Pregled bibliografske jedinice broj: 596264
Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona
Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona // IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka / Galovac, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. str. 79-79 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 596264 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona
(Heretics and heresies in Thomas archdeacon of Split)
Autori
Gračanin, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka
/ Galovac, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012, 79-79
ISBN
978-953-57296-0-0
Skup
IV. kongres hrvatskih povjesničara: Sloboda
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.10.2012. - 05.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
krivovjerci; krivovjerje; Toma Arhiđakon; 13. stoljeće
(heretics; heresies; Thomas archdeacon of Split; 13th century)
Sažetak
Srednjovjekovlje nije poznavalo vjersku slobodu, međutim to nikako ne znači da je vladala vjerska jednoobraznost. Dok Crkva na Zapadu, jačanjem reformskog pokreta i papinstva, nije postigla onu snagu koja ju je učinila naslovnom gospodaricom srca i duša ljudi, nisu u punoj zornosti na vidjelo izišle mnoge silnice religijske različitosti, začete postupnim i sve bržim uzmahom duhovne obnove i opće pobožnosti još od 8. stoljeća. Duboke društvene i gospodarske promjene koje su zahvatile srednjovjekovnu Europu od 10. stoljeća stvorile su preduvjete za daljni uzlet različitih vjerskih iskaza, a ujedno je taj promijenjeni duhovni sklop neposredno utjecao na poimanje društvene stvarnosti. Iz tog prepletanja, dijelom i pod utjecajima izvana, izrodila su se religijska uvjerenja i prakse koje su stekle veliku popularnost u puku i koje je Crkva ožigosala kao krivovjerne. No, žig krivovjernosti mogle su ponijeti i razne druge prijepornosti i protimbe službenoj crkvenoj poziciji: raskolništvo, protivština i osporavanje papinske vlasti, prisjvajanje crkvenih prerogativa, izazovi upućeni autoritetu Crkve, zagovaranje vjerskog pluralizma, bavljenje magijom, intelektualno disidentstvo. Cilj predmetnog izlaganja analiza je pojmova krivovjerci i krivovjerje u djelu Povijest salonitanskih i splitskih prosvećenika (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona (13. stoljeće). Nakana je utvrditi i pobliže odrediti koja krivovjerja Toma spominje u svojoj povjesnici, u kojim se sve kontekstima navedeni pojmovi pojavljuju i na koji se način uobličuju te koja motivacija i tradicija stoje iza Tominih kvalifikacija. Želi se i ustanoviti u kojoj se mjeri Tomina terminološka uporaba podudara s njemu suvremenom praksom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300620-0641 - MONUMENTA MEDIAEVALIA VARIA (SREDNJOVJEKOVNI POVIJESNI SPOMENICI) (Budak, Neven, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Hrvoje Gračanin
(autor)