Naslov
Fiskalna (ne)disciplina kao faktor (ne)uspješnosti monetarne unije
(Fiscal discipline as a factor of monetary union (un)success)

Autori
Kordić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Financijska tržišta i institucije Republike Hrvatske u procesu uključivanja u Europsku uniju

Urednik/ci
Prohaska, Zdenko ; Dimitrić, Mira ; Blažić, Helena

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2012

Raspon stranica
99-110

ISBN
978-953-7813-06-2

Ključne riječi
monetarna unija, monetarna politika, fiskalna politika, fiskalna konsolidacija, fiskalno pravilo
(monetary union, monetary policy, fiscal policy, fiscal rule)

Sažetak
Nakon duljeg razdoblja razmjerno uspješnog funkcioniranja, Europska monetarna unija se tijekom globalne financijske krize suočila s problemima koji su ugrozili stabilnost eura, a time i sam njezin opstanak. Nizom (često nekonvencionalnih) mjera monetarne i fiskalne politike te intervencijama u bankovni i financijski sektor (primjerice otpisom dijela potraživanja na grčke obveznice) kao i političkim dogovorima pokušava se ponovno uspostaviti stabilnost i zaustaviti pro- recesijske trendove. Međutim, pitanje je hoće li rješenja biti dovoljno dobra: gospodarski rast stagnira pogoršavajući stopu nezaposlenosti, a teško postignuti dogovor u vezi s rješenjem grčke krize nailazi na otpore u samoj Grčkoj. Nastala na temeljima teorije optimalnog valutnog područja, Europska ekonomska i monetarna unija podrazumijevala je visoku razinu monetarnog ujedinjenja, uz decentralizaciju fiskalnih politika i visoku razinu političke neovisnosti članica. Međutim, kada je nakon propasti američkog Lehman Brothers'a u listopadu 2008. godine, postalo jasno kako je financijska kriza puno ozbiljnija od prolaznog poremećaja te predstavlja dugotrajniju opasnost po svjetsku ekonomiju, na vidjelo izlaze i strukturalni problemi pogođenih gospodarstava. Osobitu pozornost privlači fiskalna nedisciplina i zabrinjavajuće stanje državnih javnih financija u nizu zemalja, što je zahtijevalo odlučne i često nekonvencionalne obrambene mjere i strategije kako nacionalnih vlasti, tako i na razini Unije. Mjere koje se poduzimaju u smjeru fiskalne konsolidacije tako, između ostalog, uključuju i Europski fond za spas valute koji, također, nalazi sve manje potpore na razini pojedinih članica. Globalna financijska kriza uzrokovala je niz problema članicama Europske monetarne unije kao i zajednici u cjelini te je produbila postojeće probleme usklađivanja monetarnih i fiskalnih politika. I dok je monetarna politika centralizirana te ECB uspijeva nekonvencionalnim mjerama održati stabilnost, problemi decentraliziranih fiskalnih sektora postali su zabrinjavajući. Stoga se fiskalna nedisciplina – primjerice, „kreativno računovodstvo“ kakvim je Grčka prikazala svoje državne dugove manjima nego što su doista bili i/ili problemi vanjskog duga Italije–nametnula kao jedan od najznačajnijih problema promatranog razdoblja. Otvoren je također i niz drugih pitanja, kao što je izloženost i potencijalna nelikvidnost bankarskog sektora te buduće monetarno, fiskalno i političko uređenje zajednice država. Jasno je kako je u takvim okolnostima ugrožena i sama zajednička valuta koja, nakon razmjerno uspješnog prvog desetljeća (koje je karakterizirala i stabilnost svjetskog gospodarstva), teško izlazi na kraj s prvom ozbiljnijom krizom koja ju je zadesila. Kriza je tako ukazala na potrebu za reformama europskih politika, osobito nedostacima u oblasti discipliniranog provođenja kriterija i pravila fiskalne politike. U radu se analiziraju razlike u ciljevima i provođenju monetarne i fiskalne politike te različiti aspekti njihovog usklađivanja: kako na razini nacionalnog gospodarstva tako i na razini monetarne unije. Nadalje, obzirom na probleme s kojima su suočene članice Europske (monetarne) unije, razmatra se i uspješnost korištenja fiskalnih pravila i njihov doprinos fiskalnoj stabilnosti. Osobita pozornost stoga je posvećena fiskalnoj disciplini kao preduvjetu stabilnosti monetarne unije, ali i području značajnih izazova u budućem razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA