ࡱ> '`bbjbj"9"9 ;@S@Sf%VVV(~  t 66687t7d;z278"28H8H8CCCvxxxxxxxxxxxxx$m{h}xYCmAzCCCxH8H8% yMMMClH8H8vxMCvxMMq0NJuH87 03~ac6SEr$jx z0;zr~SLB~Huu~uCCMCCCCCxxM(CCC;zCCCC2$2@ ^ 2^ Prof. dr. sc. BRANKA RAMLJAK Sveu iliate u Splitu e-mail:  HYPERLINK "mailto:bramljak@efst.hr" bramljak@efst.hr INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU 1. UVOD Ra unovodstvene kontrole svojstvene su ra unovodstvu kao djelatnosti, kao dijelu informacijskog podsustava poslovnog subjekta. One su ugraene zajedno s knjigovodstvom, planiranjem, analizom i informiranjem u jedan tako kompleksan i sveobuhvatan sustav kao ato je ra unovodstvo. Ja anjem uloge internih kontrola u javnom sektoru, i interne ra unovodstvene kontrole dobivaju na sve veem zna enju. U ovom radu ukazat e se na zna enje koje interne ra unovodstvene kontrole imaju u sustavu internih kontrola openito a posebice u kontekstu sustava unutarnjih financijskih kontrola te fiskalne odgovornosti. Svaka dr~ava je zainteresirana da subjekti koji se financiraju iz prora una transparentno i namjenski koriste sredstva dobivena za poslovanje. Sustavi unutarnjih financijskih kontrola pru~aju razumnu sigurnost upravlja koj strukturi ( elnicima) kojoj su dodijeljene ovlasti i odgovornosti da e uspjeano realizirati postavljene ciljeve uz ekonomi no i u inkovito koriatenje prora unskih sredstava. Ra unovodstvo je u tom smislu svojevrstan korektiv s jakom kontrolnom funkcijom. Posebice e se dati osvrt na stanje internih ra unovodstvenih kontrola u podru ju znanosti i to kod sveu iliata i fakulteta kao prora unskih korisnika. Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ukazat e se na naj eae nepravilnosti i propuste koji zahtijevaju kontinuirane ra unovodstvene kontrole tijekom cijele godine. Klju no je pitanje mo~e li se pisanim pravilima i obrascima te raznim procedurama sve rijeaiti ili postoje ograni avajui faktori u provedbi internih ra unovodstvenih kontrola. 2. POJAM I ZNA ENJE RA UNOVODSTVENIH KONTROLA Ra unovodstvena kontrola dio je ra unovodstvenog procesa koji se s obzirom na poslove koji se obavljaju u ra unovodstvu, u tradicionalnom poimanju ra unovodstva, sastoji od:ra unovodstvenog planiranja, knjigovodstva, ra unovodstvene analize i ra unovodstvenog informiranja, ato se mo~e vidjeti iz slike 1. Iz slike je vidljivo da ra unovodstvena kontrola kao dio procesa ra unovodstva, brine o ispravnosti i pouzdanosti ra unovodstvenih podataka i informacija, proizaalih iz procesa planiranja i samog knjigovodstva. U kontekstu vremena ra unovodstvo se odnosi na godianje razdoblje praenja poslovnih dogaaja nastalih na stati kim i dinami kim kategorijama stanja i uspjeanosti poslovanja. U teoriji i praksi esto se poistovjeuju pojmovi: interni nadzor, interna kontrola i interna revizija. Boris Tuaek naglaaava zna enje nadzora te isti e da se ti pojmovi odnosno poslovi razlikuju s obzirom na postupak djelovanja nadzora. Tako, kad se govori o internom nadzoru, smatra se da se on provodi kroz prethodni i naknadni postupak. Interna kontrola predstavlja prethodni (preventivni) nadzor dok je interna revizija naknadni nadzor.     Slika 1. Podjela ra unovodstva s obzirom na poslove koji se obavljaju u ra unovodstvu Provedba ra unovodstvenih kontrola zajedno s ostalim internim kontrolama ima cilj da zaatiti imovinu od gubitaka i krae i da osigura to nost ra unovodstvenih podataka. Kad govorimo o ra unovodstvenoj kontroli prije svega mislimo na: kontrolu knjigovodstvenih isprava i kontrolu ra unovodstvenih procesa Kontrola knjigovodstvenih isprava (dokumentacije) koje su dokaz nastale poslovne promjene ali i temelj za unos podataka u poslovne knjige, provodi se u tri smjera. provjera formalne ispravnosti, gdje se provjerava imaju li isprave sve elemente koje ih ine ispravom, provjera sadr~ajne ispravnosti, gdje se provjerava odgovara li naziv isprave sadr~aju i obratno te provjera ra unske ispravnosti, gdje se provjerava to nost izra una. Kontrola ra unovodstvenih procesa podrazumijeva: kontrolu ispravnosti utvrenih obra una i kontrolu to nosti izlaznih ra unovodstvenih informacija. U suvremenim uvjetima poslovanja ra unovodstvo ima posebno zna enje u kontekstu korisnika ra unovodstvenih informacija. Razli iti interni i eksterni korisnici zaslu~uju da dobiju provjerene, objektivne i pouzdane informacije koje im koriste u poslovnom odlu ivanju. Iz prethodnog dijela zaklju ujemo da su INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE zbog prirode ra unovodstvene djelatnosti zapravo ugraene u sam ra unovodstveno-informacijski sustav u obliku razli itih kontrola koje se odnose na: provjere ra unovodstvenih isprava (ulazni sadr~aji), kontrolu u okviru ra unovodstvenog obuhvaanja poslovnih promjena (ra unovodstveno procesuiranje) i kontrolu izlaznih sadr~aja. Funkcioniranje ra unovodstvenog informacijskog sustava (u daljnjem tekstu RIS) mo~emo vidjeti iz slike 2. Logi no je da e ra unovodstvene kontrole biti uvjetovane i metodama ra unovodstvene obrade podataka koje mogu biti ru ne, ra unalne ili govorimo o suvremenom RIS-u. Suvremeni RIS zahtijeva kontrole pristupa, kontrole ulaza, komunikacijske kontrole, kontrole obrade, kontrole baze podataka, kontrole izlaza itd. ULAZ OBRADA IZLAZ  Ra . procesiranje  Ra . na ela Ulazne informacije Ra . standardi Izlazne informacije Ra unovodstvene isprave Ra . metode Informacije namijenjene Ra . politike zainteresiranim korisnicima Propisi& . Slika 2. Funkcioniranje ra unovodstveno informacijskog sustava Iz slike 2 vidimo kako je slo~en ra unovodstveno-informacijski sustav. Puno je razli itih ulaznih informacija koje se opravdavaju adekvatnom dokumentacijom. Njihova obrada uvjetovana je zakonodavnim okvirom, ra unovodstvenim na elima (definiraju koncepciju ra unovodstva), standardima (razrada na ela) i politikama (izbor na ina prikazivanja pozicija financijskih izvjeataja). U svim fazama ra unovodstvenog procesa provode se kontrolni postupci koji mogu biti prethodni i naknadni. U fazi ULAZA provodi se preventivni postupak kontrole (prva faza). U ovoj fazi naglasak se stavlja na kontrolu unesenih podataka u knjigovodstvene isprave (formalna, sadr~ajna i ra unska provjera ispravnosti-kontrola) te na kontrolu adekvatnog kontiranja i sl. U fazi OBRADE (druga faza) obavlja se kontrola same obrade podataka provodei osnovne ra unovodstvene kontrole te provjera usklaenosti sa zakonima, pravilnicima i sl. U ra unovodstvenom smislu provode se primjerice sljedee kontrole: kontrola duguje=potra~uje, usklaenost analiti ke sa sinteti kom evidencijom, usklaenost dnevnika i glavne knjige, dok se prilikom provjere primjene zakonskih propisa veliki naglasak stavlja na Zakon o prora unu (NN br. 87/2008.), Pravilnik o prora unskom ra unovodstvu i Ra unskom planu (NN br. 114/2010.), Pravilnik o financijskom izvjeatavanju u prora unskom ra unovodstvu (NN br. 27/2005., 2/2007.), Pravilnik o utvrivanju korisnika prora una i o voenju registra (NN br. 128/2009), Pravilnik o prora unskim klasifikacijama (NN br. 94/2007.) itd. U fazi IZLAZA (trea faza) provjerava se objektivnost i pouzdanost izlaznih ra unovodstvenih informacija predo enih u financijskim izvjeatajima vodei ra una o shemama i sadr~aju financijskih izvjeataja te o rokovima u kojima su du~ni predati financijske izvjeataje. 3. REGULATORNI OKVIR ZA USPOSTAVLJANJE I PRIMJENU INTERNIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU U RH Neovisno o tome ato su ra unovodstvene kontrole ugraene u proces ra unovodstvene obrade podataka vee zna enje cijeli proces internih kontrola do~ivljava donoaenjem Zakona o unutarnjim financijskim kontrolama u javnom sektoru (NN br. 141/06) s po etkom primjene 04. sije nja 2007. Koncept unutarnjih financijskih kontrola razvila je Europska komisija sa svrhom da zemljama kandidatkinjama pomogne da unaprijede upravljanje javnim sredstvima ugradnjom viaih standarda kontrole u procese upravljanja. Implementacijom ovog Zakona RH se prilagoava zahtjevima EU u kontekstu javnog sektora a provedba tog Zakona omoguila je: veu odgovornost elnika u uspostavljanju, razvoju i provedbi sustava unutarnjih financijskih kontrola, uspjeanije upravljanje i ostvarivanje zacrtanih zadataka korisnika prora una veu transparentnost i u inkovitost u upravljanju i kontroli javnih prihoda, primitaka, rashoda i izdataka te imovine i obveza, poveanje razine povjerenja poreznih obveznika u javnu upravu i suzbijanje korupcije. Sustav unutarnjih financijskih kontrola sastoji se od sljedea dva dijela: financijsko upravljanje i kontrole i interna revizija Cilj Zakona o unutarnjim financijskim kontrolama u javnom sektoru bio je u propisati cjeloviti sustav internih financijskih kontrola koje su elnici SVIH korisnika prora una du~ni uspostaviti s ciljem: kontrole, revidiranja i izvjeatavanja o koriatenju prora unskih sredstava, sredstava EU ali i sredstava koje ostvaruju iz vlastitih izvora. Mnogi su bili (na~alost ima ih i danas) uvjereni da se to odnosi isklju ivo na ra unovodstvene poslove i da ih trebaju provoditi voditelji ra unovodstva odnosno oni koji su involvirani u te procese. elnicima se daju velika prava ali i joa vea odgovornost za raspolo~iva sredstva. I u javnom sektoru naglaaava se potreba vee suradnje izmeu elnika i ra unovoa a sve u funkciju transparentnijeg i kvalitetnijeg izvjeatavanja te u kona nici i brige o uspjeanosti poslovanja. Istina, elnik mo~e ovlasti i odgovornosti prenijeti i na druge osobe, meutim kona na odgovornost uvijek je na njemu. U javnom sektoru naj eae nije bilo (a ni joa uvijek nema) prave upravlja ke odgovornosti elnika. elnici se esto biraju i imenuju prema politi koj podobnosti uz zanemarivanje njihovih stvarnih kompetencija za obavljanje upravlja kih poslova. Sustav unutarnjih financijskih kontrola treba elniku odnosno upravlja koj strukturi, poslu~iti kao alat da bi odgovorno, transparentno i uspjeano upravljala prora unskim sredstvima. Daljnja razrada Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola ostvarena je preko Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola (NN br. 130/11) a uva~avajui Strategiju razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2009.-2011. te Akcijski plan uz strategiju razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola za razdoblje od 2009.-2011. U cilju oporavka gospodarstva te u tom kontekstu na podru ju javnog sektora, daljnje fiskalne konsolidacije i usmjerenosti prema uravnote~enju prora unskih prihoda i rashoda donesen je Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN br. 138/10). Ovaj zakon razrauje pravila i procedure vezane uz sljedea prora unska na ela: odgovornost, transparentnost i stabilnost Zakon o fiskalnoj odgovornosti isti e zna enje upravlja ke odgovornost elnika a koje se sastoji u poativanju sljedeih zahtjeva: Zakonito i namjensko koriatenje prora unskih sredstava - prora unska sredstva trebaju se koristiti u skladu sa zakonom i ostalim propisima a koriatenje treba biti u svrhu za koju su namijenjena, Ekonomi no i u inkovito upravljanje prora unskim sredstvima i Usklaivanje u recesijskim vremenima  s obzirom na turbulentne okolnosti u kojima posluju organizacije u javnom sektoru RH, sustavi internih financijskih kontrola omoguit e organizacijama br~e i lakae odgovore na promijenjene okolnosti. Joa jednom se ~eli ukazati na upravlja ku odgovornost koju ima elnik korisnika prora una u funkcioniranju svih procesa koji se odvijaju unutar djelatnosti koju obavljaju. elnik korisnika prora una odgovoran je za uspostavu prikladnog, u inkovitog i djelotvornog sustava unutarnjih financijskih kontrola. U inkoviti sustavi zahtijevaju da su unutar organizacijske strukture uspostavljene jasne linije ovlasti i odgovornosti na svim razinama upravljanja. 4. KOMPONENTE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA vs INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Primjena internih ra unovodstvenih kontrola proizlazi iz komponenti financijskog upravljanja i kontrola. Prema Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, sustav funkcionira putem meusobno povezanih sljedeih 5 komponenti: Kontrolno okru~enje, Upravljanje rizicima, Kontrolne aktivnosti, Informacije i komunikacije Praenje i procjena sustava KONTROLNO OKRU}ENJE I INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Kontrolno okru~enje osnova je za primjenu svih komponenti. Ono uklju uje cjelokupno rukovodstvo i zaposlenike u okviru organizacije javnog sektora, dakle radi se o simbiozi svih zaposlenika. Ovdje se oblikuje svijest zaposlenika o kontroli. elnik mo~e biti primjer kako se provode i primjenjuju kontrolne aktivnosti. U ra unovodstvu su zaposlenici svjesni zna enja neprestanog provoenja kontrola, no pravo pitanje je jesu li se u prethodnim fazama provele neophodne kontrole. Ostali zaposlenici u javnom sektoru naj eae predmnijevaju da su kontrole isklju ivi posao zaposlenih u ra unovodstvu. Na~alost, nije rijedak slu aj da dokument doe u ra unovodstvo na knji~enje a da se ne zna tko je inicirao dogaaj i je li prethodno zadovoljena procedura. Vrlo su va~ni faktori koji utje u na uvjete u kojima se provodi kontrola u ra unovodstvu. Prije svega polazimo od kompetentnih ra unovoa koji podupiru visoke eti ke vrijednosti, koji su sposobni provesti sve vrste ra unovodstvenih poslova i sve faze kontrolnih procesa u ra unovodstvu. UPRAVLJANJE RIZICIMA I INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Rizici su neminovan, neizostavan element obavljanja poslova. Poslovanje podrazumijeva ulazak u rizik ali i na ine prepoznavanja rizi nih situacija. S rizikom se treba suo iti pravilnom procjenom, treba ga se znati podijeliti a kad treba i izbjei. Nagli rast ili primjerice pad poslovanja, restrukturiranje, nova tehnologija, implementacija novih metoda obra una itd., sve to uzrokuje odreene rizike. U ra unovodstvenom smislu vezano uz interne ra unovodstvene kontrole, kao rizi ni element pojavljuju se stalne promjene zakonskih propisa te 8:btv  4 P R V \ ^ f h j $&(8HFtĺĺĶ}}upullh- h[B%\hd~h[B%\h[B%jh@[0JUh&hP>ha ha5\haha5\ h_x5\ h_5\ht4hpbh V5\hpbhGS5\ h\5\h!h V0Jjh VU h Vh Vjh VUh*?h V*:dR T V h j 8:"$* $ a$gd\u $`a$gd`$a$gd] $`a$gdq- $`a$gd[B%$a$gd*?$a$gda2L`txz8:2`~$&.02>BLPV   ǹǯǥǡǓwp h22h22h75h7556jho~UmHnHuh\ujh\uUmHnHuh22h22h`5\jh`0JUh`h`5\ho~h`h*.h75h75h]5 h[B%5h]hq-hahP>h[B%hxh-h",*,.2@BNPRTV  !""f"h"#~$F%%% $ & Fa$gdg~$a$gdg~ $ & Fa$gdg~ $`a$gdg~$a$gd*.$a$gd75$a$gd]$a$gd\u 2 6 F H J !! !T!X!!!h"""|###~$$$$$F%X%f%%%%%%%%%%&&6&D&F&H&&&&&&'')ληηʷηηγʳʳʳʳʳʳʟhPGhhbhh*.>*hhl>*hlhe hg~hg~hhg~>*h*.hg~ hshs h225\h22h225\h22hs h22h22 h22hs;%6&&&'*>+,B,F,////)$$d%d&d'dNOPQa$gdB-B $ a$gd%$ & F a$gd% $ a$gd0$a$gd*. $ & Fa$gdl$a$gdg~ )0)>) *(*p***<+>+,,>,@,H,,,,---. ..".B.T.X.`.d.////////////////000*0,0.0000ƽʸjhHTUmHnHuhB-BhPGh5jh%7UmHnHu hPGh5hB-B h5h 'hB-Bh '5 h%5 hB-B5h*hRhT9Zh%h~^h*.>*h*.hPGhh~^6//0*00(11111*2,2 58,>D@ $`a$gd2r$a$gd]$a$gd~^6$ L $d%d&d'dNOPQa$gdPGh)$$d%d&d'dNOPQa$gdPGh0000111111(2*2,25 5588888x889999^;;;;<B<<====*>,>H>b>J?B@D@F@H@@AAɿ{hb,hb5hb,hb,5hLhLh2r6hLhI6hRhIh2rh,whh%7hbhB-BhB-Bh~^56 hR56hB-BhB-B56h~^h% hB-BhPGhhPGhhB-BhPGh5hB-BhPGh5CJ0D@F@H@@AADEFRGRHHHIIIJJKKKK $ & F a$gd $ & Fa$gd?'$a$gd] $`a$gdb,$a$gdb, $`a$gdd~$a$gdLANBB6CDDDDEEEEFFFHIIIJ JJJJKKLLLLBNO O(O8O>O@OPOROQQ:RFRFSTTT[R[[[[[[[B\D\h\\,]0]`]]]___`cc c(c˼ϸωhjj?hd~5h* hnhn h?h? h?5h?h?5h?hn5h?hnhhhhb,56\h1 hb,hGuhGu6 hGuhGuhGujh0JU hhhGuh60c ccceefDfzfff$g mNoPoo $ a$gdi $a$gdSR$a$gdd~ $`a$gdSR$a$gdjj? $ & F a$gdjj? $`a$gde$a$gde$?^`?a$gdjj?$a$gd](c>cccccccccccc:djm m nnnnHoJoPooppqssstrtJܼhrhi hd`>* hi hd`hi h1zUhd`hFhSRhpc>*hgTNhSRhpchjj?hjj?>*hd~h0hehjj? hjj?hehjj?hd~5hjj?hjj?5hjj?he58pred ra unovodstvenim djelatnicima stoje stalna potreba za usavraavanjem. este su i fluktuacije zaposlenih (porodiljski, bolovanja i sl.) ato dovodi do rizika nekvalitetnog obavljanja poslova a onda je te~e provoditi i kontrole. Posebni problemi se mogu pojaviti uvoenjem nekog novog ra unovodstvenog programa, a da se prethodno nisu procijenili rizici uvoenja novog programa itd. KONTROLNE AKTIVNOSTI I INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Kontrolne aktivnosti ine pisana pravila i na ela te postupke koji se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva. Dio su dnevnih aktivnosti organizacije javnog sektora. Potrebno je izraditi svojevrsnu  knjigu procedura kojima se definira opis aktivnosti, osobe odgovorne za provedbu te rokovi izvraenja. Radi osiguranja kvalitete provedbe internih ra unovodstvenih kontrola potrebno je provesti: postupke prijenosa ovlasti i odgovornosti, razdvajanje du~nosti i dijelu davanja ovlasti za pripremu, obradu, evidentiranje i plaanje te za kontrole, sustav dvostrukog potpisa, postupke to nog, pravilnog i a~urnog evidentiranja svih poslovnih dogaaja te pravila dokumentiranja svih kontrola, financijskih odluka. Kontrolne aktivnosti mogu biti prethodne (prije donoaenja odluka, preventivni karakter) i naknadne (periodi no, temelje se na zahtjevu ili planu). Unutar ra unovodstvene slu~be voditelji ra unovodstva bi trebali pregledavati informacije o poslovanju i odgovarajue kontrole te mogu po potrebi poduzimati i korektivne aktivnosti. Kao fizi ka kontrolna aktivnost svakako je va~no provoenje inventure (zakonski krajem godine potpuna inventura ali mogue je i kontinuirano provoditi tijekom godine) kao i odobrenje pristupa ra unovodstvenim i drugim programima. U provedbi kontrolnih aktivnosti va~an je i sustav odobrenja i ovlaatenja izmeu razli itih hijerarhijskih razina, ato je u funkciji razgrani avanja du~nosti (ista osoba tako ne bi smjela inicirati transakciju, odobriti transakciju, evidentirati transakciju, rukovati imovinom, pregledavati izvjeataje i sl.). Razdvajanjem du~nosti posti~e se vjerodostojnost podataka i informacija te se sprje avaju prijevare od strane pojedinaca. Potrebno je uspostaviti i sustav verifikacije (pojedina ne se transakcije i aktivnosti moraju verificirati i periodi no usklaivati s odgovarajuim izvjeatajima) i usklaivanja (npr. usklaivanje izvoda otvorenih stavaka dobivenog od dobavlja a s evidentiranim plaanjima). Kako bi se kontrolne aktivnosti u ra unovodstvu mogle kvalitetno provoditi nu~na je i kvaliteta dizajniranja i upotrebe dokumentacije, vodei ra una od protokoliranju dokumenta, pravovremenosti, jednostavnosti i razumljivosti itd. INFORMACIJE, KOMUNIKACIJE I INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Najvei broj informacija mo~e se pronai u financijskim izvjeatajima ali i ostalim izvjeatajima iz poslovanja koji omoguavaju kvalitetno upravljanje i kontrolu poslovanja. Kako bi oni bili kvalitetan temelj za poslovno odlu ivanje, unutar organizacije javnog sektora trebaju biti uspostavljeni pouzdani i kvalitetni informacijski sustavi te u inkovit proces komunikacije. U ovom kontekstu od posebnog zna enja je uspostavljanje adekvatnog RIS-a. Kvalitetan RIS e omoguiti objektivne informacije, mogunost provjere, poativanje rokova, dosljednost i ekonomi nost. Temeljni ciljevi RIS-a su da se identificiraju i evidentiraju sve valjane transakcije u ispravnim iznosima i odgovarajuem obra unskom razdoblju, ato e omoguiti i adekvatno prezentiranje transakcija i objave u financijskim izvjeatajima. PRAENJE I PROCJENA SUSTAVA I INTERNE RA UNOVODSTVENE KONTROLE Potrebno je kontinuirano i pravodobno praenje cjelovitog sustava upravljanja i kontrola pa tako i internih ra unovodstvenih kontrola. Rutinske kontrole provode se svakodnevno, kroz provjeru dokumentacije naj eae, dok se naknadni nadzor najbolje mo~e vidjeti praenjem od strane interne revizije. Uloga interne revizije od posebnog zna enja je u praenju nadzora poslova u ra unovodstvu. Ono je to koje ima zadatak ukazati na odreene nepravilnosti te na ine i putove za otklanjanje istih. Izrada Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanja slabosti i nepravilnosti na tragu su praenja i procjene sustava internih ra unovodstvenih kontrola o emu viae donosimo u nastavku. 5. NADZOR SUSTAVA INTERNIH RA UNOVODSTVENIH KONTROLA Kao ato je poznato Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN br. 138/10) donesen je s ciljem konsolidacije javnih financija kao pretpostavke za u inkovito upravljanje prora unom. Uvedena je i obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za elnike svih razina prora unskog sustava. Jedna od obveza je i svojevrsna samoevaluacija poativanja fiskalnih pravila koja se o ituje preko Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu Upitnik). Upitnik se sastoji od sljedeih pet podru ja: Planiranje prora una/financijskog plana Izvraavanje prora una/financijskog plana Javna nabava Ra unovodstvo i Izvjeatavanje Mnogi e se slo~iti da se unutar svakog od navedenih podru ja mogu provoditi i interne ra unovodstvene kontrole, budui sve ima odraza na prihode i primitke, rashode i izdatke te imovinu i obveze svakog korisnika prora una, meutim u ovom dijelu ipak emo najveu pozornost pokloniti poglavlju Ra unovodstvo. Primjeri pitanja na kojima su se pokazali nedostaci i nepravilnosti uo eni su u sustavu znanosti (sveu iliata i fakulteti). PITANJE NARUD}BENICA; Analiza slabosti i nepravilnosti za 2011. godinu pokazuje da ima jako malo narud~benica u odnosu na ulazne ra une. Je li to stvarno slabost i nepravilnost, kakve interne kontrole s tim u vezi treba provesti u ra unovodstvu? Odmah valja istai da to ne zna i da nema nekog traga u svezi sa zahtjevom za nabavu. Naime, narud~benice ne trebaju biti isklju ivo pisane na obrascima iz bloka narud~benice ve mogu biti kreirane u sustavu prora unskog korisnika.  Pritom je va~no imati na umu sljedee: primljeni i prihvaeni predra uni, ponude i sli no zamjenjuju ugovor ili narud~benicu te u takvim slu ajevima nije potrebno naknadno pisati narud~benice. Na ponudama i predra unima te kasnije ra unima izdanim po prihvaenim ponudama i predra unima nije potreban broj narud~benice kao niti na gotovinskim ra unima.  Navedeno e se primjenjivati u samoevaluaciji (izrada Upitnika) za 2012. godinu a to zna i i da ra unovodstvena i suatinska kontrola mijenjaju na in rada. PITANJE PRIMKI, OTPREMNICA I DRUGIH DOKUMENATA; Iz primke, otpremnice i drugog odgovarajueg dokumenta potpisanog od skladiatara ili druge osobe zadu~ene za zaprimanje robe i dobavlja a treba biti vidljivo da je prilikom preuzimanja robe utvrena koli ina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe. Kontrolom (mjese na testiranja primjerice) bi se trebalo utvrditi da je prilikom preuzimanja robe zaista i utvrena koli ina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe. Kod sveu iliata i fakulteta situacija je takva da skladiata nema tako da oni u pravilu nemaju primke pa se kao dokaz uzima ukupan broj otpremnica. PITANJE IZVJE`TAJA O OBAVLJENOJ USLUZI; Izvraenje usluge vezano je uz popravke i odr~avanje zahtjeva i izradu Izvjeataja o obavljenoj usluzi. Za interne ra unovodstvene kontrole va~no je znati da se za manje usluge ne iziskuje nu~no i Izvjeataj, ali kao potvrda o izvraenju mo~e biti i radni nalog ili bilo koji drugi dokument u kojem piae koja usluga je obavljena i tko je izvraio. PITANJE POVEZANOSTI RA UNA I NARUD}BENICE/UGOVORA; Kod korisnika prora una u visokom obrazovanju zaprimljeni ra uni naj eae nisu povezani s ugovorom ili narud~benicom. Kontrolom u ra unovodstvu mo~e se uo iti navedena nepravilnost i pratiti imaju li primljeni ra uni referencu (za narud~benice koje se izdaju temeljem ugovora referenca je samo na ugovor). Na ponudama /predra unima/ ra unima/ gotovinskim ra unima, izdanim po prihvaenim ponudama/predra unima nije potreban broj narud~benice. PITANJE USKLAIVANJA ANALITI KE EVIDENCIJE I GLAVNE KNJIGE; U glavnoj knjizi (uz dnevnik osnovna poslovna knjiga prema Zakonu o ra unovodstvu) unose se sinteti ki podaci koji se u uvjetima otvaranja pomonih knjiga (analiti ka evidencija) moraju uskladiti. Kontrole u ra unovodstvu moraju se obavljati na mjese noj razini kako bi se izbjegle nesukladnosti i neusklaenosti. PITANJE INTERNIH KONTROLA NAD FINANCIJSKIM IZVJE`TAVANJEM; Financijsko izvjeatavanje je proces sastavljanja i objavljivanja financijskih izvjeataja u ovom slu aju kod prora unskih korisnika (Bilanca, Izvjeataj o poslovanju, Izvjeataj o nov anom toku, Izvjeataj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Biljeake). Financijski izvjeataji ogledalo su poslovanja prora unskog korisnika, sastavljaju se u propisanim rokovima i dostavljaju se odgovarajuim institucijama. Za ispravnost i objektivnost informacija u financijskim izvjeatajima odgovara elnik, ali jasno i ra unovodstvo, prije svega voditelj ra unovodstva koji treba provjeriti: jesu li izabrani ra unovodstveni postupci i politike u skladu s primjenjivim okvirom ra unovodstvenog izvjeatavanja, je li izabrana ra unovodstvena politika primjerena danim okolnostima, jesu li informacije prezentirane na na in da zadovolje na ela relevantnosti, pouzdanosti, usporedivosti i razumljivosti i jesu li financijski izvjeataji realno prikazali financijski polo~aj, uspjeanost poslovanja i nov ane tokove 6. ZAKLJU AK U ovom radu naglasak smo stavili na interne ra unovodstvene kontrole koje predstavljaju ispitivanje i utvrivanje ispravnosti primjene ra unovodstvene obrade podataka u praksi, a koje vrae odgovarajua stru na lica koja su zaposlena u ra unovodstvu poduzea. Ra unovodstvena kontrola temelji se na zakonu, profesionalnim normama i internim opim aktima. Razumijevajui zna aj provoenja internih ra unovodstvenih kontrola treba ukazati i na to da ne treba imati velika a posebice ne nerealna o ekivanja kako e se internim kontrolama sve rijeaiti. U ra unovodstvu su mogue ljudske pogreake, uzrokovane nepa~njom, rastresenoau, pogreanim prosudbama ili pogreano protuma enim uputama ato je sigurno jedno od ograni enja internih ra unovodstvenih kontrola. Kontrole provodi ovjek ato zna i da su pod utjecajem ljudskog faktora. Kao jedno od ograni enja postavlja se i mogunost da razli iti opisani postupci, zbog promjena uvjeta postanu neprikladni te se na taj na in pogoraa primjerenost tih postupaka. Iz tog proizlazi kako se jednom definirani poslovi, procedure i pravila trebaju kontinuirano usklaivati s novonastalim zahtjevima i promjenama. Sukladno tome, interne ra unovodstvene kontrole kao i ostale interne kontrole treba tretirati kao proces, kao aktivnost koja je ugraena u sve ostale kontrolne aktivnosti kod prora unskog korisnika. Obzirom da se ra unovodstvo tretira kao najzna ajniji izvor poslovnih informacija, elnicima prora unskih korisnika i interne ra unovodstvene kontrole izmeu ostalih, mogu poslu~iti kao alat da bi odgovorno, transparentno i uspjeano upravljali prora unskim sredstvima. Kvalitetne interne ra unovodstvene kontrole pomoi e upravlja koj strukturi u javnom sektoru da odgovori na zahtjeve suvremenog poslovanja. Literatura: Filipovi, I.: Revizija, Sinergija nakladniatvo, Zagreb, 2009. Maleti, I.: Naj eae slabosti i nepravilnosti JPL(R)S uo ene pri ispunjavanju Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i obvezne kontrole izjava elnika prora unskih i izvanprora unskih korisnika, Riznica, RIF, br. 5, Zagreb, 2012. Maleti, I., Jakir-Bajo, I., Zori, A: Materijali sa specijalizirane radionice za sveu iliata, fakultete i institute u svezi davanje Izjava o fiskalnoj odgovornosti, Zagreb, lipanj 2012. Stepi, D., Kne~evi, M., Kozina D.: Novi Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru, Riznica, RIF, br.12, Zagreb, 2011. Stepi, D., Kne~evi, M., Kozina D.: Planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola, Riznica, RIF, br.3, Zagreb, 2012. Popovi, }., Vitezi, N.: Revizija i analiza: instrumenti uspjeanog donoaenja poslovnih odluka, Hrvatska zajednica ra unovoa i financijskih djelatnika, 2009. Tuaek, B., }ager, L.: Revizija, Hrvatska zajednica ra unovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008. Vuko, T.: Kvalitetan pristup reviziji i utjecaj na vjerodostojnost financijskih informacija: doktorska disertacija, Sveu iliate u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2009.  Sastavni dijelovi javnog sektora su: dr~ava (sredianja dr~ava, regionalna i lokalna tijela, javna nefinancijska poduzea (javna poduzea, akole, fakulteti), javna financijska poduzea (npr. HNB). Djelatnosti javnog sektora su: druatvene, infrastrukturne, komunalne, itd.  Tuaek, B., }ager, L. : Revizija, Hrvatska zajednica ra unovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008., str. 265-278.   HYPERLINK "http://www.mfin.hr" www.mfin.hr, posjeeno 13.06.2012.  Grupa autora:Financijsko upravljanje i kontrola u javnom sektoru, RIF, Riznica, HZRFD, Zagreb, 2007., str. 17.  Prva Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC)u RH, kojom su definirane osnovne smjernice razvoja ovog sustava donesena je 2004.godine.  Viae o nepravilnostima iz ovog podru ja mo~ete vidjeti u: I. Maleti, I. Jakir-Bajo, A. Zori: Materijali sa specijalizirane radionice za sveu iliata, fakultete i institute u svezi davanje Izjava o fiskalnoj odgovornosti, Zagreb, lipanj 2012.     PAGE  PAGE 9 RA UNOVODSTVO Ra unovodstveno planiranje Ra unovodstvena analiza Ra unovodstvena kontrola Knjigovodstvo Ra unovodstveno planiranje tΙܚ$`8 $ a$gd,@ $`a$gd9 $ va$gd'$a$gdr $`a$gd(`p$a$gd(`p $`a$gdl $ & Fa$gdi $`a$gdi $a$gdd`ܚޚ@ "$^`bvȣ̣0268JfhXܳ޳&@\^bȴĴĴȬĬȴh9hfhmW hF\h,@>*h]h"kh,@hO%hmW hr>*hmW hO%>*h'hKhph(`phrhlh1zhi @\`bеҵ<Vx $`a$gd$a$gd/ $ & Fa$gd $`a$gd9$?^`?a$gdf $`a$gd,@$a$gd]bhjεе6:j~VpvĽ&*~ҼΪΪΪ΢ΚΚyhn%6hn%60Jhn%6hn%66]hn%6h6]h_Ehhn%6hn%6hn%6>*hahQ\rh6]hQ\rhh9h}5\h}h"kh9h/hfhfhmW 5\ h95\ hf5\hfhf5\-6L\^ "dxz|dfp | \^z|XZ\JxJ0FϿ˻˻˻˻˻˟ˏhhh9hh>*hMShu=hMShu=>*hhQ\rh5=h5=>*h5=hE1hE1hT\>*ha hT\ha haO>* ha>*hah_E>*h_Ehhn%6jhn%60JU7z|z|Z\HJ`JR$a$gda $`a$gdh$a$gdh $ & Fa$gd9 $`a$gdFZ\8:JVnr"$2TX,0<DVjlRT:<p hhah5\ hn5\hd~hh5\ hW$\ hq-\hnhh\hq-hW$hG,fhnhh5\ hh5\hhha h9A*h 02TF gdn%6 gdngd` $ & Fa$gdJU4 $ & Fa$gdW$ $ & Fa$gdW$ & FgdW$$a$gda*D"*4:>8hN8H024TVFHJLٿ|||ttjhW$UjhW$0JU hRhRhJU4hJU4hmW 6]hmW h)ha ha6]hahhYHhWo 6]hWo hW$hW$6CJ]aJhW$CJaJhRhW$CJaJhnhn6]hnhW$hW$6]hW$+ (*,02>@BDFJLhj$&<D\^`bݶ뫣ݜ hRhRhW$CJaJh^hW$CJaJh^hW$5CJaJhJU40JmHnHu hW$0JjhW$0JUhYjhW$0JUhW$jhW$Uh)]hW$0J/,.0FHJLhj$&\^`b$a$gda$a$gd^h]hgdD &`#$gdx~901hP:pD. A!"#$% DyK bramljak@efst.hryK Hmailto:bramljak@efst.hryX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHV@V ,o Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\aJ R@"R G Heading 2dd@&[$\$5CJ$\_HIaJ$DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List 6U@6  V Hyperlink >*B*phO GaF^@F ,o Normal (Web)dd[$\$_HIVO"V D$$Default 7$8$H$!B*CJ_HIaJmHphsHtH4 @24 DFooter  p#.)@A. D Page Number>@R> @[ Footnote TextCJaJ,Oa, @[ Char Char@&@q@ @[Footnote ReferenceH*G tr'ANjD  +D^mj+D^mj$# !"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "& (3AMYjF|2uvwQ    3 4 ?Ei!#R"#$ax\) i  !!!!!!Y"$\&]&')&)9)D)E))**++-----.. /"/=/Y/Z//23337778C9n999C:~:;<v?^@_@@CCDEFFFFFHHI+IQRRTT$V%VX%YkYYQZRZSZaZbZP^_EaFaHaTaUaawb4ccgdemeff ij#j&jjp#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#v:p#v:yp#s2uvwQ    3 4 ?Ei!#R"#$ax\) i  !!!!!!Y"$\&]&')&)9)D)E))**++-----.. /"/=/Y/Z//23337778C9n999C:~:;<v?^@_@@CCDEFFFFFHHI+IQRRTT$V%VX%YkYYQZRZSZaZbZP^_EaFaHaTaUaawb4ccgdemeff*ggg]h ijjjjjj j j j jjjj#j$j%j&j4j5jPjQjijjjjjjjjjj0000000000000000000000000000000000 0 000 0 0 000 0 000 0E 0E 0E000000000000000000000000000 0 0 0 0 000 0 000 0 0 0000000 0 0  0 00 0 0 00000000 0 0 0 0 000000000000 0  0  0  0 00000000000000000 0 0 0 0 00000000000000000 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000Q @BDFH`<:arjX  '!!X8@(  P   "? V  # "?  V  # "?  V  # "?  V  # "?  V  # "? D   "?D    "?D    "?D    "?D    "?D    "?D   "?<  #  <  # <  # <  # <  # <  # <  # <  # B S  ?           RSTjV It]t""t t t  t t "t&t-tDt[ttyU tt tiwty tEwt t c tB G   ,/nq##G!GH,HdNrNaawb~bbbbbbb4c:ccctd{de eeemeqeeff,g1g7g?DE~hi $ QU!$'(`awx[\( ) h i ~ !!!!!!!!!!X"Z"$$[&]&''))%)&)8)9)C)Q)))****++------.... / /!/"/QRRTT#V%VXX$Y%YjYkYYYPZSZVZWZ`ZbZO^P^__DaHaSaUaaavbwb3c4cccfdgdeelemefff)g,ggggg\h_h i iij&j3j5jOjQjhjjjjjjjjj 4 E"i !!!)E)./99HH+IJI%YkYSZWZHaUafggj&j3j5jOjQjhjjjjjjjjjeffj&jj "HZ7L%9H^Ie^f;""+!T'0~~:Eb-$&f/0 GC*-2`4b BbpTO #< Y6K;-^ZM.va1rq%incrCL",^,`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`5o() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHl^l`OJQJ^Jo(hHo<^<`OJQJo(hH ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`o() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`o(hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hh^h`OJPJQJ^Jo( 88^8`OJQJo(hHo^`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHoxx^x`OJQJo(hHHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hHo^`OJQJo(hH^`o() o^o`hH. ? L^? `LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. O^O`hH. L^`LhH.,^,`o()h88^8`56o(hH)  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,^,`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h ^`o(hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHoPP^P`OJQJo(hHre^rq%if/0.vaTO B;"< YC*-2T'%9H "HEb-;-^7ƾj cʾrAF:+>ʾ[ A nMEa-}%"G#\-E"]\{nuq1]\{+EG#\venMEa-}ve+ET&ns]\{A `p5=b,]E a . 1 Wo -GPvO%p}Ipc9@[a\mW D$$[B% ''?' <)%P)q--:S/0o1E1JU4t4n%6/;"U<u=>P>?0?jj?,@B-B/Bb D_E F{0GYHKgTNh;O#LQSRRMSHTnKWT9ZF\~^d`4q`pbfG,fqhPGhhxi"keo(`p2rQ\rGu\u,w_x-{d~o~x~Yv/ las722%/YGS&eSomqr Vl"nUBsGRbF1z0aOi h75FT\RW$%7w "%(\Ihln[6_*.K.)g~DL*?b^G39:e),o*xj@eeD8FeeT  !#-./036j@@ @@@@@ @"@&@*@,@.@0@2@8@<@>@@@D@H@J@N@b@d@f@h@n@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"q1cG,'s=V 4=V 4!~4ee 3QHX)?GS2.RACUNOVODSTVENE KONTROLE U VISOKOM OBRAZOVANJUBranka RamljakBranka RamljakH          Oh+'0   8D d p |0RACUNOVODSTVENE KONTROLE U VISOKOM OBRAZOVANJUBranka Ramljak Normal.dotBranka Ramljak115Microsoft Office Word@y@6]H@oac =V՜.+,D՜.+,p, hp  Sveuciliste u Splitu4e' /RACUNOVODSTVENE KONTROLE U VISOKOM OBRAZOVANJU Title  8@ _PID_HLINKSA lVmailto:bramljak@efst.hr0shttp://www.mfin.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0~acData 1Table~WordDocument;SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q