Naslov
Sindikat i radništvo u Hrvatskoj (1945.-1950.)
(Trade Union and Working Class in Croatia (1945-1950))

Autori
Radelić, Zdenko

Prevoditelji
Barić, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski institut za povijest

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
313

ISBN
978-953-7840-09-9

Ključne riječi
Sindikat; Hrvatska; Komunistička partija Jugoslavije
(Trade Union; Croatia; Communist party of Yugoslavia)

Sažetak
KPJ je osiguravši svoju diktaturu i kod osnivanja sindikata izgradila monopol u određivanju njegove uloge. Tradicionalna uloga sindikata u zaštiti članstva stavljena je u ovisnost o općim interesima društva. Zato je djelatnost karakteristična za predratne revolucionarne sindikate odbačena ili reducirana. Tako je zahtjev za smanjenjem intenzifikacije rada i zahtjev za skraćenjem radnog vremena uvođenjem sustava natjecanja praktično odbačen, intenzitet rada povećan, a radno vrijeme često se produžavalo. Isto je tako zanemarena borba za povećanje plaća. Međutim, s obzirom na naglu industrijalizaciju i socijalistički vrijednosni sustav, sigurnost radnog mjesta i socijalna zaštita su se povećali, iako je ostvarenje normativnog bilo ovisno o normalizaciji teškog gospodarskog stanja. KPJ je od sindikata očekivala i velik doprinos u masovnom prosvjećivanju zaposlenih, ali i u širenju komunističkog svjetonazora. Zapravo je KPJ pretvorila sindikat u paradržavnu organizaciju nametnuvši mu produktivističku ulogu u obnovi i proizvodnji. Osim preko sindikata, KPJ je i pomoću radničkih povjerenika nastojala ostvariti potpunu kontrolu proizvodnje te mobilizirati radnike na povećanju produkcije. Zapravo su radnički povjerenici trebali biti kontrolori privatnog sektora i produžena ruka KPJ i države, a manje zaštitnici radničkih prava i radničkog zakonodavstva. Oko uloge radničkih povjerenika izbio je spor u vodstvu KPJ. Hebrang se bojao da će miješanje u rad privatnih poduzetnika rezultirati padom proizvodnje, što bi ugrozilo opskrbu stanovništva. Iako je prevladala radikalna struja uloga povjerenika bila je uskoro zanemarena. Svedeni na agitatore, nakon nacionalizacije, koja je provedena u prosincu 1946., i potpunog marginaliziranja privatnog sektora, institucija radničkih povjerenika je ukinuta. Godine 1945. godine zabilježeno je pet štrajkova. Prvi je izbio potkraj kolovoza ili početkom rujna 1945. u kamenolomima na Braču. Štrajkaši su protestirali protiv lošeg položaja. Nasuprot uvriježenom mišljenju u historiografiji, između radničkih savjeta formiranih Uputom o osnivanju i radu radničkih savjeta državnih privrednih poduzeća potkraj 1949. i početkom 1950. i radničkih savjeta uvedenih Osnovnim zakonom o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva iz lipnja 1950. nije postojao izravni kontinuitet. Naime prvi radnički savjeti trebali su biti oblik okupljanja radnika koji bi svojom većom inicijativom pronalazili nove motive za povećanje proizvodnje. Tek za nekoliko mjeseci vodstvo KPJ došlo je na ideju da se preko radničkih savjeta ostvari stara Marxova ideja o odumiranju države i prebacivanju njenih funkcija izravno u ruke radnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA