Naslov
Utjecaj ranog integracijskog programa na dijete s neurorazvojnim rizikom
(The effect of early intervention programe in a child with neurodevelopmental risk)

Autori
Ljutić, Tomislav ; Joković Oreb, Ines ; Nikolić, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala-Sofrologija / Prof.dr.sc.Miroslav Prstačić - Zagreb : Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011

Skup
Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 25.05.2011. - 29.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neurorizično dijete; neuroplasticitet; rana intervencija; habilitacijski programi
(infant with neurodevelopmental risk; neuroplasticity; early intervention; habilitation programs)

Sažetak
Zbog nepredvidivosti psihomotoričkog razvoja djeteta s neurorazvojnim rizikom, važna je rana dijagnostika neurorazvojnih odstupanja, interdisciplinarno praćenje i rana habilitacija. Neurofiziološki temelj rane habilitacije čini plasticitet dječjeg mozga. Plastičnost nezrelog novorođenačkog mozga omogućuje da ranim uključivanjem ugrožene novorođenčadi u neurorazvojne i habilitacijske programe preveniramo trajna psiho-motorna oštećenja. Cilj ovog istraživanja odnosio se je na ispitivanje utjecaja ranog integracijskog programa na dijete s neurorazvojnim rizikom. U procjeni psihomotoričkog razvoja korišteni su Denver Developmental Screening II Test (DDST) i Gross Motor Function Measure (GMFM – 66). Polazna hipoteza pretpostavlja da će primjena ranog integracijskog programa za dijete s neurorazvojnim rizikom rezultirati uspjehom u svim varijablama istraživanja. Habilitacijski program se sastojao od komponenti neurorazvojnog tretmana, senzoričke integracije, postupaka za stimulaciju orofacijalne muskulature, govora i jezika, te, poticanja kognitivnog razvoja kod šestero ispitanika (3 djevojčice i 3 dječaka) unutar prve godine života. Evaluacija rezultata izvršena je komponentnom analizom promjena stanja djeteta opisanog nad skupinom kvantitativnih varijabli registriranih kroz određeni vremenski perid (14-20 vremenskih točaka). Ovakav način obrade podataka omogućen je primjenom algoritma INDIFF. Glavna komponenta promjena kod GMFM testa nazvana je generalni čimbenik napretka motoričkog razvoja, a kod Denver testa generalni čimbenik napretka u gruboj motorici. Obje komponente prikazuju napredak u psihomotoričkom razvoju djeteta s neurorazvojnim rizikom. Dobiveni rezultati pokazuju da je kod svih ispitanika došlo do značajnih pozitivnih promjena te je stoga moguće prihvatiti polaznu hipotezu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA