Naslov
Tranzitorna ishemijska ataka: dijagnostičko- terapijske dileme.
(Transient ischemic atack: the diagnostic and therapeuthic dilemmas)

Autori
Budinčević, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 59 (Suppl 3) / - , 2010

Skup
2. Hrvatski kongres : Dileme u neurologiji sa međunarodnim sudjelovanjem.

Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 03.10.2010. - 05.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
TIA; dileme
(TIA; dilemmas)

Sažetak
Tradicionalno se tranzitorna ishemijska ataka definira kao žarišni gubitak cerebralne ili monookularne funkcije uzrokovane poremećajem cirkulacije, koji traje do 24 sata. Tranzitorna ishemijska ataka je često shvaćena kao benigno stanje, unatoč činjenici da kod 7-40% bolesnika koji su dobili moždani udar prethodno imali tranzitornu ishemijsku ataku. Metode slikovnog prikaza poput kompjuterizirane tomografije mozga u 15-20% pokazale su ishemijske lezije u bolesnika koji su imali tranzitornu ishemijsku ataku. U novije vrijeme u evaluaciji tranzitorne ishemijske atake korištena je magnetska rezonancija mozga sa difuzijskim sekvencama (DWI) koja je u oko 50% slučajeva pokazala akutne ishemijske lezije, a polovica je imala ishemijsku leziju na ponovljenoj magnetskoj rezonanci. Sukladno preporukama American Heart Association iz 2009. godine tranzitorna ishemijska ataka bi se trebala definirati kao prolazni neurološki deficit uzrokovan žarišnom moždanom, spinalnom ili retinalnom ishemijom, bez dokaza infarktne lezije. Rizik za moždani udar može se procijeniti ABCD2 ljestvicom, koja zajedno sa magnetskom rezonancijom (DWI sekvence) još bolje procjenjuje rizik za moždani udar. Kod tranzitorne ishemijske atake cilj je hitno zbrinjavanje bolesnika kako bi se čim prije otkrili uzročni čimbenici i time što ranije započelo liječenje. Cilj liječenja je sekundarna prevencija moždanog udara koja se temelji na antiagregacijskoj terapiji u bolesnika sa nekardioembolijskim uzrocima odnosno na antikoagulantnoj terapiji u bolesnika sa kardioembolijskim uzrocima (posebno sa atrijskom fibrilacijom). Također se ne smije zaboraviti i rana karotidna endarterektomija kod bolesnika sa značajnom karotidnom stenozom te liječenje modificirajućih čimbenika rizika za moždani udar (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija, …).

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA