Pregled bibliografske jedinice broj: 594101
Okrugli stol o Matku Peiću
Okrugli stol o Matku Peiću, 2012. (ostalo).
CROSBI ID: 594101 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Okrugli stol o Matku Peiću
(Round table about Matko Peić)
Autori
Aladrović Slovaček, Katarina
Izvornik
Libri et Liberi
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2012
Ključne riječi
Matko Peić; slavonski dijalekt; književnost
(Matko Peić; slavonic dialect; literature)
Sažetak
Za područje istraživanja književnosti i kulture Matko Peić zanimljiv je kao putopisac čiji su radovi i pojedini motivi karakteristični za dječju književnost. Peićevi su putopisi svojim izrazom i sadržajem jezično bogati, ali i kulturno i književno zanimljivi te je njihova recepcija kod mlađih naraštaja zanimljiva istraživačima dječje književnosti. Stoga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi 25. veljače 2011. organizirao je Okrugli stol o Matku Peiću povodom njegova 88. rođendana. Kako je Matko Peić bio Požežanin te se svome rodnom gradu rado vraćao i često ga u svojim putopisima spominjao, njegov mu se grad ovim znanstvenim kolokvijem želio odužiti. Uvodnu riječ o životu i djelu Matka Peića izrekao je akademik Dubravko Jelčić najavivši zanimljive referate književnih teoretičara, povjesničara književnosti i jezikoslovaca o liku i djelu Matka Peića. Na okruglom stolu sudjelovalo je devet znanstvenika koji su svojim istraživanjima pokušali prikazati doprinos Matka Peića novijoj hrvatskoj književnosti. Vinko Brešić je pokušao odgovoriti na pitanje postoji li uopće slavonska književnost i kakvo je mjesto Matka Peića u tome književnome korpusu. Maja Crnjac se osvrnula na književnopovijesni rad Matka Peića, a Tomislav Sabljak je povezao lik i djelo hrvatskoga književnika Miroslava Krleže s likom i djelom Matka Peića. O pejzažnim vedutama i skicama osobnog pjesničkoga kanona Matka Peića govorila je Anica Bilić, a Vesna Vlašić se osvrnula na Peićeve zavičajnike Jurkovića, Cirakija, Tomića i druge. Katarina Aladrović Slovaček analizirala je jezik Peićevih putopisa i prisutnost elemenata slavonskoga dijalekta u njima, dok se Ana Batinić pozabavila animalističkim motivima u Peićevim Skitnjama. Okrugli stol je završio izlaganjem Marije Bajt o vezi, koju su svi autori često isticali, Matka Peića i njegove rodne Požege. S obzirom da je ovo prvi Okrugli stol o Matku Peiću, akademik Dubravko Jelčić, voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi, najavio je da će ovakav znanstveni kolokvij postati tradicija te će se održavati svake dvije godine u veljači, mjesecu u kojem je rođen najveći hrvatski putopisac novije hrvatske književnosti – Matko Peić.
Izvorni jezik
Hrvatski