Pregled bibliografske jedinice broj: 588001
Punomoćnik u građanskom parničnom postupku
Punomoćnik u građanskom parničnom postupku, 2012., doktorska disertacija, Pravni fakultet, Split
CROSBI ID: 588001 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Punomoćnik u građanskom parničnom postupku
(Proxy in civil proceedings)
Autori
Šago, Dinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Pravni fakultet
Mjesto
Split
Datum
27.06
Godina
2012
Stranica
393
Mentor
Čizmić, Jozo
Ključne riječi
zastupnik; punomoćnik; parnični postupak
(representative; proxy; civil litigation)
Sažetak
Upravo zbog toga što je ovaj institut izazvao i izaziva niz suprotstavljenih stajališta o statusu, radu i ovlastima punomoćnika bilo je potrebno sveobuhvatno istražiti osnove problema, aktualno stanje uređenja stranačkog zastupanja u građanskom sudskom postupku u Republici Hrvatskoj, razloge i motive za pojedina zakonska rješenja, ukazati na pravce i trendove razvitka u tom području, poteškoće koje nastaju u primjeni pojedinih odredaba Zakona o parničnom postupku u sudskoj praksi, te razmotriti moguća rješenja de lege ferenda po uzoru na zakonodavstva drugih zemalja i međunarodnih asocijacija. Koristeći poredbeno-povijesnu metodu, ukazano je na značajnu transformaciju koju je institut doživio od svojih rudimentarnih pojavnih oblika u antici i u rimskom pravu, preko srednjovjekovnog (hrvatskog) prava, do procesnog prava koje je važilo na području današnje RH i ostalih zemalja koje su ušle u jugoslavensku zajednicu, odnosno zajednice. Neka od značajnijih pitanja koja se problematiziraju su ograničavanje postulacijske sposobnosti (s obzirom na vrstu sporova, vrijednost predmeta spora) ; prednosti i nedostaci eventualnog uvođenja obveznog odvjetničkog zastupanja i to ratione materiae s obzirom na gotovo sve sporove ; rationae procedendi s obzirom na većinu parničnih radnji ; rationae jurisdictionis pred svim građanskim sudovima, te rationae personae u vezi gotovo svih kategorija osoba koje se pojavljuju kao stranke u parničnom postupku ; status korporacijskih pravnika i njihovo pravo na zastupanje njihovih poslodavaca ; pitanje zakonskog propisivanja da pravnici u stalnom radnom odnosu mogu postati članovi odvjetničke komore pod jednakim uvjetima kao i svi ostali, na koji način bi ih se učinilo podložnim pravilima profesionalne etike i izjednačilo po statusu s drugim kvalificiranim zastupnicima, a omogućilo bi i rješavanje temeljnih pitanja profesije u okviru jedinstvene organizacijske cjeline ; potom pitanje zastupanja od strane odvjetničkih vježbenika ; specifičan oblik postulacijske nesposobosti sadržan u odredbama o zastupanju jedinica lokalne i područne, regionalne samouprave i uprave koje ex lege u imovinskopravnim stvarima trebaju zastupati kvalificirani punomoćnici - državno odvjetništvo ; zastupanje od strane državnoodvjetničkih savjetnika ; građanskopravni i kaznenopravni aspekti nadripisarstva ; specifičnosti zastupanje po prokuristi ; pitanje prava punomoćnika u parničnom postupku, posebice prava na nagradu za rad i naknadu troškova i to kako odvjetnika tako i punomoćnika neodvjetnika. Obrađeno je i pitanje slobode kretanja odvjetnika u EU i njihova sloboda obavljanja zanimanja te pitanje priznavanja diploma što je povezano s pristupom odvjetničkom zanimanju u drugoj državi članici te zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu i pred Europskim sudom pravde u Luxemburgu. Rad sadrži poredbeni prikaz uređenja instituta punomoćnika u državama nastalim raspadom SFRJ, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Austriji i Republici Francuskoj. Na kraju je iznesen i koherentan prikaz doktrinarnih rasprava o određenim pitanjima vezanim uz ovaj institut te teorijska sinteza provedene analize i prijedlozi de lege ferenda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo