Naslov
Biologija, ekologija i genetika populacija jabukova savijača (Cydia pomonela L.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Biology, ecology and genetics of Codling Moth (Cydia pomonella L.) populations in North-West Croatia)

Autori
Pajač Živković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.07

Godina
2012

Stranica
113

Mentor
Barić, Božena ; Pejić, Ivan

Ključne riječi
jabukov savijač (Cydia pomonella L.); voćnjaci jabuke; temperatura; ukupni ulov; korelacije; SSR; genetske varijacije; Fst; AMOVA; Tortricidae
(codling moth (Cydia pomonella L.); apple orchards; temperature; abundance; correlations; SSR; genetic variation; Fst; AMOVA; Tortricidae)

Sažetak
Jabukov savijač (Cydia pomonella L.)najznačajniji je štetnik u proizvodnji jezgričavog voća koji najveće štete pričinjava u uzgoju jabuka. Izuzetno je prilagođen različitim klimatskim uvjetima pa je poznat po razvoju rezistentnosti na nekoliko kemijskih skupina insekticida. Pretpostavlja se da su se populacije jabukova savijača uslijed klimatskih promjena i čestih insekticidnih tretmana diferencirale na mnoge ekotipove različitih bioloških i fizioloških zahtjeva za razvoj. Cilj ove disertacije bio je analizirati biologiju, ekologiju i genetiku triju populacija jabukova savijača uzorkovanih u voćnjacima jabuke (Malus domestica Borkh.) na području sjeverozapadne Hrvatske. Istraživanje je provedeno u dvama voćnjacima intenzivne proizvodnje i u jednom voćnjaku ekstenzivne proizvodnje jabuka s različitim agroekološkim uvjetima. Jedna populacija nije suzbijana insekticidnim pripravcima (netretirana populacija), a druge dvije suzbijane su insekticidnim pripravcima (tretirane populacije). U radu su istraživani učinci klimatskih prilika na ponašanje jabukova savijača u razdoblju od 1993. do 2010. godine te su uočene promjene u biologiji i ekologiji štetnika. U netretiranom voćnjaku opažena je kasnija pojava leptira jabukova savijača u proljeće, kasnije odlaganje jaja te kasnija pojava gusjenica u usporedbi s tretiranim voćnjacima. U netretiranom voćnjaku utvrđene su dvije generacije jabukova savijača godišnje, a u tretiranima je utvrđen razvoj treće generacije štetnika. Izračunom korelacijskih koeficijenata između temperatura i ukupnog ulova leptira za tretirane voćnjake utvrđena je slaba, ali statistički značajna povezanost temperatura i ukupnog ulova leptira u razdoblju od 1993. do 2010. godine. Statistički značajne razlike u temperaturi i ukupnom ulovu leptira jabukova savijača u razdoblju od 1993. do 2010. godine upućuju na to da su se promjene u dinamici populacija djelomično dogodile zbog promjena temperature. U istraživanju genetske strukture i protoka gena provedenom na tri populacije jabukova savijača korišteni su mikrosatelitni markeri (SSR). U procjeni genetske diferencijacije korišteni su samo mužjaci jabukova savijača ulovljeni pomoću ljepljivih podložaka feromonskih lovki. Pomoću 10 varijabilnih mikrosatelita utvrđene su snažne alelne varijacije. Broj alela (Na) kretao se od 2 (na lokusima Cyd 15 i Cyd 14) do 13 (na lokusu Cp 2.39), s prosječnom vrijednošću od 7, 2 alela po lokusu. Opažena heterozigotnosti (HO) po svim lokusima u tri populacije jabukova savijača kretala se od 0, 5 do 0, 76, dok se očekivana heterozigotnost (HE) kretala od 0, 10 do 0, 84. Indeks genetske diferencijacije između populacija jabukova savijača (FST=0, 02-0, 04) bio je nizak pa nije bio statistički značajan nakon korekcije za višestruke usporedbe. Analizom molekularne varijance (AMOVA) provedenom na tri populacije koje su bile podijeljene s obzirom na geografski položaj, tj. tip gospodarenja, nisu utvrđene statistički značajne razlike u genetskoj strukturiranosti populacija. Unatoč činjenici da razlike u genetskoj strukturiranosti populacija nisu bile statistički značajne, populacija jabukova savijača iz Beloslavca (netretirani voćnjak) imala je najveći prosječni broj alela te najveći broj jedinstvenih alela u usporedbi s populacijama jabukova savijača iz drugih lokaliteta (tretirani voćnjaci). Ovi rezultati upućuju na moguće snižavanje bogatstva alela štetnika uslijed primjene insekticidnih tretmana. Testovi izolacije prema udaljenosti (IBD) nisu bili statistički značajni, što upućuje da drugi mehanizmi, kao što je širenje štetnika pomoću čovjeka, pomažu u kretanju štetnika na duže i kraće udaljenosti unutar uzgojnih područja jabuke u Hrvatskoj. Ovo istraživanje podupire hipotezu o međusobnoj razmjeni genetskog materijala između proučavanih populacija jabukova savijača. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na određene promjene u genetskoj strukturi populacija jabukova savijača iz tretiranih voćnjaka koje su utjecale na povećenje reproduktivne sposobnosti štetnika, a samim time i na promjene u njegovoj biologiji. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je u našoj zemlji moguć razvoj treće generacije štetnika u godinama u kojima je suma efektivnih temperatura veća od prosjeka te u voćnjacima u kojima se provode mjere intenzivnog suzbijanja jabukova savijača primjenom kemijskih pripravaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA