Naslov
Banija i (a ne ili) Banovina: dvije pojavnosti jednog geografskog prostora
(Banija and (not or) Banovina: two appearances of one geographic area)

Autori
Lončar, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
12. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele. Znanstveno-stručni skup. Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima / - Duga Resa : Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo, 2012, 20-21

Skup
12. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele. Znanstveno-stručni skup. Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima

Mjesto i datum
Duga Resa, Hrvatska, 23.09.2012. - 25.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Banija; Banovina; promjena imena; interpretacija povijesti; baština
(Banija; Banovina; change of the name; interpretation of history; heritage)

Sažetak
Najavljena regionalna podjela Hrvatske potaknula je rasprave oko redefiniranja granica postojećih regija, njihovog statusa, budućih regionalnih, tj. administrativnih središta, kao i rasprave oko propitivanja temelja (izgradnje) njihovih identiteta. Postavlja se pitanje što se usporedno događa u onim regijama Hrvatske koje, zbog brojnih „otvorenih“ pitanja i problema (depopulacije, etničkih odnosa, odnosa prema povijesnim događanjima i baštini, neznatnog ekonomskog i gospodarskog razvoja itd.), još uvijek nisu uspostavile stabilnost unutar svojih granica niti izgradile sliku i strategiju kojima se predstavljaju i traže svoje mjesto u budućoj regionalnoj podjeli Hrvatske. Regije, tj. pojedina granična područja Hrvatske koja su kroz 20. st. u nekoliko navrata (a posebno 1990-ih) bila poprišta ratnih sukoba i razaranja, trauma, stradanja i migracija stanovništva, još su uvijek, s brojnih aspekata, „problematične“ ili „prijeporne“ te u javnom diskursu „prešućivane“. Na primjeru Banije ili Banovine, regije smještene u Središnjoj Hrvatskoj, autorica prati promjene identiteta vidljive u javnom diskursu i praksama (postojećeg i odseljenog) stanovništva. Pokazuje kako su se promjenama političkih okolnosti (posebno od 1990-ih godina do suvremenosti) stvarale i mijenjale (dominantne) naracije o regiji te kako se mijenjalo postupanje s (materijalnom) baštinom u regiji. Autorica pritom prati promjene u imenovanju regije, interpretiranju pojedinih povijesnih događaja, pridavanju značenja pojedinim lokalitetima i njihovom posvajanju, kao i (etničkom ili vjerskom) „označavanju“, uništavanju, obnavljanju ili stvaranju (materijalne) baštine. Postavlja pitanja: u kojim se okolnostima i na koje načine odvija ovakvo raslojavanje i preslojavanje, odnosno naizmjenično ili usporedno oživljavanje različitih interpretacija povijesti i suvremenosti jedne regije, te time ujedno iscrtavanje njenih simboličkih i fizičkih granica? Možemo li ovdje govoriti o (barem) dvije, značenjski i materijalno, različite pojavnosti istog geografskog prostora: Baniji i Banovini (a ne Baniji ili Banovini)?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA