Naslov
Bioetika i kemija
(Bioethics and Chemistry)

Autori
Valić, Srećko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
11. Lošinjski dani bioetike / Čović, Ante - Mali Lošinj, 2012, 154-156

Skup
11. Lošinjski dani bioetike

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 13.05.2012. - 16.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kemijska industrija; primjeri utjecaja na prirodu; sintetski materijali; ekonomija; politika
(Chemical industry; examples of influence on nature; synthecic materials; economy; politics)

Sažetak
Kemija je jedna od najvažnijih prirodoznanstvenih disciplina koja ima zadatak služiti napretku čovječanstva, poboljšanju uvjeta života i produljenju životnoga vijeka. Stoga se može s pravom reći da je upravo kemija ta koja je temelj održivog razvoja čovječanstva. Popratni produkti kemijske industrije često su štetni po zdravlje čovjeka. Stoga ih treba adekvatno tretirati, što iziskuje dodatne troškove i poskupljuje finalni proizvod. Na žalost, upravo je ekonomski profit najčešće taj koji usmjerava primjenu kemije u modernom društvu. Kemičari uglavnom rade svoj posao odgovorno i savjesno, svjesni svih prednosti i nedostataka koje njihova struka nosi sa sobom. Istraživački laboratoriji su pod vrlo strogim kontrolama, ali industrija ponekad izmiče kontroli zbog materijalne dobiti koju ona donosi. U pravilu, odluke o utemeljenju i razvoju neke kemijske industrije ne donosi struka, već politika. Pri tome se zaboravlja da popratni produkti mogu imati nesagledive posljedice na ljudsko zdravlje te u krajnjem slučaju dovesti i do izumiranja pojedinih biljnih ili životinjskih vrsta. Nisu rijetki slučajevi kod kojih dolazi do „zlouporabe kemije“ u ekonomke i političke svrhe. Tijekom izlaganja bit će navedeni neki primjeri iz naše bliske prošlosti. Moderna civilizacija više ne može zamisliti kuću ili stan bez LC ili plazma televizora, mobitela i digitalnih uređaja. Nezamisliva su drvena sjedala u vlakovima i autobusima, igračke od drva, dovodne i odvodne cijevi za vodu od željeza i olova. Odjevni predmeti od prirodnih - vunenih, svilenih ili pamučnih vlakana postaju ekskluzivni baš kao i staklene boce u koje se pakiraju samo najskuplja pića. Moramo se ipak zapitati je li doista sve to nužno i je li te drastične promjene koje proživljavamo u današnje vrijeme donose samo dobro ili će nam lagodnost sadašnjeg načina življenja doći jednoga dana na naplatu, pa ako ne nama, onda našoj djeci i unucima. Dosezi frarmaceutske industrije mogu se najvećim dijelom pripisati upravo kemiji. Oni predstavljaju ogroman benefit za čovječanstvo. Nasuprot tomu, najveća opasnost kemije po zdravlje čovjeka dolazi iz hrane i pića, ali ne možemo zanemariti niti utjecaj nusprodukata kemijske industrije na okoliš, posebice na zagađenje atmosfere. U proizvodnji hrane se već kod samoga uzgoja koriste razna kemijska sredstva npr. sintetska gnojiva i pesticidi, što rezultira znatno većim prinosima. Prema Stockholmskoj konvenciji devet od dvanaest po zdravlje najopasnijih organskih kemikalija jesu upravo pesticidi. Nadalje, da bi se poboljšala i sačuvala kvaliteta hrane na duljoj vremenskoj skali, često se koriste razni aditivi, od boja i pojačivača okusa do emulgatora i antioksidanata. No, iako postoje prihvaćeni standardi da se zaštiti zdravlje potrošača tzv. Codex Alimentarius, pitanje je da li se i do koje mjere svi proizvođači hrane pridržavaju propisanih normi. Svaka zemlja ima svoje istraživačke prioritete, ne samo u kemiji, već i u ostalim područjima. Pri određivanju prioriteta u razvoju kemijske industrije, posebno u Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, treba razmišljati o tome koliko je nešto nužno, što se s time dobiva, a što gubi. Ne smije se nikada dopustiti da dođe do narušavanja prirodnih ljepota i bogatstava, u službi lagodnosti života ili profita bilo koje vrste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA