Pregled bibliografske jedinice broj: 584647
Može li se genetičko testiranje smatrati biotehnologijom?
Može li se genetičko testiranje smatrati biotehnologijom? // Integrativna bioetika pred izazovima biotehnologije. / Valjan, Velimir (ur.).
Sarajevo: Bioetičko društvo u BiH, 2012. str. 179-187
CROSBI ID: 584647 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li se genetičko testiranje smatrati biotehnologijom?
(Could we consider the genetics testing biotechnology?)
Autori
Rinčić, Iva ; Muzur, Amir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Integrativna bioetika pred izazovima biotehnologije.
Urednik/ci
Valjan, Velimir
Izdavač
Bioetičko društvo u BiH
Grad
Sarajevo
Godina
2012
Raspon stranica
179-187
ISBN
978-9958-9124-2-9
Ključne riječi
genetičko testiranje, definicija, biotehnologija, društvena korist
(genetic testing, definition, biotechnology, social benefit)
Sažetak
Usprkos svom zavidno dugom povijesnom razvoju i činjenici da je mnogi smatraju znanstvenom granom XXI. stoljeća par excellence, biotehnologija još uvijek nema dovoljno određenu definiciju. Dostupne varijante gotovo u pravilu uključuju sljedeće elemente: korištenje znanstvenih znanja i tehničkih dostignuća u živim bićima ; primijenjena biologija koja podrazumijeva uporabu živih organizama i bioprocesa u inženjerstvu, tehnologiji i medicini ; industrijsko korištenje organizama, dijelova organizama ili bioloških materijala ; korištenje bioloških znanja u unapređenju proizvodnje i poslovanja itd. Razvoj i grananje ove znanstvene grane najbolje se očituje u uvođenju „boja“, kojima se imenuju pojedini dijelovi biotehnologije: „zelena“ biotehnologija označava primjenu u agrikulturi, „plava“ biotehnologiju mora i voda, „bijela“ industrijsku, dok se „crvena“ biotehnologija odnosi na medicinske procese. Kada je riječ o biotehnologiji u medicini, najčešće se misli na proizvodnju lijekova, farmakogenomiku, gensku terapiju, genetičko testiranje i slično. Genetičko je testiranje u posljednjih nekoliko godina postalo uobičajen postupak u medicini (moguća etička opterećenost tiče se korištenja rezultata, privatnosti i tajnosti podataka, dostupnosti testiranja, prava na ne-poznavanje genetičkog statusa, dobrovoljnost ili obvezatnost testiranja, itd.), no ujedno predstavlja važan korak prije moguće genske terapije. Cilj je ovog rada ukazati na dvojbenost smještanja genetičkog testiranja u domenu biotehnologije iz barem dva razloga: prvi je motiv provođenja (genetičko testiranje nije usmjereno k interveniranju/izmjenama na živom organizmu), a drugo su očekivanja (provođenje genetičkog testiranja opravdava se upravo time da nema posljedica za onoga na kome se provodi).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
062-1300990-0798 - Bioetika i kultura (Gosić, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka