Naslov
Morfološke, motoričke i psiho-socijalne karakteristike mladih rukometašica različite igračke kvalitete i pozicije
(Morphological, motor and psycho-social characteristics of young handball players differences quality and player position)

Autori
Čavala, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
24.05

Godina
2012

Stranica
155

Mentor
Rogulj, Nenad

Ključne riječi
rukomet; kadetkinje; antropološka obilježja; razlike
(handball; female cadet players; anthropological features; differences)

Sažetak
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja razlika antropoloških značajki između različitih skupina rukometašica kadetskog uzrasta podijeljenih prema igračkoj kvaliteti i igračkim pozicijama. Obuhvaćena su morfološka, motorička i psihosocijalna obilježja antropoloških dimenzija, posebno onih koje su u dosadašnjim istraživanjima prepoznate kao relevantne za mlade rukometašice. Istraživanje je provedeno na 70 rukometašica prosječne dobi 15, 31 godinu koje su prema poziciji u igri podijeljene na vratarke, vanjske igračice, krilne igračice i pivotmene. Također su prema kvaliteti u igri podijeljene na dvije kvalitativne skupine igračica i to one koje spadaju u širu reprezentativnu skupinu igračica pa su okarakterizirane kao vrhunske rukometašice u RH i one koje nikada nisu bile pozvane u kadetsku reprezentaciju pa ih možemo tretirati da su manje kvalitetne, odnosno prosječne rukometašice. Analizirajući dobivene rezultate u prostoru morfoloških karakteristika, utvrđena je razlika u veličini šake kod kvalitetnijih u odnosu na prosječne rukometašica. Kada promatramo razlike morfoloških značajki po igračkim pozicijama, vidljivo je se da su pivotmeni, vanjski igrači i vratari dominantno i naglašeno dimenzionirani u mjerama skeleta za razliku od krilnih igrača. U bazičnom motoričkom prostoru su dobivene izraženije vrijednosti kod kvalitetnije skupine u većem broju varijabli, a posebice je izražena u testovima za procjenu brzine, eksplozivne i repetitivne snage i agilnosti. Obzirom na igračke pozicije, najizraženije su razlike između vratara i krilnih pozicija i to u fleksibilnosti koja je razvijenija u vratara i koordinaciji koja je razvijenija kod igračica na krilnim pozicijama. Nadalje, u varijabli kojom se procjenjuje eksplozivna snaga tipa sprinta dominiraju igračice na krilnim pozicijama. Poznato je da su igračicama na krilnim pozicijama glavni zadaci u igri brzi prijelazi iz faze obrane u napad, te u pretrčavanju protivničkih obrana pa je pretpostavka da su iz tog razloga i njihovi rezultati u testu sprinta na 20m bili najbolji. Za razliku od njih, vratari imaju potpuno drugačije zadatke u igri. U testovima agilnosti dominiraju vanjski igrači, a potom krila što se pripisuje zahtjevima i ulozi tih pozicija, koje obiluju maksimalno brzim promjenama pravca kretanja u otežanim dinamičkim uvjetima te sposobnosti brzog restrukturiranja kretnih sadržaja pa su i navedeni podaci očekivani. Promatrajući Eysenckove temeljne crte ličnosti ne postoje razlike u dobivenim rezultatima između igračke kvalitete u dvijema skupinama igračica. Utvrđeno je da se ispitanice razlikuju samo u sklonosti disimulacije (tj. u namjernom prikrivanju stvarnih nedostataka). Pretpostavlja se kako kvalitetnije rukometašice imaju bolju sliku o sebi i veće samopoštovanje, što bi iskreno odgovaranje na pitanja moglo narušiti. Također je uočeno da vratari imaju više rezultate u introverziji od ostalih pozicija u igri. Pretpostavlja se kako je njegova prostorna izoliranost u dugogodišnjem procesu sportske pripreme vjerojatno utjecala na mehanizme koji su u podlozi osobine introverzija-ekstraverzija. Inspekcijom sociološkog prostora rukometašica u odnosu na kvalitet u igri uočeno je da kvalitetnije rukometašice imaju veću roditeljsku potporu pri bavljenju rukometom od prosječnih, te da su češće bile ozljeđivane tijekom sportske karijere što možemo pripisati trenažnoj i natjecateljskoj dobi (dužem igračkom stažu, većem broju utakmica kroz klubski angažman i reprezentativne selekcije). Osim toga pretpostavka je da su kvalitetnije igračice fizički agresivnije u duelu s protivnikom te imaju veće provedeno vrijeme u igri te samim tim i veću mogućnost ozljeđivanja od prosječnih rukometašica. Očigledno je kako su sva antropološka obilježja višestruko povezana, te da se isprepliću i imaju međusobni utjecaj. Gotovo je nemoguće izolirano promatrati samo jedno antropološko obilježje kao prediktor igračkoj kvaliteti ili razlici prema pozicijama a da se pri tome nema u vidu cjelina koja je bitno više od zbroja antropoloških dimenzija. Stoga objašnjenja treba tražiti u cjelovitosti sportaševa potencijala, a ne u izoliranim antropološkim karakteristikama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA