Naslov
Proširenost leptospiroze svinja u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
(Spread of swine leptospirosis in Croatia in 2011)

Autori
Cvetnić, Željko ; Račić, Ivana ; Vujnović, Anja ; Zdelar-Tuk, Maja ; Duvnjak, Sanja ; Špičić, Silvio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik radova desetog savetovanja sa međunarodnim učešćem "Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja" / Stančić, Blagoje ; Trailović, Dragiša ; Pavlović, Ivan ; Vučinić, Marijana ; Mirilović, Milorad - Požarevac : Veternarski specijalistički institut Požarevac, 2012, 70-70

ISBN
978-86-912609-3-4

Skup
Deseto savetovanje sa međunarodnim učešćem "Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja"

Mjesto i datum
Veliko Gradište, Srbija, 31.05.2012. - 02.06.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
leptospiroza; svinje; MAT; Hrvatska
(leptospirosis; swine; MAT; Croatia)

Sažetak
Leptospiroza je zoonoza raširena po cijelom svijetu, a uzročnik je vrsta Leptospira interrogans. Svinje spadaju među najčešće domaćine leptospira tako da je leptospiroza svinja učestala bolest u svim zemljama s razvijenom svinjogojskom proizvodnjom. Svinjogojske farme idealne su za život i razmnožavanje glodavaca koji svojim izlučevinama kontaminiraju hranu i prostorije te tako podržavaju širenje leptospiroze. Leptospiroza svinja klinički se očituje pobačajima, prašenjem mrtvorođene i avitalne prasadi te neplodnošću. U Laboratorij za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti je u 2011. godini radi pretrage na leptospirozu dostavljeno 2480 krvi svinja. Krvi su pretraživane metodom mikroskopske aglutinacije (MAT) na 11 antigena: serovar (sv.) icterohaemorrhagiae, sv. ballum, sv. australis, sv. pomona, sv. grippotyphosa, sv. sejroe, sv. saxkoebing, sv. tarassovi, sv. canicola, sv. bataviae i sv. hardjo. Početno razrjeđenje seruma za dijagnostiku metodom MAT bilo je 1:100. Od 2480 pretraženih krvi, 176 (7, 1%) je bilo pozitivno s najmanje jednim serovarom. Najveći udio pozitivnih krvi bio je u Međimurskoj županiji 17, 78% (od zaprimljenih 90 krvi, 16 je bilo pozitivno). Osječko-baranjska županija imala je 13, 83% pozitivnih krvi (95 od 687). Zatim slijede Virovitičko-podravska (11 od 95), Zagrebačka (23 od 205) i Krapinsko-zagorska županija (2 od 18) s oko 11% pozitivnih krvi. Iz Vukovarsko-srijemske županije zaprimljen je velik broj krvi (628) i samo 20 (3, 18%) je bilo pozitivno. U ostalim županijama postotak pozitivnih krvi je bio manji od 3%. Iz županija u obalnom dijelu Hrvatske (Istarske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske) pristigao je malen broj krvi (34) i sve su bile negativne na leptospirozu. Najčešći serovar bio je sejroe (34, 02%), a nakon njega veliku učestalost imali su serovarovi saxkoebing (17, 89%), hardjo (16, 13%) i pomona (12, 61%). Učestalost serovara australis bila je 8, 50%, a učestalost serovarova icterohaemorrhagiae i grippotyphosa oko 5%. Sv. ballum, bataviae, canicola i tarassovi nisu utvrđeni ni jednom. Uzevši u obzir seroprevalenciju, leptospiroza svinja je učestala bolest u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Iako se broj svinja oboljelih od leptospiroze s godinama smanjuje, i dalje postoji rizik od širenja bolesti na druge životinje, ali i ljude. Tako leptospiroza u svinja ne samo da predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi već uzrokuje i značajne ekonomske gubitke u uzgoju svinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA