Naslov
Krajolik kao kulturno naslijeđe Metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske
(Landscape as a Cultural Heritage Methodologies for the Identification, Valorization and Cultural Landscapes Conservation in Croatia)

Autori
Dumbović Bilušić Biserka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Arhitektonski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.05

Godina
2012

Stranica
374

Mentor
Obad Šćitaroci Mladen

Ključne riječi
krajolik; kulturni krajolik; tipološki razvrstaj; vrjednovanje; zaštita
(Landscape; Cultural Landscape; Characterization; Valorization; Conservation)

Sažetak
Krajolici su jedan od važnih čimbenika prostornog identiteta svake zemlje, bez obzira radi li se o krajolicima visokog stupnja prirodnosti ili su oblikovani čovjekovim djelovanjem i povijesnim razvojem. Krajolici, koji pokazuju visoki stupanj očuvanih međuodnosa između prirodnih obilježja i čovjekova djelovanja kulturnog, povijesnog, umjetničkog, ekološkog i simboličkog značenja, prepoznaju se kao kulturni krajolici. Kao posebna vrsta kulturnog naslijeđa, kulturni krajolik sadrži i povezuje kulturna i prirodna obilježja, materijalne i nematerijalne elemente koji zajedno zahtijevaju normativnu zaštitu. Značajke i vrijednosti kulturnih krajolika, na koje je utjecao čovjek svojim korištenjem ili naseljavanjem, u Hrvatskoj su, za razliku od mnogih zemalja, još uvijek nedovoljno prepoznate i zaštićene. Jedan od razloga leži u ne postojanju utvrđenih metoda za njihovo prepoznavanje, dokumentiranje i vrjednovanje. Zbog izostanka sustavnog metodskog pristupa, različitog razumijevanja značenja pojma krajolik i krajobraz te zbog malobrojnih istraživanja i objavljenih radova, u Hrvatskoj se krajolik još uvijek nije shvatio u dovoljnoj mjeri važnim – ne samo zbog očuvanja prostornog i kulturnog identiteta nego i kao značajna mogućnost gospodarskog razvoja. Glavne hipoteze ovoga istraživanja jesu da Hrvatska posjeduje raznolike, raznovrsne i vrijedne kulturne krajolike koji zaslužuju zaštitu, te da se usustavljanjem metoda prepoznavanja, dokumentiranja, vrjednovanja i zaštite krajolika omogućuje usporedivost i sukladnost s međunarodno prihvaćenim standardima kao i sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima. Na temelju analiza međunarodnih primjera i istraživanja teorijskog pristupa utvrđene su metode i postupci koji mogu biti polazište za prepoznavanje, razvrstavanje, dokumentiranje, sistematiziranje, vrjednovanje i zaštitu hrvatskih krajolika, posebice onih koji posjeduju svojstva kulturnog naslijeđa. Rezultati ovoga istraživanja su teorijske i praktične prirode. Teorijski rezultati istraživanja doprinos su uspostavi teorije zaštite krajolika i kulturnog naslijeđa u Hrvatskoj u metodama njihova prepoznavanja, dokumentiranja, vrjednovanja i zaštite. Praktični doprinos ostvaren je kroz predložene metodske okvire i modele (dokumentiranja, tipološkog razvrstaja i vrjednovanja kulturnog krajolika), koji su u pogledu kriterija i standarda obrade usporedivi i sukladni s međunarodnim. Doprinos ovoga rada očituje se u predloženoj metodi tipološkog razvrstaja – karakterizacije, primijenjenoj na primjeru istraživanog krajolika Žumberka. Ova metoda se u velikoj mjeri temelji, osim na prirodnim, i na kulturnim sastavnicama (uzorcima naselja i kulturnom naslijeđu) te na obilježjima povijesnog razvoja područja. Osim toga, utvrđen je metodski okvir za prepoznavanje i dokumentiranje kulturnog krajolika prema predloženim popisnim obrascima i prostornim analizama alatima GIS-a. Pored navedenog, utvrđen je model vrjednovanja kulturnih krajolika zasnovan na odabranim grupama vrijednosti kulturnog naslijeđa: kulturno-povijesno-esteske, prirodno-okolišne, društveno-ekonomske, kao i na jasno određenim kriterijima vrjednovanja koji uključuju: cjelovitost, izvornost/očuvanost, usklađenost/skladnost, reprezentativnost, rijetkost/jedinstvenost, raznolikost, estetska i vizualna obilježja. Na kraju je uspostavljen teorijski sustav mjera i metoda potrebnih za primjerenu zaštitu kulturnih krajolika u Hrvatskoj. Rezultati ovoga istraživanja mogu biti polazište za: istraživanja pojedinih krajolika u Hrvatskoj ; pripremu Registra kulturnih krajolika Hrvatske ; za izradu pravilnika i naputaka za prepoznavanje, vrjednovanje i zaštitu krajolika kao kulturnog naslijeđa ; pripremu standarda i kriterija za metodu tipološkog razvrstavanja – karakterizacije krajolika Hrvatske te za izradu Atlasa krajolika Hrvatske koji bi se nadovezali na europske programe te izradu Atlasa europskih krajolika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA