Naslov
Arheološka slika kasnosrednjovjekovnih groblja na prostoru sjeverne Hrvatske
(Archaeological picture of late medieval cemeteries in northern Croatia)

Autori
Krznar, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.05

Godina
2012

Stranica
562

Mentor
Tkalčec, Tatjana

Ključne riječi
sjeverna Hrvatska; kasni srednji vijek; groblje; pogrebni običaji; arheološki nalazi; bioarheologija
(Northern Croatia; late Middle Ages; cemetery; funeral customs; archaeological finds; bioarcheology)

Sažetak
Istraživanja kasnosrednjovjekovnih groblja u Hrvatskoj su veoma rijetka i slabo objavljena. Međutim, da bi stekli bolji uvid u svakodnevnicu srednjovjekovnog čovjeka multidisciplinarna istraživanja groblja tog perioda su nužna. U ovom radu su tako arheološki i antropološki analizirana groblja u Ivancu, Čepinu, Ivankovu, Nijemcima i Iloku. Prije same analize groblja prikazan je i odnos prema smrti, izgled i funkcija groblja te pogrebni običaji s prostora Europe, a zatim se prišlo detaljnoj analizi navedenih groblja s područja Hrvatske. Ustanovljeno je da ne postoje razlike u pogrebnom ritusu između zapadnog i istočnog dijela Hrvatske. Svim analiziranim grobljima zajednički je nedostatak nalaza u periodu druge polovice 13. i u 14. stoljeću. Nešto veći broj nalaza javlja se u 15. stoljeću, kada se pokojnici sve više pokopavaju u odjeći. U svim grobljima nalazi dijelova nošnje češći su u muškim a nakita u ženskim grobovima. I kod nalaza povezanih uz nošnju i kod nakita radi se o oblicima koji se javljaju kroz dugi vremenski period i koji se samo na temelju tipološke analize ne mogu datirati u uže vremensko razdoblje. Paleodemografska analiza pokazala je podzastupljenost djece na grobljima istočne Hrvatske. Prosječna doživljena starost je na većini lokaliteta viša kod muškaraca nego kod žena, te raste od starijih prema mlađim vremenskim periodima. Učestalost karijesa i alveolarnih bolesti na svim je lokalitetima relativno visoka što se može povezati sa prehranom baziranom na ugljikohidratima. Na temelju analize Schmorlovih defekata možemo zaključit da gradske populacije nisu bile izložene tolikom fizičkom stresu kao seoske i za svoje preživljavanje morale su uložiti manje fizičkog rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA