Naslov
Analiza moderne i suvremene islamske arhitekture u Hrvatskoj - Problem geneze i valorizacije (znanstvena studija za Rektorovu nagradu 2012.)
(The Analysis of Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia - Problem of Genesis and Assessment)

Autori
Žunić, Alen

Izvornik
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Katedra za teoriju i povjest arhitekture / Atlas hrvatske arhitekture 20. stoljeća

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2012

Ključne riječi
islamska arhitektura ; džamije ; mesdžidi ; liturgijska arhitektura ; međuratna Moderna
(Islamic architecture ; mosques ; masjids ; liturgic architecture ; Interwar Modernism)

Sažetak
Ovim su straživanjem inventarizirane i okvirno vrjednovane sve projektirane i izvedene islamske građevine religijske namjene nastale u Hrvatskoj tijekom 20. i 21. stoljeća. U valorizacijskom pogledu zaključeno je da riječ o autorski relevantnom, dosad gotovo nepoznatom sloju hrvatske arhitekture vremenski pozicioniranom od razdoblja međuratne moderne do danas, s djelima istaknutih arhitekata i likovnih umjetnika Uzimajući u obzir činjenicu da su posljednje povijesne islamske gradnje u Hrvatskoj izvedene još u doba turske vladavine (do 1687.), posve je neobično što se prvi sljedeći sloj islamske arhitekture ovdje pojavio tek nakon 250 godina, kada se u razdoblju između dva svj. rata u Zagrebu konstituirala veća bošnjačka zajednica. Nakon neuspjelih inicijativa za izgradnju zagrebačke džamije iz 1908. i 1912., prvi jednostavno uređeni mesdžid otvoren je 1935. u adaptiranom stambenom prostoru u Tomašićevoj ul. 12. Odmah po utemeljenju zaklade i 'akcionog odbora' za izgradnju zagrebačke džamije 1937./38 razmatrale su se razne lokacije za novu bogomolju u najužem središtu grada (od Gornjega grada, do Gupčeve zvijezde i Botaničkoga vrta), no u konačnici je Gradsko zastupstvo odobrilo parcelu na Zelengaju-Kraljevcu za koju je idejni projekt velike kupolne džamije s dva minareta i pomalo hibridnim detaljima nalik na 'perzijsku' arhitekture 1939./40. izradio akademski slikar Omer Mujadžić. Drugi znatno moderniji projekt s Mujadžićem je pripremio arhitekt Zvonimir Požgaj 1940./41., ali zbog početka rata gradnja nije niti započeta. Izrazito afirmativan, no ideologizirani stav vlasti NDH prema tom projektu islamske zajednice rezultirao je preuređenjem Meštrovićeva Doma umjetnika u zagrebačku džamiju (1941.-1944.) realiziranu po autorski relevantnom projektu arh. Stjepana Planića i Zvonimira Požgaja, uz ogromnu državnu investiciju od 32, 6 milijuna kuna.. Uz estetizirani interijer sa stiliziranom islamskom i pleternom 'starohrvatskom' (sic !) dekorativnom matricom, najsnažniji akcenti nove 'poglavnikove džamije' bila su tri vitka minareta koji su odlukom komunističkih vlasti uklonjeni 1948. kada je objekt vraćen u muzejsku funkciju. Tek nakon nekoliko desetljeća iznova se aktualiziralo pitanje izgradnje džamije u Zagrebu, pa je. arh. Juraj Neidhardt za lokaciju Srebrnjak-Bijenička podno groblja Mirogoj 1969./70. izradio izniman, na žalost nerealizirani projekt džamijskoga kompleksa. U konačnici, nova je zagrebačka džamija s avangardnim paraboličnim kupolama, po projektu arh. Džemala Čelića i Mirze Gološa izgrađena 1979.-1987. uz Folnegovićevo naselje. Uz nju, u Hrvatskoj još postoji konvencionalno koncipirana kupolna džamija u Gunji kod Županje (1969.), a u tijeku je izgradnja suvremeno oblikovanog Islamskog centra u Rijeci po projektu kipara Dušana Džamonje. Nedovoljno poznavanje islamske baštine u Hrvatskoj u valorizaciji moderne džamijske arhitekture otvara niz interpretacijskih dvojbi na estetičkoj i simboličkoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA