Pregled bibliografske jedinice broj: 580625
Austrougarska škola stranih jezika - drugi jezik u popisu stanovništva 1910. godine
Austrougarska škola stranih jezika - drugi jezik u popisu stanovništva 1910. godine // Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum Susret kultura
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013. str. 247-256 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 580625 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Austrougarska škola stranih jezika - drugi jezik u popisu stanovništva 1910. godine
(The Austro-Hungarian foreign language school - Languages other than the mother tongue in the 1910 census)
Autori
Barišić Bogišić, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum Susret kultura
/ - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013, 247-256
ISBN
978-86-6065-184-8
Skup
Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozij Susret kultura
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 01.12.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Vukovar ; etniciteti ; multilingvalnost ; interkuturalnost/transkulturalnost ; popisi stanovništva ; drugi jezik
(Vukovar ; Ethnicities ; multilingual ; interculturality/transculturality ; census 1910. ; second language)
Sažetak
Prožimanja kultura i jezika, međusobne uvjetovanosti i sukobljavanja, potreba državnog aparata da regulira i usmjeri te načini na koje to radi, u današnjem multikulturalnom i globalnom okruženju predmet su zanimanja i proučavanja šire zajednice zainteresirane da interdisciplinarnim pristupom osvijetli ovaj suvremeni „problem“. Povijest poznaje multietnička i multikulturalna društva. Takva je državna zajednica bila Austro-Ugarska Monarhija, a proučavanjem njezinog društvenog uređenja, kulturoloških obrazaca i načina života može se dosta toga doznati o zakonitostima razvoja i unutarnjeg oživotvorenja multikulturalnih društava. Popis stanovništva iz 1910. godine ima između ostalog i popisnu kategoriju govorenja drugog jezika, a njezinom kvantitativnom analizom otkrivamo prevladavajući jezični i kulturološki sklop. Tako na povijesnom izvoru, na omeđenoj lokalnoj zajednici, sa sociolingvističkog stajališta možemo rasvijetliti jedan interkulturalni model. Za primjer je uzet vukovarski kotar 1910. godine u Srijemskoj županiji, koja je u sklopu Kraljevina Hrvatske i Slavonije bila područje s najraznolikijim stanovništvom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest