ࡱ>  Oh+'0x   ( 4 @ LX`hp CAVTAT 2000AVTMario 2ari Normal.dot Porodiljstvoo5roMicrosoft Word 8.0@ @Sy@@T`y p]0Microsoft Office0TemplatesX@O :i+00/C ՜.+,D՜.+,8 hp|   T/s   CAVTAT 2000 Title 6> _PID_GUIDAN{A7AE9E03-2AAB-11D4-95DC-8497FE11367D}TemplatesX@O :i+00/CBIOTEHNOLOGIJA RASPLOIVANJA: MOGUNOSTI PRIMJENE U STO ARSTVU HRVATSKE M. Matkovi2, Iva Getz1, Z. Makek1 1Klinika za reprodukciju i porodniatvo, Veterinarski Fakultet, Zagreb 2Centar za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o., Zagreb Sa~etak Biotehnologija rasploivanja podrazumijeva zahvate kojima pod kontroliranim uvjetima vraimo rasploivanje ~ivotinja i utje emo na genetsku selekciju airenjem po~eljne genetike prema ~eljenim proizvodnim svojstvima. Ove biotehnologije razvijaju se zadnjih 50 godina prema potrebama i mogunostima svakog razdoblja. Prva generacija biotehnologije bilo je umjetno osjemenjivanje, druga embriotransfer i srodne tehnologije, trea proizvodnja zametaka in vitro, a etvrta manipulacija genomom uz pomo transgeneze i kloniranja. Primjena biotehnologije u rasploivanju ~ivotinja omoguava 1) genetski napredak stada dobivanjem velikog broja potomaka od najkvalitetnih ~ivotinja, 2) meunardoni transport i trgovinu zamrznutim zamecima te tako smanjuje rizik prenoaenja zaraznih bolesti jer viae nije potreban transport ~ivih ~ivotinja, 3) poveava ponudu visokokvalitetne stoke, 4) omoguava aplikaciju drugih tehnologija koje imaju dodatne primjene, kao npr. seksiranje i bli~njenje zametaka, genetske pretrage, seksiranje sperme, proizvodnja transgene stoke i drugo. Ovi biotehnoloaki zahvati zahtijevaju sofisticiranu opremu i specijalnu obuku te su stoga skupi za airoku primjenu, ali je njihov u inak na odabranoj stoci velik i brz. Uglavnom svi koji rade u ovom podru ju sla~u se da je vrlo va~no ato br~e prenijeti genom od mati nih stada u proizvodne jedinice. U okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH "Proizvodnja in vitro goveih zametaka" postavljen je standardni protokol za dozrijevanje, oplodnju i uzgoj zametaka in vitro. Takoer je osnovan Laboratorij za asistiranu reprodukciju ~ivotinja pri Klinici za porodniatvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, a u suradnji sa stru njacima Centra za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o. Zameci proizvedeni u naaem laboratoriju zadovoljavaju kriterije za embriotransfer. U radu je iznesen kratki prikaz prednosti primjena biotehnoloakih metoda u uzgoju ~ivotinja te su predlo~ene mogue primjene u naaim uvjetima. Klju ne rije i: rasploivanje, biotehnologija, embriotransfer, uzgoj in vitro, zametak. Biotehnologija rasploivanja Primjena reproduktivnih biotehnologija ima dugoro an u inak u sto arstvu. Proizvodna svojstva ovise o genotipu, utjecajima okoline i njihovoj interakciji. Iako se utjecaji okoline mogu kontrolirati tako da budu najpovoljni, genotip je klju ni faktor, a ujedno i razlog zaato upravljanje rasploivanjem igra veliku ulogu u genetskom napretku stada. U kontroli rasploivanja koriste se razne metode, od kojih su neke na niskoj tehnoloakoj razini i uglavnom se odnose na razli ite uzgojne odluke, kao ato su odreivanje dobi za prvo parenje, odabir pasmine krava za odreenu proizvodnju, kontrola meutelidbenog razdoblja i dijagnostika graviditeta. Kao nadogradnja ovim uzgojnim metodama razvijene su biotehnoloake metode koje imaju u inak na pojedina noj, odabranoj ~ivotinji (Gordon, 1996.). Biotehnologija rasploivanja (engl: ART = assisted reproductive technologies) podrazumijeva zahvate kojima pod kontroliranim uvjetima vraimo rasploivanje ~ivotinja i utje emo na genetsku selekciju airenjem po~eljne genetike prema ~eljenim proizvodnim svojstvima. Ove biotehnologije razvijaju se zadnjih 50 godina prema potrebama i mogunostima svakog razdoblja. Prva generacija biotehnoloakih metoda bila je umjetno osjemenjivanje, druga generacija embriotransfer, trea proizvodnja zametaka in vitro i srodne tehnologije, a etvrta manipulacija genomom uz pomo transgeneze. Kada se razmatraju mogue primjene va~no je razlikovati genetske promjene prvog stupnja koje se uglavnom odnose na mati na stada od onih koje se posti~u kasnije, diseminacijom u proizvodnim jedinicama (Wilmut i sur., 1992.). Genetski napredak ovisi o etiri va~na faktora: genetska varijacija odreuje razinu genetskog napredka (prvi faktor), a koji takoer ovisi i o preciznosti kojom vraimo selekciju (drugi faktor), intenzitetu kojim radimo selekciju (trei faktor) i o generacijiskom intervalu ( etvrti faktor). Svaka vrsta ima svoju optimalnu ravnote~u koja ovisi o nasljeivanju odreenog svojstva kojega ~elimo poboljaati, o razini i brzini rasploivanja te o raspolo~ivoj tehnologiji kojom mo~emo promjeniti tu razinu i naravno o ekonomskom faktoru (Wilmut i sur., 1992.). Inbreeding (razmno~avanje ~ivotinja u srodstvu) se ne mo~e izbjei u potpunosti u sto arstvu te su populacije u selekciji uvijek u opasnosti od tog procesa, stoga je cilj sto ara postii maksimalni dobitak, ali pritom voditi brigu o inbreedingu. Namjera ovog preglednog rada je razmotriti primjenu biotehnologije rasploivanja u svijetu te mogunosti i ograni enja u nas. 1. Umjetno osjemenjivanje (U.O.) pripada prvoj generaciji biotehnologije i ve se du~e od 50 godina primjenjuje u sto arstvu, s najveim u inkom na genetski napredak airenjem genoma najkvalitetnijih rasplodnjaka, spre avanja airenja spolno prenosivih bolesti te omoguavajui relativno jednostavni prijenos i trgovinu genetskim materijalom. U genetskom smislu osjemenjivanje viae plotkinja sjemenom jednog bika te kontrola potomstva preko progenog testa najva~niji je pokazatelj proizvodnih svojstava odreenog bika. U RH ve viae od 50 godina postoje stanice koje vrae umjetno osjemenjivanje po terenu, pod kontrolom HSSS, spermom zamrznutom u CRSH i drugim genetskim centrima. U svijetu te stanice vrae promid~bu i drugih biotehnologija, kako bi animirali sto are da izau u susret novim proizvodnim izazovima. 2. Embriotransfer (ET) pripada drugoj generaciji biotehnologija kojima se utje e na poveanje rasplodnih potencijala najkvalitetnijih ~enskih ~ivotinja. MOET (multipla ovulacija i embriotransfer) je sazrijela i stabilna biotehnoloaka metoda iji su protokoli gotovo isti ve 20 godina, a rezultati superovulacije jam e u prosjeku 5 zametaka po kravi davateljici po ispiranju (Hahn, 1992; Hasler, 1992, Armstrong, 1993). U 1994. godini u Europi su isprane maternice 22.557 superovuliranih krava (Heyman, 1995). Godine 1998 ukupni broj davateljica se poveao na 25.744 te je presaeno ukupno 120.360 zametaka (Thibier, 1999). Zanimljiv je podatak da je 1998. godine u svijetu presaeno 441.295 zametaka, a taj broj i podatci sakupljeni tijekom osam godina pokazuju da se ova biotehnologija primjenjuje u sve airem obimu. Podaci pokazuju da se otprilike polovica zametaka od ovog broja presadi u svje~em, a polovica u zamrznuto-odmrznutom stanju. Ovaj izbalansirani omjer pokazuje neke od prednosti ove tehnologije, kao ato je fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima razli itih tr~iata. Tehnologija zamrzavanja zametaka je takoer sazrijela i stru njaci se pouzdaju u njezinu primjenu za komercijalne svrhe. Postotak breosti nakon transfera svje~ih zametaka iznosi 61%, a zamrznutih 60% (Thibier, 1999.). Takoer ima podataka o meunarodnom prometu zametaka koji iznosi oko 30.000 godianje. Ove tehnologije ne primjenjuju se samo u goveda: ima podataka i o drugim vrstama: u 1998. godini presaeno je viae od 15.000 ov ijih, 2.500 jareih, 1.000 srneih, 2.700 konjskih i 2.300 svinjskih zametaka u svje~em ili odmrznutom stanju (Thibier, 1999.). Iako joa nema pouzdanih podataka, ove biotehnoloake metode primjenjuju se i u drugih vrsta, uklju ujui i divlja . Taj porast aktivnosti u embriotransferu, koji se bilje~i u cijelome svijetu, simptom je globalizacije, ne samo u tehnoloakim trendovima, nego i u potrebi za rijeaenjem sli nih problema u proizvodnji s kojima se susreu sto ari u cijelome svijetu. Ima nekoliko raz primjena embriotransfera: proizvodnja viae potomaka od najboljih krava (MOET programi), bli~njenje, dobivanje potomstva od sekundarno jalovih krava, meunarodna trgovina zamecima te o uvanje ugro~enih pasmina i vrsta. Kombinacijom ET sa u inkovitom i jeftinom kontrolom estrusa mo~e se u istom stadu proizvoditi rasplodne bikove namijenjeje za U.O., bikove za tov i bikovske majke (Betteridge i Rieger, 1993.). U mnogim naprednim zemljama embriotransfer se koristi za proizvodnju mladih bikova namjerenih za centre U.O. (Morstin i sur., 1994.), iskoriatavajui genom najboljih bikova i krava. Betteridge (1995.) navodi da je 27,5% bikovskih majki i 44% najkvalitetnijih bikova u SAD-u dobiveno postupkom embriotransfera. MOET programi u kombinaciji s U.O. krave davateljice je tehnologija kojom se posti~e br~e genetsko poboljaanje stada nego samo s U.O. Programi MOET-a primjenjuju se u nukleusnim stadima gdje se vrai superovulacija davateljica. Kod mlije nih krava MOET se mo~e primijeniti prije nego uu u proizvodnju ili poslije prve laktacije. Genetska dobit je 30 do 50% br~a na junicama u proizvodnji bikova i potencijalnim bikovskim majkama (Gordon, 1996.). MOET se u dr~avama u razvoju smatra joa u inkovitijim nego u razvijenim dr~avama. Zametci su jeftinji za transport nego odrasle krave, a rizik zaraza takoer je manji. Presaeni u domae primateljice, ET zametci imaju prednosti nad odraslim ~ivotinjama, jer primaju pasivni imunitet preko kolostruma, a imaju fizioloaku i prirodnu adaptaciju novoj sredini (Gordon, 1996.). Ova biotehnologija ima i svojih mana: varijacije u brojevima nakon superovulacije joa uvjek postoje, a to utje e na br~e airenje genoma nekih plotkinja, negoli od drugih. Pored toga airenje genoma jednog mati nog stada ima efekt na inbreeding populacije, no genetski se napredak ipak postigne. 3. Proizvodnja zametaka in vitro predstavlja treu generaciju biotehnologije. Nakon roenja prvog teleta dobivenog oplodnjom in vitro jajnih stanica dozrelih in vivo (Brackett i sur., 1982.)  in vitro era je brzo napredovala, no tek je s uspjeanom primjenom itavog in vitro postupka, odnosno dozrijevanja (IVM), oplodnje (IVF) te uzgoja in vitro (IVC) do stadija morule/blastociste (Lu i sur., 1987.), omoguen kona ni proboj in vitro tehnologije. Razvoj ove biotehnologije ima fantasti ne potencijale kako za temeljna istra~ivanja tako i za njihovu primjenu u komercijalnom uzgoju stoke i genetski napredak stada. Osim toga omoguuje razvoj drugih biotehnologija kao ato su kloniranje i proizvodnja transgenih ~ivotinja. Meu najzna ajnijim primjenama IVP u govedarstvu su: zaobila~enje nepredvidivog superovulacijskog odgovora i nekih poremeaja u genitalnom traktu davateljica (Sirard, 1989.), proizvodnja zametaka iz jajnih stanica dobivenih ultrazvu nom punkcijom jajnika visokovrijednih krava (OPU) (Kruip i sur, 1991.), kontrola airenja zaraznih bolesti (Stringfellow i Givens, 2000.), skraenje generacijskog intervala proizvodnjom zametaka od ~enske teladi prije puberteta (Duby i sur., 1996.), jeftina masovna proizvodnja zametaka iz klaoni kog materijala za tranfer u mlije ne krave ija telad ide u tov (Van Soom i de Kruif, 1996.), proizvodnja blizanaca u tovnih ~ivotinja (Pugh i sur., 1994.), odreivanje plodnosti bikova koji se koriste za UO (Marquant-Le Guienne i sur., 1990.), ubrzavanje progenog testiranja bikova, proizvodnja transgenetskih ~ivotinja injekcijom gena u pronuklearnom stadiju i kloniranje (Prather i First, 1990.). Razvoj tehnike za polu ivanje jajnih stanica iz ~ivuih davateljica uz pomo OPU omoguio je primjenu IVP za genetsku selekciju (Pieterse i sur, 1991.). Polu ivanje jajnih stanica od ~ivih visoko kvalitetnih krava, bez ikakve posljedice za davateljicu, i oplodnja in vitro s odgovarajuim bikom za proizvodnju teladi s pedigreom je jasna prednost. Klju ni aspekti su: mogunost dobivanja jajnih stanica od visokokvalitetnih krava i oplodnja sa spermom razli itih bikova, tako da se dobije jedan faktorijalni dizajn kojim se ne poveava toliko inbreeding. Za razliku od MOET-a koji proizvodi brau (ista majka, isti otac), uz pomo IVP se od jedne majke mo~e proizvesti viae potomaka od razli itih bikova (polu-brae); tako se posti~e br~i genetski napredak uz isti inbreeding (Woolliams, 1989.). U inkovitost ove faktorijalne sheme je najvea kad je broj krava i bikova podjednak, tako da svaka krava ima potomke sa razli itim bikovima (Woolliams i Wilmut, 1989). Za navedene primjene potrebne su dobro definirane, uspjeane metodologije, koje jam e dobre i stabilne rezultate, barem ato se same procedure ti e, jer za bioloaki materijal nikada nema garancije. Statisti ki podaci IETS-a pokazuju da u 1998. godini 31.327 IVP zametaka presaeno u primateljice, najvei dio u Evropi (14.113), a otprilike polovica su bili zamrznuti-odmrznuti zametci (Thibier, 1999). Postotak gravidnosti nakon transfera svje~ih IVP zametaka kree se od 50 do 60%, a kod transfera zamrznutih/odmrznutih zametaka taj je postotak znatno ni~i te ne prelazi 35% (Gordon, 1996.). Mnoga istra~ivanja pokazala su da se IVP zameci po svojim morfoloakim i funkcionalnim zna ajkama razlikuju od onih dobivenih in vivo. To se odnosi na razlike u procesu brazdanja, morfologiju embrionalne zametne mase, ni~u metaboli ku aktivnost embrionalnih stanica, osjetljivost na sni~enu temperaturu te pre~ivljavanje nakon konvencionalnih postupaka zamrzavanja/odmrzavanja (Wagtendonk-de Leeuw i sur., 2000.). Proizvodnja velikog broja ET i IVP zametaka i mogunosti meunarodne trgovine, postavila je pitanje regulacije zakonskih normativa. Stoga je Meunarodno Druatvo za Embriotransfer (IETS) donijelo propise vezane uz sanitarnu kontrolu poizvodnje zametaka da bi se smanjio rizik mogueg prijenosa zaraznih bolesti (Stringfellow i Seidel, 1998.). Provedena su mnoga istra~ivanja da bi se dokazalo da viaekratno "pranje" zametaka, tretman tripsinom i dodatak antibiotika u medije osiguravaju u inkovito uklanjanje ili inaktivaciju infektivnih agensa (Stringfellow i Givens, 2000.). Stoga je neophodno u standardni protokol za proizvodnju IVP zametaka, bilo u komercijalne ili istra~iva ke svrhe, uvrstiti i metode koje propisuje IETS. 4. U inkovita proizvodnja zametaka in vitro preduvjet je za primjenu biotehnologije etvrte generacije: kloniranja, transgeneze, odreivanja spola potomstva i dr. Visoko tehnoloaki potezi su naju inkovitiji u ekonomskom smislu: njima se kontrolira bli~njenje, spol teladi i mogu se klonirati odrasle ~ivotinje. Najnaprednjim biotehnologijama smatramo one gdje se izravno manipulira genomom ~ivotinja da proizvedu neato po~eljno ili da odstranimo nepo~eljno. Uglavnom svi koji rade u ovom podru ju sla~u se da je vrlo va~no prenijeti ato br~e genom od nukleusnih stada u proizvodne jedinice. U ovom okviru mo~e se razmatrati kakav se dodatni genetski napredak mo~e dobiti primjenom drugih biotehnologija kao ato su: seksiranje, multiplikacija genoma jednog zametka bli~njenjem ili transferom jezgre (kloniranje). U seksiranju su razvijene dvije metode: jedna vrai pretragu spola potomka putem determinacije DNK specifi nih kromosoma Y (Thibier i Nibart, 1995.), druga odvaja spermatozoide koje nose Y odnosno X kromosom tako da se ta sperma mo~e koristiti u oplodnji in vitro ili ak za UO (Johnson i Welch, 1999.). Ovim se postupcima mo~e izabrati spol potomaka i tako iskoristiti u potpunosti potencijal proizvedene mladun adi, uglavnom za izmjenu u mati nom stadu ili za bikovske majke (Hohenboken, 1999.). Za multipliciranje genoma jedne ~ivotinje (ili zametka) koriste se dvije metode: bli~njenje (splitting) ili transfer jezgre (nuclear transfer). Bli~njenjem se mo~e proizvesti do 2 teladi od jednog zametka, te se koristi komercijalno i poboljaava rezultate embriotransfera (Kippax i sur., 1991.) pa je mogue dobiti do 110% teladi viae nego samo MOET-om. Primjenom tehnike transfera jezgre taj se broj mo~e uvelike poveati, iako ova tehnologija joa nije usavraena. Ova biotehnologija omoguava proizvodnju identi nih ~ivotinja (kloniranje) te ima specifi nu primjenu samo za odreene proizvodnje i to uglavnom uz druge manipulacije genomom (transgenezu) s aplikacijom u farmaceutskoj industriji (Turner, 1999.; Piedrahita, 2000.). Za airoku komercijalnu primjenu, najvei utjecaj u embriobiotehnologijama ima ekonomski isplatliv rutinski embriotransfer, a zamrzavanje i pohranjivanje zametaka, te odmrzavanje na farmi i direktni transfer u primateljice primjenjuje se rutinski (Voelkel i Hu. 1992.). U mlije nih krava mogu se proizvesti tovni blizanci od jajnih stanica iz jajnika sakupljenih na klaonici i osjemenjenih in vitro sa mesnatim bikom, tako da se mo~e garantirati da ta telad ima barem 75% tovne genetike, a proizvedeni su na najjeftiniji na in. Sve tehnologije koje aire po~eljni genom su primjenjive u proizvodnim jedinicama gdje se ~ivotinje koriste isklju ivo za proizvodnju, a rasplod u mati nim stadima. To se mo~e primjeniti od MOET-a do kloniranja. Genetske prednosti, ocijenjene performanse testovima, slu~e za odabir vrhunskih proizvodnih ~ivotinja, prema kriterijima industrije. Testovi uklju uju takoer kriterije za uzgoj tih ~ivotinja, kao npr. aklimatizacija na odreenu okolinu, otpornost na odreene bolesti, temperament i drugo. Mogue je takoer proizvesti kri~ance koristei prednosti koja pru~a heterosis efekt. Tako uzgojene jedinice biti e u proizvodnom smislu bolje nego mati no stado. Ima nekoliko stajaliata u svezi primjene ovih biotehnoloakih metoda: ekonomski faktori su bitni, ali i sama genetska manipulacija. Mora se shvatiti da u genetskom napretku postoji jedan put te da korak naprijed u nekom odreenom pravcu, teako mo~emo vratiti unatrag. Replikacija po~eljnih gena u populaciji ima za posljedicu odstranjivanje nepo~eljnih gena, ali i u tom se sklopu izgube drugi geni koji se izgube i tako osiromaauje ukupni genetski fond. Uglavnom je mialjenje da se prije svakog pomaka u genetici mora modelirati rezultat. Zamrzavanje sperme i zametaka, jajnih stanica i biopsija jajnika su sredstva za o uvanje genoma i sredstvo protiv katastrofalnih promjena. Sve se ove promjene izvode u sporazumu sa geneti arima koji koriste genetske markere za selekciju (Wilmut i sur., 1992). Genetska manipulacija je jedina postojea mogunost da se stvori nova genetska varijabilnost u jednoj vrsti izvan prirodne mutacije, pri emu se broj ve postojeeg poveava selekcijom ili se ex novo proizvodi neato nepostojee. Genetske mape i markeri za selekciju poma~u da se po~eljni geni uvode u jednu populaciju preko introgresije od neke druge populacije. Selekcija preko ovih genetskih indikatora primjenom reproduktivnih biotehnologija ima veliku prednost u genetskom napretku jer poveava preciznost selekcije, smanjuje generacijiske intervale i poveava intenzitet selekcije: sve se to mo~e provesti u dopustivoj granici inbreedinga (Wilmut i sur., 1992.). Primjena biotehnologije rasploivanja u RH U Republici Hrvatskoj kompletni MOET postupak uveden je u naau veterinarsku medicinu u okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije (MZT) RH "Embriotransfer u goveda" (1993.-1997.), tijekom kojeg su istra~eni razli iti postupci superovulacije davateljica (Makek i sur., 1994.a), smrzavanja goveih zametaka te transfera u sinkronizirane primateljice (Makek i sur., 1994.b; Makek i sur., 1994.c). Kao rezultat suradnje stru njaka Klinike za porodniatvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu i Centra za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o. roeno je prvo tele nakon uspjeanog embriotransfera u rujnu 1995. godine (Makek i sur., 1996.) U okviru projekta MZT "Proizvodnja in vitro goveih zametaka" (1997.-) postavljen je standardni protokol za dozrijevanje, oplodnju i uzgoj zametaka in vitro te postavljeni temelji za mogunosti primjene i iskoriatavanja prednosti ove biotehnologije i u naaoj sto arskoj proizvodnji. U suradnji stru njaka gore navedene Klinike i Centra za reprodukciju u sto arstvu Hrvatske d.o.o. osnovan je Laboratorij za asistiranu reprodukciju ~ivotinja. Danaanje mogunosti naaeg Laboratorija obuhvaaju: MOET, IVP iz klaoni kog materijala i OPU superovularinih ili krava u ciklusu te embriotransfer u primateljice, krioprezervaciju zametaka te ranu ultrazvu nu dijagnostiku graviditeta u krava primateljica. Pored toga istra~ujemo i primjenu drugih biotehnologija i mogunosti njihove primjene u drugih ~ivotinjskih vrsta. Od 1995. godine uveden je u nastavni program na Klinici za porodniatvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu seminar "Embriotransfer i biotehnologija rasploivanja", koji se se odr~ava u VIII. semestru dodiplomske nastave, kako bi se budui veterinari upoznali i pripremili za primjenu ovih novih biotehnologija u naaoj zemlji. Da bi ove biotehnoloake metode postale primjenjive u naaim uvjetima i da bi mogli iskoristiti njihove prednosti u genetskom napretku stada, neophodo je odrediti ~eljene proizvodne ciljeve te uskladiti progame i rad razli itih institucija uklju enih u sto arsku proizvodnju i selekciju te veterinarske slu~be. Primjena navedenih biotehnoloakih metoda nu~na je za uklju ivanje naae sto arske proizvodnje u meunarodne tokove, pogotovo nakon ostvarenja mogunosti ulaska u WTO. Literatura: Armstrong D.T. Recent advances in superovulation in cattle. Theriogenology 39: 7-24. 1993. Betteridge, K.J. (1995.): Phylogeny, ontogeny and embryo transfer. Theriogenology 44: 1061-1098. Betteridge, K.J., D. Rieger (1993.): Embryo transfer and related techniques in domestic animals, and theri implications for human medicine. Human Reprod. Update 8 (1): 147-167. Brackett, R.G., Bousquet D., Boice M.L., Donawick W.J., Evans J.F., Dressel M.A. (1982.): Normal development following in vitro fertilization in the cow. Biology of Reproduction 27, 147-158. Duby, R.T., Damiani P., Looney C.R., Fissore R.A., Robl J.M. (1996.): Prepuberal calves as oocyte donors: promises and problems. Theriogenology 45 (1):121-130. Gordon J i Lu K.H. Production of embryos in vitro and its impact on livestock production. Theriogenology 33:77-88. 1990. Gordon, I. (1996): Controlled Reproducion in Cattle and Buffaloes. CAB International, Wallingford. Hahn J. Atempts to explain and reduce variability of superovulation. Theriogenology 38:269-275. 1992. Hasler J.F. Current status and potential of embryo transfer and reproductive technology in diary cattle. Journal of Diary Science 75: 2857-2879. 1992. Heyman Y. Overall bovine embryo transfer activity in Europe in 1994. In: Proceedings of the 11th Meeting of the European Embryo Transfer Association (Hanover): 75. 1995. Hohenboken, W.D. (1999.): Application of sexed semen in cattle production. Theriogenology 52: 1421-1433. Johnson, L.A., Welch G.R. (1999.): Sex preselection: high-speed flow cytometric sorting of X and Y sperm for maximum efficiency. Theriogenology 52: 1323-1342. Kippax I., Christie W., Rowan T.G. (1991.): Effects of method of splitting, stage of development and presence or absence of zona pellucida on foetal survival in commercial bovine embryo transfer of bisected embryos. Theriogenology 35: 25-36. Kruip, Th.A.M., Pieterse M.C., van Beneden th.H., Vos P.L.A.M., Wirth Y.A., Taverne M.A.M. (1991.): A new method for bovine embryo production: a potential alternative to superovulation. Vet. Rec. 128: 208-210. Lu, K.H., Gordon I., Gallagher M., McGovern A. (1987.): Pregnancy established in cattle by transfer of embryos derived from in vitro fertilization of oocytes matured in vitro. Vet. Rec. 121: 259.260. Makek, Z., M. Cergolj, Melita Herak, M. Herak, D. Rudan, K. Mihatovi, A. Tomaakovi. Iva Barac, T. Dobrani, Z. Tu ek (1994.b): Pokuaaji dubokog smrzavanja zametaka goveda i uspjeh njihove transplantacije. Znan. prak. poljopr. tehnol. 24(1), 204-208, Osijek, rujan 1994. Makek, Z., M. Herak, M. Cergolj, D. Rudan, Melita Herak, Iva Barac-Getz, T. Vendl, Z. Tu ek, I. Cerove ki, K. Mihatovi, T. Dobrani (1994.a): Istra~ivanje uspjeanosti superovulacije i superovulacijskog odgovora, te broja dobivenih zametaka i rezultata njihovog transfera u krava i junica. Sto arstvo 48 (11-12): 435-442. Makek, Z., M. Herak, M. Cergolj, D. Rudan, Melita Herak, Iva Barac-Getz, Z. Tu ek, Z. Biondi, K. Mihatovi (1994.c): Naaa iskustva s embriotransferom u goveda. Zbornik radova Veterinarski dani, Dubrovnik 1994. Makek, Z., D. Rudan, M. Herak, D. Vidu  (1996.): Roeno je prvo tele postupkom embriotransfera i Republici Hrvatskoj. Vet. stanica 27(3). 147-150. Marquant-Le Guienne, B., Humblot P. (1992.): Tests de fertilit chez l,animal domestique par fcondation in vitro. Ann. Zootech. 41: 361-370. Morstin J, Pakula A. i Skowron M. Development of cattle embryo transfer (ET) in Poland in 1986-1993. In: Proceedings of the 10th Meeting of the European Embryo Transfer Association (Lyon): 222. 1994. Piedrahita, J.A. (2000.): Targeted modification of the domestic animal genome. Theriogenology 53: 105-116. Pieterse M.C., Vos P.L.A.M., Kruip Th.A.M., Wurth Y.A., van Beneden Th.H. , Willemse A.H., Taverne M.A.M. (1991.): Transvaginal ultrasound guided follicular aspiration of bovine oocytes. Theriogenolgy 53: 19-24. Prather, R.S., First N.L. (1990.): Nuclear transfer in mammalian embryos. Int.Rev. Cytol. 120, 169-190. Pugh, P.A., Thomson J.G., McGowan L.T., McMillan W.H., Tervit H.R. (1994.): In vitro production of cattle embryos: use in beef twinning programmes. U: Proceedings of the New Zealand Society of Animal Production Vol 54: 351-352. Sirard, M.A. (1989.): Practical aspects of in vitro fertilization in cattle. J. Reprod. Fertil. (Suppl.) 38: 127-134. Stringfellow D.A. i Seidel S.M. (Eds.) Manual of the International Embryo Transfer Society, 3rd edition. Savoy, IL:IETS. 170 pp. 1998. Stringfellow, D.A., M.D. Givens (2000.): Infectious agents in bovine embryo production: hazards and solutions. Theriogenology 53 (1): 85-94. Thibier M. The 1998 Statistical Figures for the Worldwide Embryo Transfer Industry: A Data Retrieval Committee Report. IETS Embryo Transfer Newsletter, 17 (4):25-31. December 1999. Turner, J.D. (1999.): Production of commercial valuable products using transgenic technology. Theriogenology 51: 6. Van Soom, A., de Kruif A. (1996.): Oocyte maturation, sperm capacitation and pre-implantation development in the bovine: implications for in vitro production of embryos. Reprod. Dom. Anim. 31: 687-701. Wilmut I, Haley CS i Woolliams JA. Impact of biotechnology on animal breeding. Animal Reproduction Science, 28: 149-162. 1992. Woolliams J.A. i Wilmut J. Embryo manipulation in cattle breeding and production. Anim. Prod., 48:3-30. 1989. Woolliams J.A. Modification to MOET nucleus breeding schemes to improve rates of genetic progress and decrease rates of inbreeding in diary cattle. Anim. Prod., 49:1-14. 1989. M. Matkovi, Iva Getz, Z. Makek REPRODUCTIVE BIOTECHNOLOGY: POSSIBLE USE IN CATTLE-BREEDING OF CROATIA Abstract Reproductive biotechnology includes manipulations of animal reproduction under controled conditions and influences on genetic selection by propagation of adventageous genetics according to desirable traits. These biotechnologies are developing for the last fifty years, according to circumstances and possibilites of each period. The first generation of biotehnology used in animal breeding was artifitial insemination, the second was embryo transfer and related technologies, the third was production of embryos in vitro and the fourth was transgenesis and cloning. The application of these new biotechnologies in cattle breeding shemes (1) facilitates genetic progress of the herd by obtaining numerous offspring from cattle of high genetic quality (2) enables international trade and transport of frozen embyos reducing the need for long-distance cattle movement and avoiding the risk of disease agents transmission (3) permitts high quality breeding stock to be available for sale in much larger numbers then were previously possible (4) enables application of other developing technologies, such as embryo sexing and embryo spliting, genetical tests, sperm separation techniques and gender preselection, production of transgenic cattle and others. The adoption of these procedures require sofisticated equipment and special trainings and therefore their use is expensive, but their effect on selected herd is considarable and fast. Researchers in this area agree that it is extremely important to transfer genome rapidly from nucleus herds to production units. Under the project financed by Ministry of science and technology "Production of bovine embryos in vitro" the standard protocol for maturation, fertilization and culture in vitro was developed. Laboratory for assisted animal reproduction was founded in the Clinic for obstetrics and reproduction, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, in collaboration with experts from the Center for reproduction and animal breeding of Croatia d.o.o. Bovine embryos produced in our laboratory are of good quality and suitable for embryo transfer or cryopreservation. This paper reviews the application of these new biotechnologies in cattle breeding shemes and possible use in our stockbreeding conditions. Key words: reproduction, biotechnology, embryo transfer, culture in vitro, embryo. . A!"#$%, P Bo~i2, A. Tomaakovi1, P Bo~i, A Tomaakovi<dZH!b'N)L*0;\@C"FILNT[$dh$$dh$dh$dh<dZH!b'N)L*0;\@C"FILNT[&kpxu{Ѐ",D ~{xu./ j4_`qK]Si| ./l+[&kpxu{Ѐ",D fǨx7تQ\ $ & Fd$ & F$dh fǨx7تQ\ŭeWR.T8k?xph`XPH@  ¨  -          ,  <    ֯  Ȱ  h  ѱ  {    x  ܳ  U      f  Ƕ   " \ŭeWR.T8k?˿@ NPR$d $ & Fd$ & F˿@ NPRT9Oǽ6  !  #    b      ,      RT9O$$d$dh , ():,ryo transfer. Theriogenology 44,rine. Human Reprod. Update 8 (1), Theriogenology 45, 121-130. (): k production. Theriogenology 33, Wallingford: CAB International.,(): genology 38, ,(): le. Journal of Diary Science 75,(): , 13. IX 1995 ()e p [$@$NormalmH 4@4 Heading 1$@&CJmH88 Heading 2$@& 5CJmHB@B Heading 3$$dh@& 5CJmH<A@<Default Paragraph Font8B@8 Body Text $dhCJmH@P@ Body Text 2 $dh B*CJmH4Q@4 Body Text 3 $dhOq !        - ,,)5x@ K\WgOqw(i Oh[\ROikmo Ojln<<<<<<@@@@AAsAtABBVBWBcBkBBBCCCCuDvDDDDDDDDD|E}EEEEEWFXFFFFFFGGGGGHH$H/H7H8HZH\HaHbHqHqHyH{HHHIILLMMP PfPgPPPQQZZ]]^^^^Qq<<<<<<@@@@AAsAtABBVBWBcBkBBBCCCCuDvDDDDDDDDD|E}EEEEEWFXFFFFFFGGGGGHH$H/H7H8HZH\HaHbHqHqHyH{HHHIILLMMP PfPgPPPQQZZ]]^^^^QqVetfak5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of CAVTAT 20002.asdVetfak$C:\AANastavnici\Iva\CAVTAT 20002.docVetfak&C:\AANastavnici\Iva\BIOTEHNOLOGIJA.docVetfak&C:\AANastavnici\Iva\BIOTEHNOLOGIJA.docVetfak7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdVetfak7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdVetfakA:\BIOTEHNOLOGIJA.docZavod za PorodiljstvoA:\BIOTEHNOLOGIJA.docZavod za Porodiljstvo7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdZavod za Porodiljstvo7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asd=^jU M! hho(-hh.hh.jU=M!@ee  ee !$>?PRZ\_ghOqPP PPPFPLPPPPP@PPPt@PP@GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 hFfFfFfp] / $ <z<B*mHmHroduction. Theriogenology 52, m efficiency. Theriogenology 52, cted embryos. Theriogenology 35, superovulation. Vet. Rec. 128, matured in vitro. Vet. Rec. 121, 259-ui Hrvatskoj. Vet. stanica 27(3),Marquant-Le Guienne B. i tion in vitro. Ann. Zootech. 41, (): , 11. IX 1994 (), ovine oocytes. Theriogenolgy 53, Meeting (Hamilton ) J. Reprod. Fertil. (Suppl.) 38,(): edition. Savoy, ILology 53, 85-94.(): wsletter, 17 (4):25-31.c technology. Theriogenology 51, embryos. Reprod. Dom. Anim. 31,...():Animal Reproduction Science 28, 149-162.(): ing and production. Anim. Prod., (): n diary cattle. Anim. Prod. 49, <zB*mHmH0dsg CAVTAT 2000MarioZavod za Porodiljstvo [$@$NormalmH 4@4 Heading 1$@&CJmH88 Heading 2$@& 5CJmHB@B Heading 3$$dh@& 5CJmH<A@<Default Paragraph Font8B@8 Body Text $dhCJmH@P@ Body Text 2 $dh B*CJmH4Q@4 Body Text 3 $dhq          G FF *5@'KWgqw(i7 HI  eG e @nH+!"`$%[(+368;>?@+CHHIKNXn# n#n#q$n#q$n#{ n#{ n# n#0Dn#n#n# n#E(n#O n#n#n#n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#n#n#n#n#n#n#2Hn# n#I  eG +!"`$%[(+368;>?@+CHHIKN>??@@*C+CHHIIKKNN;P?PR.R/R3R4R5R9R:R;RzR{RRRRKSLSMSjSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS_TaTbTiTkToTpTvTxT|T}TTTTTTTTTTTTTUUUUU UDUeUkUUUUUUUUUUUUU#V0V8V?V@VFVGVKVNVVVVVVVVV WTW\WiWjWkW}W~WWWWWWWWWW X XXXnXXXXXXXXXXdYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY5ZTZhZjZkZqZsZuZvZZZZZZZ[![&[5\6\e]p]D^^^^^^^^^^^^-_;_[_e_p_r_s_z_|_~__________` ` ````1`2`9`:`;`>`?`A`````````````````````aa aaWawaaaaaaaaabbb bbbbbb#b*b{bbbbbb(cHcfcjckcrcscwczccc?dOd[d\d`dcddddNeneqereeeeef2fFfGfHfIfJfKfQfSfTfUfWfafbfffhffffffffffffg"g%g'g,g6gS@1TS@11BS@1\S@1lS@11`S@1tS@1S@11xS@1S@0S@1T@11T@1T@1T@11T@1T@1T@11T@1T@1T@11T@1T@1T@1110U@1U@11U@1U@11V@11U@11V@0V@1$1:1<1>1`0hW@1b1rW@1d1*X@1f1zW@1l1X@04X@11BX@11XY@11NX@11@Y@0bY@1dY@11Z@11xY@1&Z@1Z@11Z@11Y@11Z@1Z@11Z@11Z@0Z@1Z@10r[@1[@1:1[@1[@1<0\@1\@1|1\@1\@1]@1~1\@1]@10^@1^@11df|  V | @ZH!j##($>$$$$*%N)L*R**0000\@C"FIhLLNOT[Lcddqq ^`RO02PRH*mHmH 5CJmH 6CJmHCJ5CJmHH* 5CJH*5CJ5CJSARMSTRONGBETTERIDGE, K.J. (1995BETTERIDGE, K.J., D. RIEGER (1993BRACKETT, R.G., D. BOUSQUET, M.L. BOICE, W.J. DONAWICK, J.F. EVANS, M.A. DRESSEL (1982DUBY, R.T., P. DAMIANI, C.R. LOONEY, R.A. FISSORE, J.M. ROBL (1996GORDON J I K.H. LUGORDON, I.HAHN, J.HASL [$@$NormalmH 4@4 Heading 1$@&CJmH88 Heading 2$@& 5CJmHB@B Heading 3$$dh@& 5CJmH<A@<Default Paragraph Font8B@8 Body Text $dhCJmH@P@ Body Text 2 $dh B*CJmH4Q@4 Body Text 3 $dhq !         G FF *5@'KvWgqw(iM HI  eG e vWWXqYCZ [\]]1^^R_``Yaabcc0ddZe$ffggggghBhChLhjn-qqn#n#n#n#n#v:n#v:n#n#n#;-@n# n#n#n#;-@n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#n#n#n#n#n#2Hn# n#I  eG +!"`$%[(+368;>?@+CHHIKNHIHQHRHtHvH{H|HHHHHHHIILL4M7M+P:PPPPPQQ [ []]/^1^^^ggqk<<<<<<@@AA"A"AAA)B.BpBqB}BBCCCCCCDDDDDDDDDDEEEEEEqFrFFFFFGGG!G-G-G-H0H>HIHQHRHtHvH{H|HHHHHHHIILL4M7M+P:PPPPPQQ [ []]/^1^^^ggqVetfak$C:\AANastavnici\Iva\CAVTAT 20002.docVetfak&C:\AANastavnici\Iva\BIOTEHNOLOGIJA.docVetfak&C:\AANastavnici\Iva\BIOTEHNOLOGIJA.docVetfak7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdVetfak7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdVetfakA:\BIOTEHNOLOGIJA.docZavod za PorodiljstvoA:\BIOTEHNOLOGIJA.docZavod za Porodiljstvo7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdZavod za Porodiljstvo7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of BIOTEHNOLOGIJA.asdVetfakA:\BIOTEHNOLOGIJA.doc=^jU M! hho(-hh.hh.jU=M!@ggDgg0ktuvw !$>?PRZ\_ggg1hqq01101214161P01 000F0L0000P@000t@00R00@0@GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 hFf'*GfFfp] / $0dsg CAVTAT 2000MarioVetfakHH/d65 ˂͢!IBɈ-D$:MFBP"ۃ%qc` * ]Q1S0*?eY[`L1[MUw?@+CHHIKN1t11f1x11 1|111 1111N0ر1010p01.1X11Z0@11111111t@10\t@1pt@1t@1 1t@1t@1t@11t@111u@1111t@1ru@1u@111u@141Bu@161ru@1u@181u@1:0u@1v@1<0v@1v@1>1v@1 w@1w@1@1w@1*w@1:w@1B1.w@1Bw@1^w@1Fw@1jw@1w@1D1nw@1w@1w@1w@1w@1F0nx@1x@1x@0x@1Ny@1vy@ 11fy@1~y@1y@ 11y@1y@1y@ 11y@1y@1y@ 1y@1y@11z@11|z@ 0z@ 1{@10{@18|@1N|@1*|@11}@11P|@10 }@1$0*~@1D1@1F1B~@1L0@1@1z1v@0~@1@1@11@1@10@14@116@118@1(@1:@1R@11T@1>@11@11Z@11>1D1F0@1B@14@1X1@1Z1H@1`1΃@11փ@0@111B11 11160L1R00@0@GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 hFfBQ&BQ&Rp] / $20dsW CAVTAT 2000Mario Porodiljstvo % Brazdanih D 7. % M+Bl D 7. % M+BlG $Objbjَ q]bbbbv$p>)))))))$E?9Ab))8$08$8$8$v)hh)8$28$j(VW)@)nSypb\ ) Root Entry F5qnSy@1TableqAWordDocumentSummaryInformation( <@i  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgpjklmnohzrstuvwx~{|}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,D՜.+,8 hp|   T/s   CAVTAT 2000 Title 6> _PID_GUIDAN{A7AE9E03-2AAB-11D4-95DC-8497FE11367D} Oh+'0x   ( 4 @ LX`hp CAVTAT 2000AVTMario 2ari Normal.dot Porodiljstvoo4roMicrosoft Word 8.0@lt @Sy@@|VSy p]NZ[\H]2^^N_``Xaabccdd2ee|ffggggggh h)hGn q_qn#n#n#n#n#v:n#v:n#n#n#;-@n# n#n#n#;-@n#q$n#{ n#n#E(n#;-@n#n#"n#O n#n#"n#O n# n#,n#1>Xn# n#n#q$n#q$n#{ n#{ n# n#0Dn#n#n# n#E(n#O n#n#n#n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#n#n#n#n#n#n#2Hn# n#I  eG +!"`$%[(+368;>?@+CHHIKN>??@@*C+CHHIIKKNN;P?PR%R.R/R3R4R5R9R:R;RzR{RRRRRRRRRSISJSKShSSSSSPTTTTTTTTTTUUU@UaUgUhUrUxUUUUUUUUUUUUUV,V4V5V@VBVCVGVJVVVVVVVVVVWPWXW`WaWfWgWhWiWtW~WWWWWWWWWWWWX X`XXXXXXUYuY}YYY%ZDZNZ|Z}ZZZ [[[[[[\ \ \\\\=]>]H]]]]]]]]^^^^^^&^1^2^Z^_^^^^^^^^^_$_D_N_o_p_q_u_v_w_x_____```````````+`2`{`|````0aPaXaqarawaabbbRb]b^bbbbbbbbb cc3c4c5c9c1t1Q@1`R@1L1bR@1N0R@11"0S@1,11T@1110U@11U@11V@11U@11V@0V@11V@1V@1$1:1<1>1`0hW@11xW@1d1*X@1f1zW@1l1X@04X@11JX@11XY@11NX@11@Y@0bY@11tY@11Z@11xY@1&Z@1Z@1111 1Z@11Y@1"1 Z@11Z@11Z@0Z@161V1Z@10r[@1b11[@1<0\@11]@11]@10^@111p_@10>111 111N0ر111ܲ11ij101H1R11^0r1`181j11D1 1L1 1N1`11d1*1ȷ1f0,1|111X1110@11V11t@10\t@1`111u@1111t@1ru@1u@111u@141Bu@11Xu@1181u@1:0u@111.v@1<0v@111w@1F0nx@11x@10x@11y@1v1y@1|z@11z@11z@ 10{@ 111<{@10{@116|@11}@11P|@10 }@11&1\}@1$0*~@121@~@1D1@1F1B~@1L0@1F1^1@1z1v@0~@1j1@11@10@11P@11@11Z@11>1D1F0@11@@1X1@1Z1H@1`1΃@11փ@0@1"111B11 11160L1R00@0@GTimes New Roman5Symbol3& Arial"0 hFfBQ&BQ&ap] / $20ds\q CAVTAT 2000Mario Porodiljstvo%OšhE?SXW]5A a0is`DZ\؂DZ\]o`DZ\9WdG 4Objbjَ ]q]F88888B)B)B)B)V)$"D))))))))3333333$DE8Gb4w8)))))4.88)))0...)8)8)3Lhh8888)3..2V3@883)z)` pk`y"B)*3 Root Entry F5q` pk`y@1TableqAWordDocumentSummaryInformation( <@iDocumentSummaryInformation8 0 pHCompObj<@غA@``j0Table@@@``G @@,@8@@@8@ZX   FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,D՜.+,8 hp|   T/s   CAVTAT 2000 Title 6> _PID_GUIDAN{A7AE9E03-2AAB-11D4-95DC-8497FE11367D} Oh+'0x   ( 4 @ LX`hp CAVTAT 2000AVTMario 2ari Normal.dot Porodiljstvoo5roMicrosoft Word 8.0@ @Sy@@T`y p]  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgpjklmnohzrstuvwx~{|y