Naslov
Gramatikalizacija i frazeološka varijantnost u engleskom, švedskom i hrvatskom jeziku
(Grammaticalization and idiom variation in English, Swedish and Croatian)

Autori
Novoselec, Zvonimir ; Parizoska, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
XXVI. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingivstiku 'Jezik kao informacija'

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
poredbeni frazemi; složenice; varijantnost; gramatikalizacija; korpus
(similes; compounds; variation; grammaticalization; corpus)

Sažetak
Jedan od mogućih varijantnih oblika pridjevskih poredbenih frazema u engleskom i švedskom jeziku (npr. engl. (as) light as a feather ; šve. lätt som en fjäder (‘lagan kao pero’)) jesu složenice sastavljene od imenice i pridjeva (engl. feather-light ; šve. fjäderlatt (‘perolak’)) (Norrick 1987 ; Clausén 2003 ; Moon 2008). Riječ je o konvencionaliziranim jezičnim jedinicama koje bilježe rječnici. Iz rječničkih je natuknica vidljivo da složenice imaju slična značenja kao poredbeni frazemi, te se većinom odnose na predmete i čovjeka (njegova fizička svojstva i karakterne osobine). Međutim, korpusna istraživanja pokazuju da se složenice mogu razlikovati od poredbenih frazema po značenju i kolokacijskom potencijalu (Moon 2008). U frazeološkim rječnicima hrvatskoga jezika pridjevske složenice s imeničkom osnovom (npr. perolak) kao i konstrukcije sastavljene od modifikatora i pridjeva (npr. kristalno čist) nisu zabilježene kao varijantni oblici poredbenih frazema. Međutim, neka istraživanja pokazuju da postoji veza između navedenih konstrukcija (Omazić 2002). Cilj ovoga rada je na temelju korpusnog istraživanja poredbenih frazema i složenica u engleskom, švedskom i hrvatskom jeziku pokazati da se razlika u gramatičkoj strukturi odražava na razini značenja. Točnije, pokazat ćemo da su složenice drugi stupanj gramatikalizacije poredbenih frazema (Hopper i Traugott 2003 ; Heine i Kuteva 2004). Pretraživanjem Britanskog nacionalnog korpusa, švedskog korpusa PAROLE i Hrvatskog nacionalnog korpusa dobili smo ukupno 1960 primjera dviju konstrukcija. Rezultati pokazuju da se složenice javljaju s većim brojem imenica koje imaju različita značenja, te da se u većini primjera u rečenicu uvrštavaju kao predatributi, koji označavaju stalna svojstva (Radden i Dirven 2007). To pokazuje da frazeološku varijantnost možemo promatrati ne samo kao pojavu na razini strukture (Fink 2002) ili značenja (Langlotz 2006), nego i kao kategoriju koja uključuje i strukturu i značenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA