Naslov
VARAŽDINSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆA U EUROPSKOM KONTEKSTU
(Varaždin s Parks in European Context of the 19th century)

Autori
Obad Šćitaroci, Mladen ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Akademik Andre Mohorivičić, Varaždin i Varaždinske teme / Damjanović, Stjepan - Varaždin : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 29-30

ISBN
978-953-154-124-4

Skup
Akademik Andre Mohorivičić, Varaždin i Varaždinske teme

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 25.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
perivoj ; Varaždin ; europski kontekst
(park ; Varaždin ; european context)

Sažetak
Cilj istraživanja, rezultati kojega će se prikazati na znanstvenom skupu, jest ukazati na varaždinsku perivojnu kulturu 19. stoljeća u odnosu na perivojno stvaralaštvo u Hrvatskoj i Europi. U tom kontekstu istražuje se nastajanje i važnost javnih perivojnih prostora gradotvornih svojstava, koji su svojom namjenom, oblikovanjem i sadržajima, te kreativnim urbanističkim i arhitektonskim promišljanjem pridonosili ili još pridonose prepoznatljivoj slici i identitetu Varaždina. Prvi javni perivoji u Hrvatskoj pojavljuju se u 18. stoljeću u Osijeku, Zagrebu i Varaždinu, istodobno kada i u europskim gradovima. Varaždinski perivoji 19. stoljeća – Perivoj Antuna Pusta, Prater (Graberje) i Gradsko šetalište (Elizabetino šetalište, danas Šetalište Vatroslava Jagića) – stavljaju se u vremenski kontekst s drugim hrvatskim i europskim javnim perivojima u gradovima. Važnost teme gradotvornih javnih perivojnih prostora posebice je potrebno isticati u kontekstu aktualne gradogradnje u Hrvatskoj, koja u najvećoj mogućoj mjeri zanemaruje i obezvrjeđuje trajna urbanistička načela afirmacije javnih gradskih prostora - kao jamstva urbanističke i arhitektonske vrsnoće gradova, prepoznatljivosti prostora i promicanja urbane kulture na temeljima vrijednoga kulturno-povijesnog naslijeđa, posebice naslijeđa perivojne kulture 19. i prve polovice 20. stoljeća. Namjera je potaknuti reafirmaciju kreativnih urbanističkih promišljanja koje ne će samo izgrađivati gradske površine već će oblikovati grad s sprepoznatljivim, zadovoljavajuće dimenzioniranim i vrsno oblikovanim javnim prostorima među kojima važno mjesto zauzimaju javni prostori perivojne arhitekture – ne oponašajući i pobnavljajući modele 19. stoljeća, već potičući kreativnu interpretaciju kao odgovor na suvremene potrebe gradova i njegovih stanovnika. Takvom pristupu učio nas je i prof. Andre Mohorovičić, naglašavajući uvijek potrebu očuvanja naslijeđa kao potvrde kulturnog, urbanog i arhitektonskog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA