Pregled bibliografske jedinice broj: 580795
Petar Bakula i historiografija 19. stoljeća
Petar Bakula i historiografija 19. stoljeća // Zbornik o Petru Bakuli. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Opus fra Petra Bakule" / Knezović, Pavao ; Jerković, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2013. str. 165-180 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 580795 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Petar Bakula i historiografija 19. stoljeća
(Petar Bakula and 19th Century Historiography)
Autori
Jerković, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Petru Bakuli. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Opus fra Petra Bakule"
/ Knezović, Pavao ; Jerković, Marko - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2013, 165-180
ISBN
978-953-7823-14-6
Skup
Opus fra Petra Bakule
Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 17.05.2012. - 19.05.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Petar Bakula; historiografija; 19. stoljeće; šematizam iz 1867.; izvori; pozitivizam; usmena predaja
(Petar Bakula; Historiography; 19th Century; 1867 Schematismus; Sources; Positivism; Oral Tradition)
Sažetak
Na dio bogatoga i raznolikog opusa fra Petra Bakule utjecale su tendencije zamijetne u historiografiji 19. stoljeća. To je vidljivo kako u njegovoj epskoj poeziji i šematizmu, tako i u Bakulinom velikom interesu i brizi za izvornu arhivsku građu o franjevačkom redu. Istraživanjem šematizma iz 1867. rad promatra na koji je način profesionalizacija historiografije toga razdoblja utjecala na Bakuline postupke u radu s izvorima. Dijelovi šematizma jasno pokazuju autorovu historiografsku verziranost, koja je bila uvjetovana dijelom općim kretanjima na svjetskoj historiografskoj sceni, a dijelom tradicionalnim povjesničarskim okvirima. Također, zamijetno je da je Bakula prikupljenu građu uglavnom obradio pozitivistički, nastojeći u što je većoj mjeri utvrditi povijesnu događajnicu. Najveći interes Bakula je pritom pokazao za povijest hercegovačke franjevačke organizacije i nastanka Hercegovačke kustodije (događaj u kojemu je i sam aktivno sudjelovao). Posebno valja istaknuti da se Bakula u svome šematizmu osim pisanim izvorima koristio i lokalnom tradicijom odnosno usmenom predajom – sam karakter njegova djela nužno ga je doveo u poziciju da je morao pribjeći predaji koja se ustalila u kolektivnom pamćenju lokalnoga stanovništva. Zbog tih karakteristika s pravom se može reći da je Bakula svojoj redovničkoj, ali i široj društvenoj i intelektualnoj zajednici predstavio jedno novo i osebujno, poviješću i tradicijom prožeto djelo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
226-2263053-3067 - Književnojezični latinizam u franjevačkoj baštini (Knezović, Pavao, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Marko Jerković
(autor)