Prosječna vrijednost mase tijela bez masti bila je 49800, 5±11050, 3 g (69, 6%), masnog tkiva 19626, 0±7121, 5 g (27, 4%) i BMC 2073, 9±593, 8 g (2, 9%). BMC je pozitivno korelirao s ITM (r=0, 236 ; p<0, 01), albuminom (r=0, 316 ; p<0, 01)i hemoglobinom (r=174 ; p<0, 05). BMC je negativno korelirao s trajanjem hemodijalize (r=-0, 270 ; p<0, 01), PTH (r=-0, 275 ; p<0, 01) i ukupnom AP (r=-0, 469 ; p<0, 001). Drugi parametri, kalcij, fosfati, kolesterol, CRP, nisu statistički značajno korelirali s BMC. Masno tkivo je značajno pozitivno koreliralo s ITM (r=0, 723 ; p<0, 001), kolesterolom (r=0, 193 ; p<0, 05) i CRP-om (r=0, 185 ; p<0, 05). Drugi laboratorijski parametri nisu značajno korelirali s masnim tkivom. Masa tijela bez masti statistički značajno je korelirala pozitivno s albuminima (r=0, 190 ; p<0, 05) i ITM-om (r=0, 384 ; p<0, 001). Statistički značajna korelacija, ali negativna bila je s trajanjem hemodijalize (r=-0, 211 ; p<0, 05), PTH-om (r=-0, 180 ; p<0, 05) i ukupnom AP (r=-0, 258 ; p<0, 01). Zaključak: Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da trajanje hemodijalize, visoke vijrednosti PTH i AP negativno djeluju na BMC i masu tijela bez masti. Više vrijednosti ITM povezane su s višim vrijednostima BMC, masom tijela bez masti i masnim tkivom. Albumini pozitivno koreliraju s masom tijela bez masti i BMC. To navodi da su ITM, albumin, PTH i trajanje hemodijalize ključni parametri u procjeni nutricionog statusa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Rijeka