ࡱ> '`QbjbjLULU4r.?.?&>>>8vR$]>2"7 CP<R<R<R<R<R<R<$?hAv<v<>z#z#z#P<z#P<z#z#79v pO[r>z8P<->0]>8BP!B,99JB:HZ%@z#e4uv<v<"#X]> >> RAD U KOMBINIRANIM RAZREDNIM ODJELIMA Mr. sc. Vedrana `uvar Fakultet prirodoslovno-matemati kih i odgojnih znanosti Mostar Mostar, Bosna i Hercegovina Sa~etak: O kombiniranim razrednim odjelima, odgojno-obrazovnom procesu u slo~enim uvjetima organizacije rada, vrlo se malo govori. Unato  ustaljenom mialjenju kako su ovi odjeli  nu~no zlo , treba istaknuti kako odgojno- obrazovni proces koji se u njima odvija u sebi nosi mnoatvo specifi nosti. One se odnose na organizaciju rada, dinami nosti kao i u iteljevu ulogu u dobrom osmialjavanju i provoenju odgojno-obrazovnog procesa. U ovom radu poseban e se naglasak staviti na uloge i kompetencije u itelja u organizaciji rada, racionalizaciji vremena kroz posebne oblike posrednog i neposrednog rada s u enicima u uvjetima kad je jedan u itelj suo en s odgojno-obrazovnim procesom u dvorazrednoj, trorazrednoj i etverorazrednoj kombinaciji. Stavovi i te~nje u itelja u radu, pa~nja koju posveuju odnosu s u enicima u izgradnji pozitivnog razrednog ozra ja svakodnevno pridonose suradni kom odnosu u itelj - u enik i sveukupnoj kvaliteti odvijanja rada u kompleksnim uvjetima kombinacije. Ovim se radom kroz kompetencije u itelja, organizaciju rada u stvaranju pozitivnog razrednog ozra ja ~eljelo pribli~iti rad u kombiniranim odjelima na tragu partnerskih odnosa u kojima je u enik va~an imbenik. Nastojalo se pokazati kako su upravo kombinirani odjeli alternativa razredno- predmetnom satnom sustavu obrazovanja. Otvoren razred u kojem u enik  u i kako u iti rezultat je strategije rada koju svaki u itelj radei u kombinaciji samostalno izgrauje u okvirima zadanih kurikulumskih ciljeva i sadr~aja. Klju ne rije i: kombinirani odjeli,u enik, u itelj, razredno ozra je, nastavni sat UVOD U slo~enim i isprepletenim uvjetima odvijanja odgojno-obrazovnog procesa u kombiniranim razrednim odjelima izgradnja pozitivnoga, otvorenog suradni kog odnosa u enika i u itelja vrlo je bitna. Kako e u itelji organizirati svoj rad, na koji e na in pristupati u enicima, koliku e pa~nju posveivati svojoj pripremi za rad tek su neka pitanja koja utje u na kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranom odjelu esto se istovremeno prelazi iz jedne aktivnosti u drugu te je iznimno bitno znati povezati sadr~aje, a osobito je korisno ako se novo znanje prika~e kao nastavak prethodnoga. Kad govorimo o akoli uope, posebno onoj u kojoj se nastava izvodi u kombiniranim razrednim odjelima, ona mora biti usmjerena na aktivan pristup u enju pri emu e se voditi ra una o potrebama svakog pojedinca. U kombiniranim odjelima igra, slobodni rad i u enje nalaze se u stalnoj interakciji, ato rezultira prihvaanjem, povjerenjem i poativanjem osobnosti svakog u enika. To je akola koja vjerno prenosi upravo ono ato teorija pretpostavlja da bi trebalo biti u kvalitetnoj akoli, koja isklju uje memoriranje nastavnih sadr~aja bez razumijevanja. U kombiniranim odjelima je dijelom napuaten klasi ni sustav razredno predmetno-satne nastave, a klju na osoba za organizaciju rada je u itelj koji svojim ponaaanjem i komunikacijom prikazuje djeci postupke iz kojih proizlazi njegov pozitivni bri~ni stav.  U itelj mora biti arhitekt prostora i vremena gradei jasne strukture i postupke za djecu. On organizira slobodan i nezavisan prostor u kojem je djeci potpuno jasno ato se od njih o ekuje (Burke Walsh, 2004, str.120). Kombinirana razredna odjeljenja imaju i svoje mikro ozra je. Stvaraju ga materijalne (prostorne), socijalne i emocionalne komponente, koje djelujui u sinergiji ine okvir pedagoakog djelovanja. To su prostori u kojima u enici borave, didakti ka oprema kojom akola raspola~e, raznolike aktivnosti u enika, odgojne i obrazovne strategije, metode rada u itelja, osobnosti u enika, ali i osobnost u itelja. Prostor u kojem dijete provodi nekoliko sati dnevno prvenstveno mu treba biti ugodan i zanimljiv ( Gardner, 2005; Jensen, 2003). Promjene kojih je dio i naa odgojno-obrazovni sustav zahtijevaju od svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa maksimalni anga~man usmjeren na uravnote~en odgojno- obrazovni rad u kojem e do izra~aja doi poticanje samostalnosti, stvarala kih interesa, istra~iva kog duha, tolerancije i kriti kog mialjenja, ato kombinacija zorno pokazuje. Glavni subjekti rada u kombinaciji koji svojim partnerskim odnosom stvaraju otvoren razred jesu u itelj i u enici. Na to kako e se odvijati odgojno-obrazovni proces prvenstveno e svojom pripremom i odnosom prema radu utjecati u itelj.  Temeljito pripremanje u itelja, njegova vea zauzetost tijekom nastavnog procesa, razvijenija sposobnost prepoznavanja bitnog i nebitnog, sposobnost naizmjeni ne posredne i neposredne komunikacije s u enicima razli ite dobi, razvijenije organizacijske sposobnosti i upravljanje razli itim aktivnostima u enika, odlike su u iteljica/u itelja u kombiniranom odjelu (Lu i  Matijevi, 2004, str. 35). Komunikacija izmeu u itelja i u enika uvijek je aktivni proces u kojem va~nu ulogu ima stvaranje ugodnog razrednog ozra ja utemeljenog na meusobnom uva~avanju, iskrenosti, razumijevanju i pomoi.. Emocionalno ozra je u kombiniranom razrednom odjelu je rezultat specifi ne kvalitete odnosa koji se uspostavljaju meu sudionicima odgojno obrazovnog procesa o emu piae viae autora ( Bognar i Matijevi, 2005; Glasser, 2005; Domovi, 2004; Chabot i Chabot, 2009; Armstrong,, 2006).), ija kvaliteta determinira proces u enja Jesu li kombinirani razredni odjeli heterogene ili kompatibilne odgojne skupine? Heterogenost kombiniranih razrednih odjela odraz je niza promjenljivih trenutaka odgojno-obrazovnog procesa, oblika rada, didakti kih postupaka, razli itih dobnih skupina u enika i programskih sadr~aja. S jedne strane kombinirani razredni odjeli kompatibilne su skupine . U takvim odjelima isti e se spojivost razli itih programskih sadr~aja kroz koriatenje niza didakti ko-metodi kih postupaka. Ovdje je potrebno istaknuti promjenljivost rada u kombiniranim razrednim odjelima koja u istom trenutku uspjeano prihvaa heterogenost i kompatibilnost rada i djelovanja. S druge pak strane, nemogue je izdvojiti jednu od ponuenih varijabli i dati joj prednost u odnosu na drugu. Koliko god kombinirani razredni odjel bio heterogen, prvenstveno po psihofizi kim sposobnostima i dobi u enika, toliko je u istom trenutku kompatibilan kroz uspjeano osmialjen odgojno-obrazovni proces. Jedino je pro~imanje kompatibilnosti i heterogenosti programskih sadr~aja meu razredima na in uspjeanog rada u kombinaciji. Uzimati paradigmatski jednu od ovih komponenti za odvijanje neke aktivnosti tra~ei isklju ivost druge - nespojivo je. Odgojno-obrazovne skupine u kombiniranim odjelima nikada ne mogu biti do kraja odvojene i zastupane po jednom modelu skupine. Razredi su povezani i ne isklju uju jedni druge. Programski sadr~aji su jedinstveni, odvojeni, ali su pritom kompatibilni, nadopunjuju se, pro~imaju se u jednu cjelinu koja se stalno nadograuje. Zastupajui mialjenje kako su heterogenost i kompatibilnost u kombinaciji formula dobre organizacije, koja je preduvjet uspjeanog odvijanja odgojno-obrazovnog procesa, va~na je komponenta dobrog ustroja u kojem e u itelju umnogome biti olakaani na ini rada. Nedovoljan broj u enika ponekad u praksi dovodi do ustroja kombiniranog odjela prvog i treeg te drugog i etvrtog razreda. Sama organizacija rada bitan je imbenik za ato ne postoji unaprijed dogovoreno pravilo. I dok se mnogi protive ustroju ovakvih kombiniranih odjela zbog razlike u dobi meu u enicima, u itelji koji dolaze iz ovakvih kombinacija u veini slu ajeva ne vide niata loae u ovakvom ustroju. Opravdanost se brani injenicom kako su u enici treeg i etvrtog razreda emocionalno zreliji za samostalni rad, dok u itelj viae pa~nje posveuje u enicima prvog i drugog razreda. Kad god je to organizacijski mogue prednost treba dati upravo kombinaciji prvoga i treega te drugoga i etvrtog razreda. Nastavna je praksa u kombiniranimodjelima pokazala, a sami u itelji potvrdili kako je rad u ovakvoj organizaciji nastave bez obzira na dosta razli ite nastavne sadr~aje, uspjeaniji. Za vrijeme samostalnog rada u enika jednog razreda u itelj e imati vremena, premda nikada dovoljno, posvetiti se radu s u enicima drugog razreda. Tek napredni rad jednog razreda omoguuje aktivni neposredni rad s u enicima drugog razreda. U itelji, koji su dobar dio radnog vijeka proveli radei u kombiniranim odjelima, rei e kako je to zahtjevan rad uz maksimalnu aktivnost i anga~iranost tijekom trajanja svih nastavnih sati. Oni koji nastavne sadr~aje obrauju radei istovremeno u trorazrednim ili etverorazrednim kombinacijama najbolje mogu posvjedo iti i govoriti o svim poteakoama, osobito pri organiziranju odgojno-obrazovnog procesa. Anga~iranje svih u enika u odjelu i u svim razredima iznimno je naporno i osjetljivo, dok izravan i neizravan rad treba omoguiti veu u inkovitost u ostvarenju programskih zadataka. Rad u takvim specifi nim uvjetima treba biti ato raznovrsniji i ato sadr~ajniji uz neprekidno motiviranje u enika za rad. Uzimajui u obzir psihofizi ke razlike u dobi u enika, u itelj u takvim najslo~enijim kombinacijama polazi od bli~ih sadr~aja, sli nih tematskih cjelina, nastoji pronai i ponuditi u enicima sadr~aje koji e zaokupiti po etnu pozornost svih u enika u rjeaavanju sli nih ili istovjetnih zadataka. Poslije e biti lakae prijei na zasebnu tematsku cjelinu vezanu uz jedan razred. U itelj e raditi i na razvijanju radnih navika kod u enika kao bitnog imbenika svakog uspjeanog rada. Radit e i na davanju uputa u enicima za samostalni rad osiguravajui im dovoljno vremena, prostorne uvjete, potrebne materijale i izvore znanja. Uspjeh u kombiniranim odjelima ne e ovisiti o tome o kakvoj je kombinaciji rije  koliko o tome kako su se u enici prilagodili takvom radu, u kojoj su mjeri svladali metode i tehnike u inkovitog u enja te u kojoj su mjeri osposobljeni za samostalni rad. Dinami nost organizacije odgojno-obrazovne djelatnosti u kombiniranom razrednom odjelu, racionalizacija vremena Poneki detalji od izgleda u ionice, razmjeataja klupa za sjedenje, materijalnih uvjeta, duljine trajanja nastavnog sata koji gotovo nikada vremenski ne odgovara nastavnom satu u istom odjelu u trajanju od 45 minuta, imbenici su koji uvelike utje u na pozitivno ozra je i odnos u enika prema radu. U malim podru nim akolama ovo su iznimno bitni imbenici za uspjeano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Ureenje prostora u kojem u enici borave mora biti prioritetna zadaa. Raspored klupa postavlja se tako da svaki u enik ima mogunost komuniciranja s drugima bez okretanja. Dobro bi bilo da svi u enici gledaju jedni u druge, ali da imaju i svoj zasebni kutak. Vrlo je bitan smjeataj u iteljeva radnog stola. Sredianji polo~aj omoguuje cjelovit pregled rada svih u enika. Na zidovima treba biti dovoljno prostora za u eni ke panoe, izradbu umnih mapa, prikaz projekata, literarnoga i likovnog kutka. Za sve to prvenstveno je zaslu~an u itelj, glavni pokreta  rada u kombiniranom razrednom odjelu koji dobrim organizacijskim sposobnostima istodobno uspijeva na stvarala ki na in zaokupiti pozornost svih u enika, osmisliti rad u kojem e u enici u isto vrijeme rjeaavati istovjetni sasvim razli ite zadatke (na jednom satu), unaprijed pripremivai niz metodi kih postupaka kako bi se maksimalno zaokupilo pozornost svakog u enika. Rad u kombiniranom odjelu poma~e u razvijanju samostalnosti u enika, veoj inicijativi, stvaralaatvu i racionalnom koriatenju slobodnog vremena. U slo~enim i nadasve posebnim uvjetima rada u kombiniranom odjelu racionalizacija vremena ima vrlo bitnu ulogu te je jedan od klju nih imbenika kvalitete nastavnog rada. U itelj je prisiljen u takvoj situaciji na odvajanje pojedinog/ih razreda u tihi  samostalni rad, dok je drugi razred u aktivnom suodnosu s u iteljem. Za uspjeanu racionalizaciju potrebno je dobro osmisliti dio pedagoakih priprema na po etku akolske godine kroz razredni kurikulum. Posebno, kada su nastavni sadr~aji programirani za svaki nastavni predmet, u svakom razredu treba voditi ra una o racionalnom rasporedu sati koji e omoguiti provedbu nekih nastavnih aktivnosti u pribli~no jednakim vremenskim intervalima tijekom jednog nastavnog sata. To se prvenstveno odnosi na sat razrednika, likovne kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih aktivnosti i glazbene kulture, uz dakako korelaciju nastavnih sadr~aja i meupredmetnu povezanost. U itelj u istom odjelu obrauje programske sadr~aje samo jednog nastavnog predmeta za vrijeme jednog nastavnog sata u trajanju od 45 minuta, za razliku od kombiniranog odjela gdje se nastavni sat mora dijeliti, ako je rije  o dvorazrednoj kombinaciji na pola, ato je joa prihvatljivo u odnosu na trorazrednu, tj. etverorazrednu kombinaciju, gdje svaki razred dobiva tek 15 ili 10 minuta vremena. Na po etku akolske godine izrauje se fiksni raspored sati isklju ivo kako bi slu~io kao orijentir i podsjetnik o broju sati za pojedini predmet. U tjednom planiranju, posebice u dnevnome, u posebnim uvjetima rada kombinacije takav raspored mo~e se mijenjati, na ato utje e dnevno pripremanje i organizacija rada u tom danu. U istim razredima u itelju raspored ne e stvarati poteakoe. U kombinaciji, gdje treba uzeti u obzir u enike razli itih razreda i razli itu airinu i dubinu programskih sadr~aja za pojedini razred, teako je udovoljiti svim kriterijima struke. Posredni i neposredni oblici rada u kombiniranom razrednom odjelu U kombiniranom razrednom odjelu posredni i neposredni rad svakodnevno se izmjenjuju na gotovo svakom nastavnom satu, bilo da je rije  o dvorazrednoj, pogotovo trorazrednoj ili etverorazrednoj kombinaciji. Izmjena neposrednoga i posrednog rada ovisi o dobi u enika i razredu. Stoga e viae neposrednog rada biti u prvom i drugom razredu, dok e posredni rad viae biti zastupljen u treem i etvrtom razredu. U enici prvog i drugog razreda vremenski se manje mogu usredoto iti na odreene sadr~aje i aktivnosti, oni imaju veu potrebu za u estalijom izmjenom aktivnosti na jednom satu zbog psihofizi kih posebnosti. Njihova samostalnost joa uvijek nije dovoljno razvijena da bi ih se moglo du~e vrijeme ostaviti same. Za razliku od njih, dobrom pripremom koja e joa ovisiti i o metodi koj organizaciji nastavnog sata (sat obrade novog gradiva, vje~banja, ponavljanja), u enici treeg i etvrtog razreda moi e uspjeano samostalno kroz posredni rad s u iteljem odraditi svoje zadatke. Aktivnost starijih u enika bit e samostalno uspjeanija dobro voenim posrednim radom, ovisno o nastavnom sadr~aju, vrsti rada, metodama, izvorima, nastavnim sredstvima i pomagalima. Proces u enja u kombinaciji mo~e biti aktivniji kad se od u enika ne tra~i samo reproduciranje sadr~aja i injenica, ve samostalno ovladavanje i primjenjivanje usvojenoga. Na taj se na in u funkciju stavlja i u enikovo kriti ko mialjenje kroz koje u enik usporeuje i vrjednuje usvojeno gradivo i sudjeluje u raspravi. I na kraju, na osnovi ili uz pomo ste enog znanja, u enik rjeaava zadatke i probleme te tako primjenjuje ste eno znanje na najpo~eljniji na in. Tako u enik sam mo~e vidjeti kako napreduje u svom radu kroz u enje koje je naju inkovitije kad u enik dobiva povratnu informaciju o kvaliteti svog rada. U kombinaciji se nadalje napuata formalna disciplina koja prerasta u radnu disciplinu, ato se posti~e dobrom organizacijom brojnih radnih aktivnosti. Ovakva organizacija nije propisana od prosvjetnih institucija, ve je isklju ivo stvaraju sami u itelji i u enici prema svojim potrebama u sredini u kojoj djeluju. Kombinacija pru~a viae slobode u iteljima i u enicima kako bi sami mogli birati sadr~aje u enja, opseg i dubinu prou avanja. Dr~ei se kurikulumskih sadr~aja, rad u kombiniranom odjelu pru~a slobodu odabira strategija i metoda rada te modela praenja i ocjenjivanja u enika. Kada u enici nakon etverogodianjeg akolovanja u kojem su nastavu pohaali u zajedni kom razredu prelaze u mati ne akole u kojima je nastava organizirana za svaki razred posebno, ne samo da nisu uo ene nikakve posebne teakoe prilikom takvih prelazaka, ve takvi u enici pokazuju viai stupanj samostalnosti i snala~ljivosti. Odgojno-obrazovno razredno ozra je U kombiniranim razrednim odjelima odgojno-obrazovni proces usmjeren je na aktivan pristup u enju pri emu se vodi ra una o potrebama svakog pojedinca. U takvoj akoli sloboda i tolerancija trebaju biti nit vodilja. Kombinirani odjeli zra e notom radosti, zajedniatva, ozra ja u kojem su svi zadovoljni.  Jedan od va~nih inilaca odgoja i obrazovanja je odgojno-obrazovna klima koja je svakako odreena kvaliteta odnosa u procesu odgoja i obrazovanja, a rezultat je nastavnikova odnosa prema u enicima, s jedne strane, i odnosa u enika prema nastavniku s druge strane. To se joa zove socijalna klima. Tu meutim razumijevamo i odreeno ozra je koje prati odgojno-obrazovni proces, te kod sudionika izaziva osjeaj ugode ili neugode. (Bognar, Matijevi, 2002, str. 378). Za rad u kombiniranim odjelima, jednako kao i u homogenim, vrlo su bitni socijalna klima i pozitivno razredno ozra je. Pozitivno izgraen uzajamni odnos dobar je preduvjet uspjeanog rada. Za kombinirani razredni odjel u kojem nastavu pohaaju u enici viae razreda (dvorazredna ili trorazredna kombinacija), izostanak pozitivnog razrednog ozra ja dodatno je optereenje za rad, dok je stvaranje uzajamnog poatovanja olakotna nit vodilja pri izgradnji uspjeanog odgojno-obrazovnog procesa. U kombiniranim odjelima vrlo je bitna interakcija u itelja i u enika, a poteakoe se javljaju kada nije uspostavljena meusobna. U iteljima po etnicima koji dolaze u kombinirani odjel poteakoe stvara koli ina nastavnih sadr~aja koje treba posredovati u enicima, organizacija nastavnog procesa i odabir metoda rada. U cijeloj toj lepezi radnji koje treba ostvariti dogaa se da izostanu pozitivno razredno ozra je i socijalna klima. Ove imbenike ne smijemo zanemariti jer su preduvjet uspjeanog ostvarivanja ostalih metodi ko-didakti kih zadaa i ciljeva, te ih sustavno promialjati i graditi svakodnevno. Pozitivno razredno ozra je nije neato ato emo utvrditi poput plana i programa na po etku nastavne godine i na emu ne emo viae raditi. Ozra je je  ~iva materija u kojoj sudjeluju svi sudionici (u itelji i u enici) i koja se prilagoava trenutku u kojem se nalazimo. Ponekad se kod u enika javlja zasienost u radu uvjetovana razli itim uzro nicima (nezadovoljstvo u obitelji, bolest, pad interesa, odbojnost prema odreenim nastavnim sadr~ajima, nelagoda izazvana ponaaanjem u itelja) koju e u itelj trebati prepoznati i reagirati na uo eno. U protivnome e izostati pozitivno razredno ozra je koje e se indiskretno prenijeti na cijelu grupu (sve u enike u razredima). U kombiniranom odjelu najmanje je situacija kad u enici sjede i sluaaju, a u itelj objaanjava. Kombinirani razred je ~iva grupa uvijek u pokretu, stvaranju novih nepredvidivih situacija koje su ponekad dobar trenutak za neku novu nastavnu aktivnost. Po~eljan je imbenik u stvaranju pozitivnog razrednog ozra ja i umjerena nota humora u nastavi kojem su4LN2 : ~    J T v ,(Jn "p:^lºҲҲªҲҢҲҚ¢h'OJQJh~e^OJQJhFOJQJhOJQJhYxAOJQJh8OJQJh%OJQJhzcOJQJhP[xOJQJhZOJQJhZ5>*OJQJhZ5CJOJQJaJhP[x5CJOJQJaJ6Nz0 2 &j2 33UUVVaqq dh`gd17d dh@&gdGD)dhgd17d dh@&gd[dhgde $dha$gd $dhdd[$\$a$gd!M $dha$gdZnQQl66p>zpr(h02 @.b b"³¤•ц³wwѤѕѕhThVhYxACJOJQJaJhThVh17dCJOJQJaJhThVh%CJOJQJaJhThVhdCJOJQJaJhThVh'CJOJQJaJhThVhZCCJOJQJaJhThVhZCJOJQJaJhqjhZ5CJOJQJaJhZOJQJh8OJQJ*b"f"p"v"z"|""""""""## ##$#(#:#@#R#T#V#X#n#p######################$$$ $$$ $"$$$0$2$4$6$@$B$N$³$hJ,XhThVCJOJQJaJmHsHhJ,XhThVCJOJQJaJhJ,Xh17d5CJOJQJaJhJ,XhZ5CJOJQJaJhThVhThVCJOJQJaJhThVhu hCJOJQJaJ?N$R$`$b$f$h$t$v$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%% %,%.%6%8%:%<%H%L%^%`%b%d%n%r%x%z%|%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% & &"&$&(&*&4&6&>&@&L&N&P&R&d&&$hJ,XhThVCJOJQJaJmHsHhJ,XhThVCJOJQJaJU&&&&(.)L)n)0*z*(+2.4.>.D.J.j.....X/Z////1ʻ٬sʬʬdUFhJ,Xh:CJOJQJaJh!Mh:CJOJQJaJh!MhlCJOJQJaJh!Mh'CJOJQJaJh!MCJOJQJaJh!Mhu hCJOJQJaJh!MhZCJOJQJaJh!Mh%CJOJQJaJh!MhWCJOJQJaJh!Mh17dCJOJQJaJh!MhZCCJOJQJaJh =CJOJQJaJhJ,XCJOJQJaJ1~111111122f2h2j2223 3 333363v3~3333.4B4T44444455,5ӳ~wpipbpi hJ,Xh;o hJ,Xh17d hJ,Xh  hJ,Xh!MhC!Shlh17dh!Mh hl5OJQJhpBh.5OJQJhpBh17d5OJQJ hJ,Xh0JCJOJQJaJhJ,Xh7wCJOJQJaJhJ,XhCJOJQJaJhJ,Xh:CJOJQJaJhJ,Xh!MCJOJQJaJ%,5.5f555&6L67X7~77N8N99:2:p::::;B;;<<=J===>>>$?&??@V@`@@@XAzAA(BBBCCDDE EfEEEEEEEEbFFF.GHG`GdGrGGGGGGG^HɽhLAhNRNlNNNNNN4PJPVPP&QRSSSTTTU4UZU\UzUUUUUvVVVVJWlW"YvYY6ZfZhZ:\\F]H]~]]]]]^^^d^^^^hGD) hN5h[h17d5CJaJh[hGD)5CJaJhJ,Xhn2h|*#h;ohC!ShNh17dhLAK^^^*_j___`<`J`v````aaa abc6cccldde6eee,f>fPfffgliiii.mmmnn&nfnnn*oTobofopo|o~ooooooo pp2ppqqqqqqh[h17d6CJaJh[h17d5CJaJhGD)h17d5hFh;o h17d5h,IhGD)hhBh h17dhNhLAFqqqzĆ D<p $dha$gdm $dha$gdx9 $dh@&a$gd17d $dha$gdQ< $dh@&a$gdJJ$dhdd[$\$a$gdJ,X $dha$gd17ddhgd17d dh`gd17d $dh@&a$gd[qqqq rr,r2rVsdsfsssBtDtttt^uuvwwxxyz|zzzzzz {{V{x{{{||(|.|P|b|||>}~T~~~~~~Pͩͩ͝h7QCJOJQJaJhCJOJQJaJhW"#CJOJQJaJhyDCJOJQJaJh17dCJOJQJaJh17d56>* h[h17dhL h"`hyDhh17dh,I9DF@Bʁ(0z LЄ†Ć LʇԌ̼sghXKCJOJQJaJh[h17d5OJQJhBCJOJQJaJhyDCJOJQJaJhNCJOJQJaJhyD6CJOJQJaJh7QCJOJQJaJhyDh7Q6CJOJQJaJhyDh17d6CJOJQJaJh"`CJOJQJaJh17dCJOJQJaJh^j\CJOJQJaJ$HL~,.0FV<X rvȐڐܐ&@PfjƑґڑ <>JĸЎЎЎЂЎЂvvjjhBHCJOJQJaJh7QCJOJQJaJhyDCJOJQJaJh"`CJOJQJaJhJ,XhNCJOJQJaJhJ,XhviCJOJQJaJhviCJOJQJaJhNCJOJQJaJh17dCJOJQJaJh!MCJOJQJaJhBCJOJQJaJhA\иĬhQ<h17d6CJOJQJaJhwCJOJQJaJhBCJOJQJaJh!MCJOJQJaJhn2CJOJQJaJh]CJOJQJaJhQ<CJOJQJaJh'1CJOJQJaJh CJOJQJaJh17dCJOJQJaJ00P:̽vh\P\D\hA5CJOJQJaJh'1CJOJQJaJh17dCJOJQJaJh[h17d5OJQJ\h[huF5OJQJ\hJ,Xh =CJOJQJaJhQ<CJOJQJaJhJ,Xh7wCJOJQJaJhJ,Xh!MCJOJQJaJhJ,XhviCJOJQJaJ hJ,XhvihJ,XhuFCJOJQJaJhJ,Xh'1CJOJQJaJhJ,Xh17dCJOJQJaJ.:>F\6<&P *X\`L FH<nиЬииĸĬЬܠиЬЬЬиh[hx95OJQJh~CJOJQJaJhBCJOJQJaJh]CJOJQJaJhx9CJOJQJaJh'1CJOJQJaJh17dCJOJQJaJhA5CJOJQJaJhuFCJOJQJaJhW"#CJOJQJaJ5npRVP`nVXZ0R`x6~Pt>|$bd魡h%CJOJQJaJhA5CJOJQJaJhBCJOJQJaJh1+-CJOJQJaJhF,CJOJQJaJhfCJOJQJaJh~CJOJQJaJhx9CJOJQJaJh17dCJOJQJaJh[h17dOJQJ1df04B\jlDNtи||h'(CJOJQJaJhA5CJOJQJaJhnCJOJQJaJhBCJOJQJaJh8CJOJQJaJh"sCJOJQJaJh%CJOJQJaJh~CJOJQJaJh[CJOJQJaJh17dCJOJQJaJhmCJOJQJaJ,@X TPLR T t       ( $ b d f 68@.`|~ĸğćĸhBCJOJQJaJhPjFCJOJQJaJh"sCJOJQJaJh5CJOJQJaJhA5CJOJQJaJh%CJOJQJaJhnCJOJQJaJh[h17d5OJQJh17dCJOJQJaJhCJOJQJaJ5r't''88849R::<j<==z>p?"@@^AA$ & Fda$gd = $dha$gd $dha$gde$ dha$gd =$ dh@&a$gdJVt   R!|!!!""" "# ###$$&&&n'p't'萄xxxll`h =CJOJQJaJh w[CJOJQJaJheCJOJQJaJh17dCJOJQJaJh8CJOJQJaJhjCJOJQJaJhA(((*)))0*n***&++++,,&,|,,,,,,--,-6-8-N------~...N//*0,0T0X0000ԼԼԼԼ԰ȰȼȰȰȤԘԤԤȤhoGCJOJQJaJhb!CJOJQJaJh]CJOJQJaJhymCJOJQJaJh:SCJOJQJaJh#CJOJQJaJh2z?CJOJQJaJh*qCJOJQJaJh =h*qCJOJQJaJhpBh*q5CJOJQJaJ200011<1|122343d333 4N4|4~4F55555(60626R6t6666667727v778888ĸĬܠРРРĠĠĠܠܠܸthJ,Xhe5CJOJQJaJhehe5CJOJQJaJheCJOJQJaJh*qCJOJQJaJhPjFCJOJQJaJhCJOJQJaJhb!CJOJQJaJh#CJOJQJaJhoGCJOJQJaJhjCJOJQJaJh]CJOJQJaJ)8849`9b99:P:R:::<<h<j<<<<==Z>l>x>ĵӵ}lZHl9ӵhA5hCJOJQJaJ#hJ,Xh0J6CJOJQJaJ#hJ,Xh0JCJOJQJ]aJ hJ,Xh0JCJOJQJaJhJ,XhPrOJQJhJ,XhCJOJQJaJhJ,XhOJQJnHtHhA5hCJOJQJaJhA5heCJOJQJaJhA5h)WCJOJQJaJhA5hPrCJOJQJaJhA5h7wCJOJQJaJhJ,Xh7wCJOJQJaJx>z>>>>&?@?n?p???@ @"@4@J@L@N@V@^@@@@A^AAAAAAĵӈyj[OhA5CJOJQJaJhA5hA5CJOJQJaJhA5h)WCJOJQJaJhA5hgCJOJQJaJhA5hCJOJQJaJhA5hA*OJQJUmH sH "h:h`u5>*OJQJmHsH"hh`u5>*OJQJmH sH 'hh`u5CJOJQJaJmH sH h02CJOJQJaJh)WCJOJQJaJ"AbBBTCC2DPlQnQrQtQxQzQ~QQQQQQQQQQQQh]hgdW"# &`#$gd8 $dha$gd`uQQQQQQQQQQQQQQh02CJOJQJaJh h =0JmHnHuh =jh =0JU h =0J 21h:paj. A!"#$% V@V ZNormal d$CJOJPJQJ_HaJmHsHtH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa ZB@Z 17d Tijelo teksta$da$CJOJPJQJaJ8 @8 W"#Podno~je  p#2)@2 W"# Broj stranice6U@!6 02 Hiperveza >*B*phrOr7w Bibliographydx1$`'CJKHOJPJQJaJmHnHtHuPOBPList Paragraph ^PJmHnHuOQ a^Jr'=|T5&&V'W',4444a9;b??KKWWX_ `mJm҇݇'k@҉[NJKό#{;0000000000000000&0&00,004040404040400K0K(0K0W0W0W00m0m0m0m0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0m 0 m 0 m 0 m 0 m 0 m000000000000000000000000000000@0@00000 %%%(lb"N$&1,5^H^qJzndt'08x>AQQORSTUVWXY[\]^qAQPZQQύX !(!!8@0(  B S  ?! _Toc253324969 _Toc240478383 _Toc229309142 _Toc253324970 _Toc240478384 _Toc253324974 _Toc240478388 _Toc240478076 _Toc229309145 _Toc253324975 _Toc240478389 _Toc229309146 _Toc253324976 _Toc240478390 _Toc253324978 _Toc253324984 _Toc229309152 _Toc253324986 _Toc240478396 _Toc253324987 _Toc240478397 _Toc229309153 _Toc253324988 _Toc240478398 _Toc229309154 _Toc229309155 _Toc253324997 _Toc240478407 _Toc229309162 _Toc253325002 _Toc240478412 _Toc229309167 _Toc253325021}}&&&&5'5',,,4A?KKKQQQWWW____mmm  ||4'4'4';';';',,,4?KKK@GˉЉ҉ى @L[aŊNJ͊  8? 17{&'<={|ST45&&U'W',,4444`9a9;;a?b???KKKKWWXX__` `mmImJmч҇܇݇&'jk?@щ҉Z[ƊNJ JKΌ> { QTS&&??aBBKKWWoYtY1eLe o$o҇܇܇'T҈1TÉ@nڊˋ%K{^&®/[8`+>bG.1W>_`~PNf Mi  M?jm e^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.T T^T`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,L^,`L^Jo(.^`^Jo(.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.HH^H`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. qe^q`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. >_Q G.1WQ MiDR PNfG.1W>_^&/[8 M?j`+>90װ090װ0d90װ0zl8׬8׬       $ -$ b*/ 2>3{cFWNA$wL F,:,IY; l W}ux9@"#W"#|*#GD)H)1+-.'102n2d68 =2z?LAYxApBZCPjFuFBHDL!MA?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@[r1TableBWordDocument4rSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q