Naslov
Rezultati neoliberalnih reformi visokog obrazovanja: primjer sveučilišta Berkeley i njegove pouke za izmjenu i/ili dopunu bolonjskog sustava obrazovanja u Hrvatskoj
(The results of neoliberal reforms of higher education: the case of Berkeley and its lessons for the modification and / or supplement the Bologna education system in Croatia)

Autori
Odobaša, Rajko ; Legčević, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
Uloga teorijske ekonomije u obrazovanju ekonomista, pravnika i politologa: Iskustva i prijedlozi reforme bolonjskog sustava visokoškolskog obrazovanja / - Zagreb, 2011

Skup
Četvrta interkatedarska konferencija katedri za ekonomsku teoriju i sličnih katedri na fakultetima društvenih znanosti u RH

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2011. - 29.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
visoko obrazovanje ; Bolonjski proces
(higher education ; Bologna process)

Sažetak
U Friedmanovoj programatskoj knjizi Sloboda izbora iz 1980. godine, klasičnom djelu neoliberalne filozofije i političke ekonomije, kao ogledan primjer niske kvalitete nastave i neefikasnosti studiranja eksplicite se, uz neke druge visokoobrazovne institucije, navodi slučaj poznatog kalifornijskog državnog sveučilišta Berkley. U cilju poboljšanja loših pedagoških i studijskih pokazatelja na ovom i drugim državnim koledžima i sveučilištima u Sjedinjenim Državama Milton Friedman predlaže uvođenje individualiziranih školarina umjesto javnog financiranja visokog obrazovanja. Visoke školarine trebaju pokriti veći dio ili čak cjelinu troškova studiranja, a novac za njih dolazio bi od roditelja, zarade samih studenata, od studentskih kredita i stipendija. Privatno financiranje visokog obrazovanja bi također doprinjelo ispravljanju nepravde proizašle iz državnih izdataka na visoko obrazovanje budući da takav mehanizam prenosi prihod sa siromašnijih na bogatije društvene slojeve. Drugim riječima, uvođenje školaqrina bi promijenilo situaciju u kojoj javno financiranje visokog obrazovanja najviše pogoduje pojedincima iz obitelji sa srednjim i visokim prihodima jer upravo oni dva do tri puta češće upisuju fakultet od osoba s nižim prihodima i pohađaju skuplje visokoobrazovne institucije. Smanjenje fiskalne odgovornosti države za visoko obrazovanje (i znanost) i uvođenje individualiziranih školarina predstavljaju jednu od mjera za koje se u okviru programa strukturnih reformi visokog obrazovanja zalažu protagonisti neoliberalne ideologije i prakse. Ostale deklarirane promjene se odnose na poticanje kompetititvnosti između javnog i privatnog sektora obrazovanja, usmjeravanje visokoobrazovnih institucija na tržišno stjecanje prihoda, povećanje socijalne mobilnosti i smanjivanje nejednakosti, te povećanje ekonomskih i političkih sloboda i prava. Pod etiketom rješavanja krize obrazovanja sve su ove neoliberalne reformske mjere u posljednjih tridesetak godina bile implementirane u američki sustav visokog obrazovanja. Spomenimo ovdje tek rast iznosa školarina koje su na kalifornijskim državnim sveučilištima narasle sa oko 500 dolara krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća na današnjih 10.000 dolara. U ovom će se radu kroz analizu rezultata znanstvenih istraživanja o posljedicama sprovedenih reformskih obrazovnih politika u američkom visokom obrazovanju, posebice u paradigmatskom slučaju Berkley sveučilišta, pokušati odgovoriti na najvažnija pitanja o učincima neoliberalnog obrazovnog eksperimenta: da li je povećana kvaliteta obrazovanja, studiraju li studenti efikasnije nego ranije, jača li ili slabi reprodukcija socijalnih razlika, koje su promjene u sadržajima znanja i programima društvenih znanosti, odnosno koji tip visokoobrazovanih stručnjaka danas prizvode američka sveučilišta. Kako na cijeloj zapadnoj hemisferi i u europskim zemljama aktualne i raširene reforme visokog obrazovanja (uključujući tu i Bolonjsku reformu) sadrže elemente iz neoliberalnog programa preobrazbe visokog obrazovanja, doprinos ovog rada sastoji se u uočavanju pogrešnih rješenja i negativnih posljedica ranije sprovedene reforme američkog visokog obrazovanja te u iznošenju prijedloga za izmjenu i/ili dopunu bolonjskog sustava na fakultetima društvenih znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA