Naslov
Strategije liječenja perioperacijskog krvarenja u ginekologiji i opstetriciji
(Treatment strategies of perioperative bleeding in gynecology and obstetrics)

Autori
Kontić, Dragana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.07

Godina
2012

Stranica
54

Mentor
Šakić, Kata

Ključne riječi
masivno krvarenje; strategije liječenja; opstetricija; ginekologija
(massive hemorrhage; treatment strategies; obstetrics; gynecology)

Sažetak
Cilj ovoga rada je prikazati značenje perioperacijskog krvarenja u hitnim stanjima iz ginekologije i opstetricije, važnost pravovremenog i kvalitetnog zbrinjavanja pacijentica, najčešće moguće komplikacije i njihovo rješavanje suvremenim terapijskim metodama. Ispitanici i metode: Izvršena je retrospektivna analiza medicinske dokumentacije 6 hitnih slučajeva iz ginekologije i opstetricije: krvarenje za vrijeme carskog reza u općoj anesteziji, krvarenje za vrijeme carskog reza u spinalnoj anesteziji, ekstrauterina trudnoća, poremećaj koagulacije, plućna embolija kao komplikacija nakon operativnog zahvata i krvarenje kod tumorskog procesa s posljedičnom histerektomijom. Rezultati: U pacijentice kod koje je učinjen carski rez u općoj anesteziji prijeoperacijski Hb iznosio je 62 g/L, Htc 0.18, a trombociti su iznosili 244 x 109/L. Pacijentici je tijekom zahvata dano 570 ml krvi. U pacijentice kod koje je učinjen carski rez u spinalnoj anesteziji prijeoperacijski Hb iznosio je 115 g/L, Htc 0.33, a trombociti su imali vrijednost 341 x 109/L. Operacijski zahvat protekao je bez komplikacija krvarenja, stoga se nije pokazalo potrebnim pacijentici davati dodatne doze koncentriranih eritrocita jer nije bilo značajnijeg gubitka krvi. Kod sumnje na ekstrauterinu trudnoću, prijeoperacijski Hb iznosio je 119 g/L, Htc 0.34, a trombociti 337 x 109/L. Prilikom izvođenja zahvata nije bilo komplikacija krvarenja pa nije bilo ni dodatnog davanja krvi ovoj pacijentici. Kontrolna laboratorijska obrada (KKS) bila je u granicama referentnih vrijednosti, osim blage anemije: Hb 102 g/L, Htc 0.28. Kod pacijentice s trombofilijom (prema nalazu hematologa F. V Leiden heterozigot i PAI-1 4G/5G heterozigot), prijeoperacijski Hb iznosio je 111 g/L, Htc 0.315, a vrijednost trombocita bila je 216 x 109/L. Zahvat je protekao bez komplikacija krvarenja te nije bilo ni dodatnog davanja krvi ovoj pacijentici. U pacijentice kod koje je učinjena histerektomija s ciljem uklanjanja karcinoma endometrija prijeoperacijski Hb iznosio je 99 g/L, Htc 0.32, a trombociti 282 x 109/L. Izgubila je tijekom IV operacije 500 ml krvi, a dano joj je 2000 ml kristaloidne otopine kako bi se održao normalan cirkulirajući volumen. U pacijentice kod koje je učinjen radikalni zdjelični zahvat prijeoperacijski Hb iznosio je 82 g/L, Htc 0.24, a trombociti 374 x 109/L. Procjenjuje se da je pacijentica izgubila oko 1000 ml krvi. Dano joj je ukupno 550 ml koncentriranih eritrocita. Zaključak: Cilj ovoga rada bio je prikazati značenje perioperacijskog krvarenja u hitnim stanjima iz ginekologije i opstetricije. Važnost pravovremenog i kvalitetnog zbrinjavanja pacijentica sprječava najčešće moguće komplikacije kao što su plućna embolija i masivno krvarenje. Tromboprofilaksa i antikoagulantna terapija predstavljaju učinkovitu prevenciju i liječenje venske tromboembolije, te smanjuju mortalitet u akutnoj plućnoj emboliji i učestalost recidiva. Masivno krvarenje je jedan od temeljnih indikatora kvalitete u perioperacijskom liječenju bolesnika te bismo trebali imati protokole i potrebna sredstva za upravljanje prevencijom neželjenih događanja

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA