Naslov
Pozadina smanjene osjetljivosti Acinetobacter baumannii na karbapeneme
(Mechanisms of reduced susceptibility to carbapenems in Acinetobacter baumannii)

Autori
Ištok, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.11

Godina
2011

Stranica
82

Mentor
Šušković, Jagoda

Neposredni voditelj
Bedenić, Branka

Ključne riječi
Acinetobacter baumannii; karbapenemaze; meropenem; rezistencija
(Acinetobacter baumannii; carbapenemases; meropenem; resistance)

Sažetak
Karbapenemi su vrlo učinkoviti antibiotici koji se koriste za liječenje teških infekcija uzrokovanih multirezistentnim Gram-negativnim bakterijama uključujući i bakterije iz roda acinetobacter. Acinetobacter spp može razviti rezistenciju na karbapeneme različitim mehanizmima uključujući smanjenu permeabilnost, promjene na PBP molekulama i rijetko zbog hiperekspresije efluks pumpi. Najčešći mehanizam rezistencije je produkcija karbapenemaza iz grupe D (karbapenem-hidrolizirajuće oksacilinaze) i grupe B (metalo-beta-laktamaze). Cilj istraživanja bio je karakterizirati mehanizme rezistencije na karbapeneme u izolatima Acinetobacter baumannii prikupljenih u okviru multicentrične studije provedene u Hrvatskoj 2009. Ukupno je prikupljeno 115 izolata A. baumannii u 13 dijagnostičkih centara lociranih u sjevernoj Hrvatskoj. Osjetljivost na antibiotike je testirana bujonskom mikrodilucijskom metodom po CLSI-u. Minimalne inhibitorne koncentracije meropenema i imipenema su određivane također uz dodatak natrijevog klorida (200mM) i kloksacilina (200 mg/L) da bi se utvrdio utjecaj hiperprodukcije kromosomske ampC beta-laktamaze na osjetljivost sojeva prema karbapenemima. Fenotipska detekcija karbapenemaza je vršena Hodgovim testom a detekcija metalo beta-laktamaza E testom. Da bi se utvrdio utjecaj hiperekspresije efluks pumpi na rezistenciju na karbapeneme određivan je MIK meropenema uz dodatak inhibitora efluks pumpe (CCCP) agar dilucijskom metodom. Geni koji kodiraju karbapenem hidrolizirajuće oksacilinaze (OXA-23, OXA-24, OXA-51, OXA-58 i OXA-143) i metalo-beta-laktamaze su detektirani PCR-om kako je ranije opisano. Genetsko okruženje blaOXA-51 gena je određivano PCR mapiranjem koristeći forward početnicu za ISAba1 insercijsku sekvencu u kombinaciji s forward i revers početnicom za blaOXA-51 gen. Genotipizacija izolata je vršena elektroforezom u pulsirajućem polju nakon ekstrakcije kromosomske DNA i određivanjem sekvencijskih grupa (EU klonova). 97% izolata je bilo rezistentno na piperacilin, 98% na ceftazidim, 94% na cefotaksim, ceftriakson i gentamicin, 91% na ciprofloksacin, 68% na tobramicin, 60% na amikacin i 29% na ampicilin u kombinaciji sa sulbaktamom. Nije zapažena rezistencija na kolistin. Dvanaest izolata je pokazivalo rezistenciju na oba karbapenema. Devet ih je imalo blaOXA-58 gen a tri blaOXA-40 gen. Sojevi koji su bili osjetljivi na karbapeneme su producirali samo urođenu kromosomsku OXA-51 beta-laktamazu dok su izolati sa smanjom osjetljivošću na karbapeneme posjedovali ISAba1 insercijsku sekvencu ispred blaOXA-51 gena. Metalo beta-laktamaze nisu pronađene. Samo OXA-58 beta-laktamaza je bila inhibirana natrijevim kloridom. Kromosomska ampC beta-laktamaza nije utjecala na osjetljivost prema karbapenemima. Niti jedan od izolata nije pokazivao sinergizam sa CCCP što upućuje da hiperekspresija efluks pumpi nije utjecala na osjetljivost prema karbapenemima. Izolati pozitivni na OXA-40 o OXA-58 grupu su svrstani u sekvencijsku grupu 1 odnosno EU klon II dok su sojevi pozitivni samo na OXA-51 grupu svrstani u sekvencijsku grupu 2 odnosno EU klon I. Pojava rezistencije na karbapeneme u izolatima A. baumannii iz sjeverne Hrvatske se može objasniti produkcijom stečenih oksacilinaza iz OXA-40 i OXA-58 grupe. S obzirom da su izolati multirezistentni kao jedina terapijska opcija u većini slučajeva ostaje kolistin koji je nefrotoksičan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA