Pregled bibliografske jedinice broj: 591659
Prilog poznavanju prirodne obnove nakon požara i problematika njege opožarenih površina u sastojinama alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)
Prilog poznavanju prirodne obnove nakon požara i problematika njege opožarenih površina u sastojinama alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) // Vatrogastvo i upravljanje požarima, 1 (2012), 38-50 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 591659 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju prirodne obnove nakon požara i problematika njege opožarenih površina u sastojinama alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)
(Contribution to the knowldge of natural regeneration after fires and issues care of burnt areas in the stands of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.))
Autori
Dubravac, Tomislav ; Barčić, Damir
Izvornik
Vatrogastvo i upravljanje požarima (1848-347X) 1
(2012);
38-50
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
prirodna obnova; mladi naraštaj; požari; njega opožarenih površina; alepski bor; hrast crnika
(natural regeneration; the young generation; and fire; it burnt areas; Aleppo pine; holm oak)
Sažetak
Rad ukazuje na problematiku prirodne obnove opožarenih površina u sastojini alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na trajnoj pokusnoj plohe postavljenoj u šumariji Šibenik. Tijekom petogodišnjih sukcesivnih izmjra (2001.-2005.) praćen je tijek rasta i razvoja vegetacije po vrstama, brojnosti i visinsko-starosnim klasama. Broj biljaka alepskog bora ukazuje na uspješnu, izrazito obilnu prirodnu obnovu, ali i problem izostanka autohtone vegetacije na opožarenim površinama. Izmjerenih 106.000-121.000 biljaka po ha pokazuje kako su mlade biljke alepskog bora brojnošću, visinom i preko 2, 5m prerasle izgoreni materijal i u potpunosti prekrile opožarenu površinu. Poseban dio istraživanja odnosi se na učinke radova njege i sanacije nakon požara koji je istraživan na tri trajne pokusne plohe na području šumarije Šibenik, Split i Korčula. Istraživanje ukazuje na promjenu pristupa sanacije opožarenih površina izostavljanjem nepotrebnog, mukotrpnog, ali i skupog hrpanja ili slaganja preostalog opožarenog materijala na pruge. Tako visoko složen materijal na zraku se, u uvjetima mediteranske klime, izrazito sporo razgrađuje i dugo godina svojom masom povećava ionako stalno prisutnu opasnost od požara te narušava izgled krajolika. Preporuča se sanacija njegom i usitnjavanjem izgorenog materijala po površini motornom pilom tako da je preostali materijal što više uz tlo. Vlaga iz tla i uvjeti mikroklime mlade sastojine alepskoga bora, u kojima će se tako obrađeni materijal naći, pridonijet će bržem razvoju mikroorganizama, njegovoj razgradnji te bržoj humifikaciji. Alepski bor, kao vrsta drveća eumediterana, ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za dolazak autohtone vegetacije posebice hrasta crnike kao temeljne vrste ovoga područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0000000-3505 - Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava (Dubravac, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko