ࡱ> hjg'`gbjbjLULU .v.?.?$````t$ h#b> h`x0&$F&$&$      ARHITEKTURA intervju ARHITEKT Zlatko ugljen _ U traganju za transcendentnim Intervju sa akademikom Zlatkom Ugljenom, povodom monografije Arhitekt Zlatko Ugljen, Meunardona galerija portreta, Tuzla, 2002., 30/24 cm, 246 str., tvrdi uvez, bosanski (600 kn) razgovarao: Alen }uni ________________________________________________________________________ Zlatko Ugljen roen je 1929. u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehni kog fakulteta u Sarajevu, gdje je dugogodianji nastavnik; od 2001. godine je profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Redovni je lan Akademije nauka i umjetnosti BiH, dopisni je lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Projektirao je preko 200 graevina, meu kojima su mnoge realizirane u duhu totalnog dizajna. ___________________________________________________________________________ Projekt: Vaaa monografija, izdana prije deset godina, tek nedavno je postala dostupna na hrvatskom tr~iatu, no nije izgubila na aktualnosti jer je na reprezentativan na in objedinila niz Vaaih iznimnih projekata. Meu njima se posebno isti u jednako uspjeano projektirane i crkve, i d~amije... kako Vam je to uspijevalo i otkud ta naglaaena zaokupljenost upravo religijskom arhitekturom? Ugljen: Sakralni objekti, kao ni jedna druga vrsta arhitekture, imaju specifi nu duhovnu percepciju. Ta injenica mo~e biti vrlo poticajna, za mene i relaksirajua u traganju za transcendentnim& Mo~ete si priuatiti znatno airi horizont, manje prinude uobi ajenoga, egzaktnog. Posebno kada pravite odreeni otklon od dogmati nog. Tu zamamnost otkrio sam po etkom sedamdesetih godina proalog stoljea kada, skoro paralelno, radim idejni projekt za Katoli ku katedralu u Mostaru i Bijelu d~amiju u Visokom. Otkrivam tada kako se sa svjetlom i magijom sjena mo~e 'klesati' prostor sintetizirajui fizi ko i metafizi ko, gradei transcendentnost od emfaze numinoznog. Impuls je doista jedinstven. Bilo da se radi o islamskoj ili kraanskoj bogomolji, idem istim putem - gradim prostor duhovnog smiraja. A, koliko znam, svaka bogomolja te~i upravo tome specifi nom senzibilitetu. Projekt: Stvarali ste u vrijeme 'preokreta' na svjetskoj arhitektonskoj sceni, s tranzicijom moderne u postmodernu 70-ih, 80-ih. Kako ste u svome radu balansirali izmeu tih dvaju arhitektonskih prosedea, s obzirom da se u pojedinim Vaaim projektima itaju i isti bijeli modernisti ki volumeni, i likovna inklinacije ka regionalizmu i gotovo skulptorskom modeliranju korpusa zgrade i osobitih detalja? Ugljen: Pristup uglavnom ovisi o zna ajkama lokaliteta. Ukoliko je prostor nosio auru tradicionalnog, oslanjao sam se na su~ivot prekovremenskih vrijednosti tradicije - dakle, duha mjesta, duha vremena i interesa o uvanja zate enog identiteta. Tu se, naravno, postavlja pitanje njihove kooptacije - njihovog suzvu ja. Kako ostvariti njihovu suplementarnost? Koristio sam metodu prilagoavanja. Nastojao sam iz graditeljske baatine crpiti poruke koji mogu pomoi citiranju tradicije u duhu unutarnjeg vitaliteta& da iz dobroga starog, isklija dobro novo. Tamo gdje zate enosti tradicijom nema, manje je rizika da uplovite u folklorne vode. Osjeate se slobodnijim baviti se univerzalnim pristupom, imperativima vremena, viae ste pod utjecajem asonanci svjetskih zbivanja u likovnim umjetnostima i, osobito, onih tehnoloakih. U prvom je slu aju opasnost od zapadanja u folklor; ovdje  mogua zagaenost, epigonstvom momentalnih trendova. Svakako, tu je uvijek blizina zabluda. Sada mi se ini da su danas, kao nikada do sada, ipak, najvei problem klijenti. Projekt: Tko je bio Vaa arhitektonski uzor, netko tko Vam je po senzibiltetu za arhitekturu posebno blizak? Imali ste prilike suraivati s jakim autorskim osobnostima - ~ivjeli ste kod Jurja Neidhardta u Sarajevu, va~nu ulogu za Vas je imao i profesor Jahiel Finci... Ugljen: Kao srednjoakolac ~ivio sam, stjecajem okolnosti, izvjesno vrijeme u obitelji arhitekte Neidhardta. To je, ustvari, bio moj prvi susret sa arhitekturom. Svakodnevno sam gledao tada za mene udne crte~e, makete, kola~e o kojima je prof. Neidhardt s ushienjem govorio. Tek kasnije shvatio sam da je to bio vrijedan impuls za moje bavljenje arhitekturom. Osnovne smjernice u daljoj suradnji s prof. Neidhardtom otkrile su mi ona iskriata u kojima su se javila traganja za simbiozom regionalnoga i univerzalnog. I to osobito onda kada su u pitanju interesi za dijalogom sa zate enim prirodnim valerima. Projekt: Upravo je Neidhardt 1970. izradio projekt d~amije na Srebrnjaku u Zagrebu (u suradnji s D~emalom eliem), koja na~alost nije realizirana. Budui da u svojim projektima naglaaeno ula~ete u povezivanje kontekstualnog, regionalnog, kako biste Vi danas reagirali pri izradi projekta d~amije u Zagrebu024F`dfȹwhwYNB6h?=hF@5OJQJh?=hD5OJQJh--ht>OJQJhD5;CJ OJQJaJ h*5;CJ OJQJaJ hn5;CJ OJQJaJ "hCp#hf5l5;CJ OJQJaJ "hCp#h!5;CJ OJQJaJ h,5;CJ OJQJaJ h5;CJ OJQJaJ hD5CJ OJQJaJ h:ShDCJOJQJaJh4CJOJQJaJhDCJOJQJaJhD,.024  > @ hjltvJLrt$a$gdn$a$gdD$a$gd!gd!g L P     & ( < > @ ۸ۭuc"h?=hF@56CJOJQJaJh--hD5OJQJh:ShD6OJQJhDOJQJh?=hD6OJQJh?=h9 6OJQJh--hDOJQJh?=h9 5OJQJhn5OJQJh?=hF@56OJQJh?=hD5OJQJh?=hF@5OJQJh?=h?=5OJQJ  " ^  X H | XVfhl|~@»xxph`x`hFIOJQJhOJQJh&hwOJQJhOJQJhwOJQJhOJQJh!OJQJh!hD5OJQJhDhNhDCJOJQJaJhN h{9hDh?=hN6CJOJQJaJho6CJOJQJaJh?=haj6CJOJQJaJh?=hD6CJOJQJaJ%NP  prtvT𽲩wlwawawVwhlah*OJQJhlah4OJQJhlahvOJQJhlahgOJQJhvOJQJhghgOJQJh*OJQJh!hD5OJQJh5OJQJh!hgOJQJh!h}OJQJhh;OJQJhFIOJQJhnOJQJhOJQJh&hwOJQJhwOJQJhOJQJ!2NFH| ,HJL\^ҼұҦҦҐuj^SKhwOJQJh!hDOJQJh!hD5OJQJh!hOJQJhghDOJQJh*OJQJhgOJQJhghgOJQJhlah3LOJQJhlahoOJQJhlahCOJQJhlah*OJQJhlahOJQJhlahgOJQJhlahg6OJQJhlah46OJQJhlah4OJQJXZ\j*@N\Hnprt<>Z\@4 v Ƚؒؒؒؒؒؒh"NOJQJhghgOJQJh!h5OJQJh5OJQJh!hg5OJQJh!h}OJQJh+iOJQJhh;OJQJhOJQJhZOJQJhFIOJQJhwOJQJhOJQJ6v 8!r!t!""" # ####$$L$N$$$$$$%%6&:&L&&&&&&&&&&'(((())ƻҳҫҳңzh!h NOJQJh!h N5OJQJh&5B5OJQJhqP5OJQJh NOJQJhB.OJQJhZOJQJh!h+iOJQJh!h+i5OJQJh+iOJQJhgh+iOJQJhOJQJh"NOJQJhghgOJQJ0t "$$&&)++~DDF I IK K"OPPRRTT VVZ \\$a$gdn)))**:+<++++++++++,,,-@-\-^-`--------.DxD~DDDDDD6EFF>G~GGGG׺wh@Ehg6OJQJh@EOJQJh!h+i5OJQJh+i5OJQJh+iOJQJUhh;OJQJhZOJQJh NOJQJh!h N5OJQJhqP5OJQJh!h NOJQJhgh NOJQJhB.OJQJhghgOJQJ., u posve druga ijem konfesionalnom okru~ju od onoga u Bosni? Ugljen: Teako mi je konkretnije odgovoriti na ovo pitanje, jer ne poznajem dobro lokalitet Srebrnjaka. Meutim, moram rei da mi je ~ao da nije realiziran Neidhardtov prvi projekt, koji je tih godina radio sa eliem. `teta je to za likovnu kulturu Hrvatske, da nije ostavio joa jedan trag. S obzirom da se radi o sedamdesetim godinama, vjerojatno, bi moj pristup bio, a i danas je, kao kada sam projektirao Bijelu d~amiju u Visokom  univerzalniji, apstraktniji, sa tiaim, diskretnijim prizvukom tradicije. Ako sada uope ima smisla izjaanjavati se i (d)o~ivljavati tu situaciju& Projekt: U monografiji su svi projekti popraeni omanjim kompjuterskim skicama koje pojaanjavaju koncept svake graevine. Projektirate li zaista na takav analiti ki na in - kroz detaljne studije volumena, na ina gradnje u okolini, odnosa prema svjetlu, pogledu...? Ugljen: Skice, analize, radne makete, prirodno uvijek prethode osmialjavanju kona ne odluke. Ja preferiram radnu maketu. To je, svakako, najzanimljiviji period u ovom procesu. Promjenjivi je to tok, treperav, oscilirajui u vedrini od ushienja do razo arenje i bacanja u koa. Kao, uostalom, u svakom drugom istra~ivanju i otkrivanju. Henry Moor je tu avanturu lijepo okarakterizirao. Pokuaat u je parafrazirati  samo realizacija mo~e potvrditi da li naaa ideja ima pravu vrijednost ili je to tek naaa utvara. U graditeljstvu, naravno, nema otklanjanja zabluda  u realiziranoj 'kona nici'. U ostalim likovnim umjetnostima to je le~ernije. Rekao bih da je to jedna od zna ajnijih osnovnih razlika izmeu arhitekture i drugih vizualnih umjetnosti. Projekt: Kako je doalo do nekih Vaaih zaista nesvakidaanjih projekata - poput Prin eve rezidencije u Abu Dhabiju ili Hotela Betlehem u Betlehemu - s kojima bi se danas mogli pohvaliti samo svjetski etablirani arhitekti? Ugljen: Hotel Betlehem prvonagraeni je rad na pozivnom natje aju koji, koliko znam, nije izveden. Radio sam samo idejni projekt. Prin eva pala a sa nizom prateih objekata, narud~ba je klijenta koja je, takoer, zavraila sa idejnim projektom. `to je dalje bilo, ne znam& Projekt: Pratite li hrvatsku arhitektonsku scenu, koga biste mogli izdvojiti od potvrenih 'klasika', ili od korifeja nove uspjeane arhitekture kod nas? Ugljen: Doista ih je mnogo i ine vei i bogatiji prosjek 'bivaih Jugoslavija'. Pratio sam ih od 1948. preko tada jedinoga stru nog asopisa u dr~avi -  Arhitektura i urbanizam . Kod hrvatskih arhitekata uvijek je prisutna njihova europska percepcija, za razliku od nekih drugih regija. Mnogo toga sam, osim od Neidhardta, otkrivao kod Stri~ia, Kauzlaria, Turine, Ostrogovia, Vitia, `egvia, Richtera i drugih. Pratio sam njihove projekte i realizacije i educirao se. To je, doista, ve u poraju, zapadnoeuropska arhitektura, izuzetno vrijedan nastavak tridesetih godina. I danas ta akola, sa svojim acima - mnogo ih je, mo~da bih pogrijeaio pa radije neu nabrajati - dr~i vrlo visoko upravo taj europski rejting. Moram rei da me oduaevljavaju njihova djela. Projekt: Budui da je povod ovome razgovoru Vaaa monografija koju i u Hrvatskoj smatramo va~nom arhitektonskom publikacijom, pitao bih Vas koja je knjiga Vama najdra~a, emu se vraate, ato trenutno itate? Ugljen: Knjiga koju sam nedavno pro itao sa velikim zanimanjem i zadovoljstvom, knjiga je prof. }mega a  Od Bacha do Bauhausa . esto se vraam na Kunderu i Ivu Andria. Projekt: Ostvarili ste veliki broj projekata, ato izvedenih, ato nerealiziranih, ali jeste li se ikada bavili arhitektonskom teorijom, pisanom rije i u struci? Mislite li da je vjeatina pisanja va~an dio arhitektova razvoja? Ugljen: Nisam se naro ito bavio arhitektonskom teorijom, osim kratkih izleta. Naravno, mislim da je vrlo va~na, kako ka~ete, vjeatina pisanja teoretskih radova iz podru ja arhitekture. Kod nas je, ini se, bila prili no zapostavljena u odnosu na ostale likovne umjetnosti, ato je mo~da i prirodno. A upozoravajua kritika mo~e mnogo toga izvesti na pravi put - kako nas arhitekte, tako i klijente. Projekt: I za kraj, koji Vam je najdra~i nerealizirani projekt? Ugljen: Katoli ka katedrala u Mostaru i jedan manji drveni objekt na kultnom lokalitetu srednjevjekovnoga bosanskoga grada Bobovca, stolnoga grada bosanskih kraljeva. Za ovaj projekt nekako sam bio posebno vezan. Tu sam se upustio u njegovo rjeaavanje, skoro potpuno, preko niza radnih maketa. Treba vidjeti taj lokalitet& . Osupnuti ste tim dramati nim platoom i liticom na kojoj je on trebao biti impostiran. G"HHHHHII I IIIDIFIIIJhJJJJKKKK K,K.K0K>K|KKK~LLMMMMO OOƽ}ujuhghE)OJQJhE)OJQJh!h+i5OJQJh+i5OJQJh= h= OJQJhyOJQJhFIOJQJhh;OJQJh= OJQJh= 5OJQJhh= 5OJQJh+iOJQJhgh+iOJQJhOJQJhghgOJQJh@EOJQJ)OOOOOOOOOPPPQQ>QvQQQQQQQQR&RtRRRRRRRRƻ𳫠th]h!hpAOJQJh!hpA5OJQJ *hL#h= OJQJhpA5OJQJhE)hBxOJQJhBxhBx6OJQJhBxhBxOJQJhBxOJQJh= OJQJh= h= OJQJhh= 5OJQJhpAOJQJhgh+iOJQJhghgOJQJhE)OJQJh9OzOJQJ RRSSSTTTTTT:U@bc}Z\kmGH b!d!""2#4#$$i. x PmW Z$$$$= K MI.+M@98c<N@ ^6 n !#Cp#-Q/ci0>1a1g5KS6GW7L9h; c<?=t>&5B_B]D@E4&EEEdF6GFIw(J%M N4OnEOF5PsWX?[ai_labc;cDd+iKkPkf5l^mP nn o rhMt&hwy&cy9Oz;n{/X~:DgCZ#\3L|<gm8~,BoC1oBxQ$9 flgYg8Y,&8B.vGcuAPd&/]gCcpA*4+tP!{|-}FQsF@C7nwajE).:fQ~bg:HCQzf'N4:$gIZ7{$qP4Y DW#"NL#8@7| $@@ @@@@@$@(@*@DUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialA& Trebuchet MS"%(KVBVB!r4d$$ 2QHX)?}2rMonografija je nastala nao rezultat Vaaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je doalo do Vaae suradnje s drAlenAlenOh+'0 0<HX ht   tMonografija je nastala nao rezultat Vaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je dolo do Vae suradnje s drAlenNormalAlen18Microsoft Office Word@5z @2@s@\t˓V՜.+,0\ hp|  ;B$' sMonografija je nastala nao rezultat Vaega doktorata, pa je zapravo zanimljivo kako je dolo do Vae suradnje s dr Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry FkData <1TableD&$WordDocument.vSummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q