Pregled bibliografske jedinice broj: 592855
Uloga straha od negativne evaluacije i spola u odnosu samopoštovanja i temeljnih socijalnih motiva
Uloga straha od negativne evaluacije i spola u odnosu samopoštovanja i temeljnih socijalnih motiva, 2012., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 592855 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga straha od negativne evaluacije i spola u odnosu samopoštovanja i temeljnih socijalnih motiva
(The role of fear of negative evaluation, and gender in relation of self-esteem and basic social motives)
Autori
Ivanković, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
10.05
Godina
2012
Stranica
55
Mentor
Burušić, Josip
Ključne riječi
samopoštovanje; temeljni socijalni motivi; strah od negativne evaluacije; spolne razlike
(self-esteem; basic social motives; fear of negative evaluation; gender difference)
Sažetak
Cilj ovog rada bio je ispitati doprinos samopoštovanja u objašnjavanju temeljnih socijalnih motiva (motiva za postignućem, motiva za afilijativnosti i motiva za moći) kod srednjoškolaca. Pritom nas je zanimalo ima li samopoštovanje jednak odnos sa temeljnim socijalnim motivima kod dječaka i djevojčica ; te kod onih niske i visoke razine straha od negativne evaluacije. Drugim riječima, željeli smo provjeriti jesu li spol i strah od negativne evaluacije značajni moderatori povezanosti samopoštovanja i temeljnih socijalnih motiva. Istraživanje je provedeno na učenicima drugih i trećih razreda nekoliko srednjih škola u Republici Hrvatskoj (N=481). U svrhu odgovaranja na postavljene probleme, korištena je Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Skala za mjerenje motiva za postignućem – MACH (Mehrabian, 2000a), Skala za mjerenje afilijatne motivacije (MAFF) (Mehrabian, 2000b), Skala za mjerenje motiva za moći (Steers i Braunstein, 1976) te Skala za mjerenje straha od negativne evaluacije (Watson i Friend, 1969 ; Leary, 1983). Nalazi istraživanja ukazuju kako je samopoštovanje značajan prediktor sva tri temeljna socijalna motiva, pri čemu najviše doprinosi objašnjavanju motiva za postignućem, zatim motiva za afilijativnosti te u prilično manjoj mjeri motiva za moći. Spol se pokazao značajnim moderatorom jedino odnosa samopoštovanja i motiva za postignućem pri čemu je povezanost tih obilježja značajno viša kod djevojčica nego kod dječaka. Strah od negativne evaluacije nije se pokazao značajnim moderatorom odnosa samopoštovanja i temeljnih socijalnih motiva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Josip Burušić
(mentor)