Naslov
Uporaba endovenske elektrode za elektrostimulaciju srca kao hemodinamskog senzora
(New hemodynamic pacing lead sensor based on high frequency parameters)

Autori
Brusich, Sandro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
27.06

Godina
2012

Stranica
93

Mentor
Mavrić, Žarko

Ključne riječi
Elektrode; implantirane; Hemodinamika; Kontraktilnost; srce; Srčani elektrostimulator.
(Contractility; heart; hemodynamic; pacemaker; pacing lead; implanted)

Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA. Ovim istraživanjem želi se dokazati mogućnost upotrebe srčane elektrode za elektrostimulaciju kao novog, jedinstvenog senzora za monitoriranje kontraktilnosti srca. Senzor se temelji na mjerenju koeficijenta refleksije visokofrekventnog (HF) električnog signala primijenjenog na srčanu elektrodu kojeg smo nazvali LBS (engl. Lead bending signal). ISPITANICI I METODE. Istraživanje je provedeno na skupini od deset odraslih ovaca križanih pasmina (42 ± 6 kg) u kojima su implantirane tri vrste elektroda. Izvršena je istovremena akvizicija LBS, EKG i tlaka u lijevoj klijetki (LVP), prilikom implantacije i nakon četiri mjeseca od implantacija elektroda, u bazalnim uvjetima i pri hemodinamskim intervencijama koje su se sastojale od infuzije dobutamina, esmolola te indukcije tahikardije brzom ventrikularnom stimulacijom frekvencije do 200/min. REZULTATI. Stabilni, reproducibilni i konzistentni signali dobiveni su u svih životinja, u oba dijela istraživanja, te u svim eksperimentalnim uvjetima i tijekom hemodinamskih intervencija. Dobutamin je uzrokovao signifikantni porast frekvencije srca, krvnoga tlaka, LV dP/dt i akceleracije savijanja elektrode (LBA). Korelacija između LBAmax i LVdp/dtmax pokazala se kao statistički značajna, s visokim Pearsonovim koeficijentom korelacije (r = 0.855, p << 0, 001), što dokazuje mogućnost korištenja LBS signala kao hemodinamskog, kardiomehaničkog senzora. Prilikom brze ventrikularne stimulacije mogli smo zamijetiti hemodinamsku deterioraciju životinja koja je dovela do sniženja LVP, LV dP/dt, LBS i LBA, te oporavka hemodinamskih parametara nakon ponovne uspostave sinusnog ritma. ZAKLJUČAK. Ovo je prvo istraživanje koje je istražilo mogućnost upotrebe HF parametara srčanih elektroda za monitoriranje kontraktilnosti srca. Visoki koeficijent korelacije između akceleracije savijanja elektrode i kontraktilnosti miokarda dokazuje mogućnost njegove uporabe kao hemodinamskog, kardiomehaničkog senzora. U budućim istraživanjima bit će potrebno potvrditi mogućnost korištenja LBS senzora uporabom bilo koje standardne bipolarne elektrode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA