ࡱ> '`vbjbjLULU 4.?.?!/ bbbhFKFKFK8~K:L\K MMMMMNg,nb d d d d d d $_ h }psNNpsps ^^MM ps25^MMb psb N|fhMM pz:.FKv < 0K xr"rrrrrr   prrrK pspspspsd7FKFK^^^^^^  OLIGOPOL NA TR}I`TU TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ Doc. dr. sc. Aleksandra Krajnovi Sveu iliate u Zadru, Odjel za ekonomiju Dijana i in-`ain, viai pred. Sveu iliate u Zadru, Odjel za ekonomiju Marija Predovan, mag.oec. SA}ETAK Tr~iate telekomunikacijskih usluga je va~an segment razvoja svake zemlje. Kako je spomenuto tr~iate prvenstveno bilo u stanju zakonitog monopola, poveanjem njegove va~nosti poveava se i potreba otklanjanja, odnosno regulacije prvobitnog stanja prema stanju konkurencije pri emu bitnu ulogu imaju regulatorna agencija i agencija za zaatitu tr~iata. Na hrvatskom tr~iatu telekomunikacija, na koje je u ovom radu stavljen naglasak, liberalizacija je velikim dijelom provedena, no potrebne su daljnje regulatorne akcije nadle~nih tijela kako bi se postiglo ciljno stanje konkurentskog tr~iata po uzoru na razvijene zemlje Europske Unije, kojoj Republika Hrvatska te~i. Naime, unato  sve veem broju operatora i davatelja usluga, na hrvatskom telekomunikacijskom tr~iatu i dalje postoje operatori sa znatnijom tr~ianom snagom koji imaju vladajui polo~aj. Klju ne rije i: telekomunikacijsko tr~iate, regulacija, liberalizacija, oligopol, tr~iana mo ABSTRACT Telecommunication market is an important segment of development of each country. This market primarily was in the position of legal monopoly, but increasing its importance increase the need to remove or control the initial situation to the situation of competition whereby significant role have regulatory agency and the agency for the protection of the market. On the Croatian telecommunication market, which is the emphasis of this work, liberalization is mostly conducted, but there is a need for the further regulatory action order to achieve a target state of competition, modeled on the developed countries of the EU, which Croatia aspires. In fact, despite the increasing number of operators and service provider, Croatian telecommunication market still demonstrate significant market power operators who have the dominant position. Key words: telecommunication market, regulation, liberalization, oligopoly, market power 1. UVOD Podru je istra~ivanja rada je tr~iana struktura na tr~iatu telekomunikacijskih usluga, pri emu se te~iate analize stavlja na hrvatsko tr~iate telekomunikacijskih usluga. Kako je tr~iate telekomunikacijskih usluga prvenstveno bilo monopolno tr~iate, po etkom regulacije, odnosno liberalizacije spomenutog tr~iata, dolazi do ulaska novih konkurenata, te ono iz monopolnog prelazi u oligopolno, iako neki autori smatraju da je ono u nekim svojim segmentima ve postalo i konkurentsko. Svrha rada je utvrditi konkurentske snage i odnose na tr~iatu telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, stupanj njegove regulacije, ulogu i utjecaj regulatornih tijela te mogunosti i potrebe daljnje liberalizacije tr~iata. Upravo je zbog velike nacionalne i gospodarske va~nosti telekomunikacijskog tr~iata potrebno posebnu pa~nju posvetiti njegovoj regulaciji ali i mogunosti da svoje funkcije obavlja u skladu sa zakonima ponude i potra~nje u uvjetima koji sve viae vode prema konkurentskima. 2. TR}I`NA STRUKTURA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA U HRVATSKOJ Audestad et al. (2006) su s glediata vlasnika mre~e razvili tri modela natjecanja na tr~iatu telekomunikacijskih usluga: poduzetni ki model, konkurentski model i model korisnika. Na po etku svakog perioda mre~ni operator obavlja sljedee korake kako bi utvrdio svoju optimalnu odluku pod trenutnim okolnostima: predvia reakciju kupca na odreenu odluku i odreenu reakciju konkurencije koristei model korisnika. To obuhvaa broj korisnika operatora i njegove konkurencije; predvia reakciju konkurencije na odreenu odluku koristei konkurentski model; odabere optimalni smjer iz poduzetni kog modela koristei kao input objedinjene podatke iz prethodna dva koraka (predvianja reakcije kupaca i reakcije konkurencije). Na tr~iatu telekomunikacijskih usluga esto se javlja pojam vladajueg polo~aja na tr~iatu kojeg treba razlikovati od paralelnog na ina postupanja koji je svojstven oligopolima. Prema `oljan (2004, p.241), kada je rije  o oligopolu na in postupanja je meuovisan, dok je u slu aju poduzetnika koji dr~i vladajui polo~aj na tr~iatu postupanje poduzetnika u velikoj mjeri odreeno jednostrano. Vladajui polo~aj na tr~iatu mo~e proizlaziti iz viae okolnosti meu kojima je najva~nija postojanje vrlo visokog udjela na tr~iatu. Uvjeti tr~ianog natjecanja zna ajno se razlikuju u situaciji kada pored poduzetnika s visokim udjelom na tr~iatu postoji manji broj poduzetnika s takoer zna ajnim udjelima na tr~iatu i situacije kada postoji zna ajna disproporcija udjela na tr~iatu vodeeg poduzetnika i veeg broja ostalih poduzetnika. Ni teorija ni praksa ne pru~aju precizan odgovor o visini praga udjela na tr~iatu koji bi poduzetnika stavljao u vladajui polo~aj na tr~iatu. `oljan (2004) navodi da, prema danaanjoj praksi, udio na tr~iatu koji se kree oko 80% ili viae, ukazuje na izuzetnu tr~ianu snagu, ato je dovoljno za zaklju ak o vladajuem polo~aju na tr~iatu. Da bi se utvrdilo postojanje vladajueg polo~aja na tr~iatu, potrebno je prethodno definirati mjerodavno tr~iate koje ima dvije dimenzije: mjerodavno tr~iate proizvoda i mjerodavno geografsko tr~iate. Na temelju definiranog mjerodavnog tr~iata proizvoda i mjerodavnog geografskog tr~iata mogue je izra unati udio poduzetnika na tr~iatu na na in da se njegova proizvodnja ili prodaja stavi u odnos s proizvodnjom ili prodajom drugih poduzetnika na mjerodavnom tr~iatu. Kriterij utvrivanja udjela na tr~iatu mo~e biti ostvaren obim prodaje, vrijednost ostvarene prodaje ili proizvodni kapacitet poduzetnika (`oljan, 2004, p.242). Analiza tr~ianog udjela poduzetnika koji su prisutni na nekom tr~iatu pru~a stati nu sliku uvjeta u kojima se odvija tr~iano natjecanje. Osnovni je cilj postupka analize tr~iata utvrditi postoji li na odreenom tr~iatu djelotvorno tr~iano natjecanje ili na tom tr~iatu postoji operator ili viae operatora koji imaju zna ajnu ili zajedni ku zna ajnu tr~ianu snagu (Hrvatska agencija za poatu i telekomunikacije, 2010). Na dinamiku procesa tr~ianog natjecanja utje e otvorena mogunost ulaska na tr~iate novih poduzetnika i izlaska poduzetnika s tr~iata, pa postojanje vladajueg polo~aja na tr~iatu ovisi i o visini prepreka ulaska na tr~iate. Prepreke ulasku na tr~iate mogu biti, primjerice, prednosti koje nastaju diferenciranjem proizvoda, apsolutne prednosti u troakovima, potreba visokih ulaganja i visoki poslovni rizici obavljanja neke djelatnosti, djelovanje ekonomije razmjera i pravni propisi. Osim vladajueg polo~aja, na tr~iatu je mogue postojanje zajedni kog vladajueg polo~aja u slu aju kada su dva ili viae poduzetnika povezani na na in da usvajaju isto postupanje na tr~iatu. Prema `oljan (2004), zaklju ak o zajedni kom vladanju viae poduzetnika mogue je donijeti ako su ispunjene minimalno tri pretpostavke: transparentnost tr~iata koja omoguava svakom od oligopolista da pravovremeno sazna, i to s dostatnom preciznoau, kako se drugi lanovi oligopola ponaaaju na tr~iatu; poticaj da oligopolisti prihvate odreen na in ponaaanja na tr~iatu kao trajnu zajedni ku politiku, ato mo~e biti u slu aju kada nema zna ajnijih razlika u troakovima poslovanja oligopolista, a oligopolisti imaju mogunost koriatenja sredstava koja e nanijeti poslovnu atetu onom oligopolistu koji odstupi od preautno prihvaene zajedni ke politike; odsustvo mogunosti da konkurenti koji ne pripadaju oligopolu poveaju svoj udio na tr~iatu kada oligopolisti umanje ponudu i poveaju cijene te odsustvo mogunosti da primjena prihvaene zajedni ke politike oligopolista privu e ulazak novih poduzetnika na tr~iate ili potakne kupce, odnosno korisnike usluga da se okrenu drugim izvorima koji udovoljavaju njihovim potrebama. 3. TR}I`NI ASPEKTI TELEKOMUNIKACIJSKOG TR}I`TA U HRVATSKOJ Telekomunikacije su globalna industrija, tako da se javlja konkurencija i izvan nacionalnih granica. Prema Rossotto et al. (2005, p.950) globalni igra i osmialjavaju svoje meunarodne strategije kako bi stvorili mogunost da ponude iste proizvode na razli itim, meunarodnim tr~iatima. Strana ulaganja u telekomunikacijske usluge bila su fenomen 1980-ih i 1990-ih u SAD-u, kada je dr~ava po ela privatiziranje svojih javnih monopola, otvarajui time svoje tr~iate telekomunikacija konkurenciji (Gimeno et al., 2005, p.305). Operator, kao ato je France Telecom, na primjer, ima mnogo udjela u strukturi telekomunikacijskih operatora Isto ne Europe i Afrike. `panjolska Telefonica, koncentrira svoja ulaganja u Latinskoj Americi, ali i u Maroku. Taj protok investicija je od odlu ujue va~nosti dok god omoguava razvoj i transfer najboljih praksi i tehnoloakih znanja. U svim razvijenim zemljama postoje paralelno fiksne i be~i ne mre~e, kako bi pru~ile viae ili manje sli ne, ako ne i iste, usluge. Tr~iano natjecanje izmeu razli itih tehni kih sustava ve postoji kao i meu segmentima tr~iata (Nemec et al., 2004, p. 347). Ako se u obzir uzmu MENA zemlje, vidi se da su tr~iata telekomunikacija konkurentnija u Izraelu i Maroku, dok Bahrein, Egipat, Jordan i Libanon spadaju u raspon zemljama koje imaju ograni eni stupanj otvorenosti tr~iata. Pristup tr~iatu je ograni en u svim drugim zemljama MENA-e, zbog razli itih regulatornih prepreka za ulazak i konkurentnost. Meutim, unato  nedostatku konkurencije, MENA zemlje s visokim prihodima, poput Kuvajta i Omana prednja e u penetraciji na tr~iatu fiksnih i mobilnih linija (Rossotto et al., 2005, p.938). Mesher & Jittrapanun (2004, p.103) smatraju da se reforma tajlandskog tr~iata telekomunikacija nalazi u stabilnoj to ki u kojoj su privatizirana tr~iata sa oligopolnim strukturama norma. U inkovitost tr~iata je dosta porasla u usporedbi sa stanjem koje je bilo za vrijeme prethodne administracije. Podatci za Republiku Hrvatsku pokazuju da je ukupni prihod od telekomunikacijskih djelatnosti i usluga 2008. godine iznosio 15,6 milijuna kuna, to je 3,43 posto vie u odnosu na 2007. godinu (15,086 milijuna kuna 2007. godine) unato  padu cijena telekomunikacijskih usluga dok je ukupni prihod od telekomunikacijskih djelatnosti i usluga 2009. godine bio 15,4 milijuna kuna. Ukupan prihod od svih djelatnosti elektroni kih komunikacija u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu smanjio se za 1,67 posto. Najvei porast prihoda od 44,9 posto pokazuje djelatnost prijenosa podataka koji je najveim dijelom rezultat ubrzanog razvoja i koriatenja airokopojasnog pristupa Internetu (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.4). Uzroke pada prihoda u djelatnosti elektroni kih komunikacija u 2009. godini mogue je identificirati u trenutnoj gospodarskoj situaciji u kojoj se zatekla Republika Hrvatska kao i ostatak svijeta, u nedovoljnim investicijama i inovacijama operatora u proteklim godinama kao i u uvoenju troaarina na pokretne komunikacije (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.85). Za usporedbu, ukupan prihod u zemljama Europske unije u 2009. godini je ostao na nivou ukupnih prihoda iz 2008. godine. Prema Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije (2010), na kraju 2009. godine hrvatsko tr~iate elektroni kih komunikacija obilje~avaju pokazatelji prikazani u Tablici 1. Tablica  SEQ Tablica \* ARABIC 1. Osnovni podaci o tr~iatu elektroni kih komunikacija (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.5) PokazateljOperatori javne telefonske usluge u nepokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre~i9Neaktivni operatori javne telefonske usluge u nepokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre~i8Operatori u pokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre~i GSM/DCS3Operatori u pokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre~i UMTS3Dozvole za nepokretni be~i ni pristup42Operatori davanja u najam elektroni ke komunikacijske mre~e i/ili vodova31Operatori usluga pristupa internetu (ISP)51Operatori usluga prijenosa govora putem internetskog protokola (VoIP)36Operatori usluga kabelske distribucije20Broj radijskih mre~a173Broj televizijskih mre~a (analogna televizija)25Broj televizijskih mre~a (digitalna televizija)2Broj televizijskih mre~a (digitalna televizija) - eksperimentalna4Korisnici nepokretnih komunikacijskih mre~a1 859 200Korisnici predodabira operatora240 420Korisnici pokretnih komunikacijskih mre~a6 082 900Korisnici interneta2 495 500Korisnici airokopojasnog pristupa internetu - ukupno937 198- u nepokretnim komunikacijskim mre~ama684 960- u pokretnim komunikacijskim mre~ama252 238Korisnici kabelske distribucije141163Realizirane kolokacije478Realizirane izdvojene lokalne petlje123 847Preneseni brojevi u nepokretnim komunikacijskim mre~ama359 137Preneseni brojevi u pokretnim komunikacijskim mre~ama110 209 2.1. Tr~iani aspekti fiksne mre~e i govorne usluge Fiksna mre~a omoguava pru~anje javne govorne usluge te predstavlja temelj za druge usluge na telekomunikacijskom tr~iatu, od kojih su posebno va~ni iznajmljeni vodovi koje upotrebljavaju operatori pokretnih mre~a i davatelji internetskih usluga ukoliko ne raspola~u vlastitim transmisijskim kapacitetima, ali i airokopojasni pristup koji je od posebne va~nosti za Internet. Rezultati istra~ivanja Gimena et al. (2005) pokazali su da su ulagatelji viae spremni za ulazak na strana tr~iata kada je tr~iana penetracija vea. Razina telefonske penetracije ogleda se u poveanim mogunostima kada su strana telekomunikacijska tr~iata proairena. Strana ulaganja i ulazak stranih konkurenata na tr~iate odreene zemlje dovode do razbijanja postojeih monopolisti kih ili oligopolisti kih struktura, dakle vode liberalizaciji konkretnog tr~iata, a ato u kona nici dovodi i do smanjena cijena i poboljaanja kvalitete telekomunikacijskih usluga, a time i veeg zadovoljstva korisnika tih usluga. Broj pretplatnika javne govorne usluge (PSTN-Public Switched Telephone Network) putem javne telefonske nepokretne mre~e u Republici Hrvatskoj je u stagnaciji, a ato je posljedica zamjene nepokretnih komunikacija pokretnim te prelazak na airokopojasni pristup internetu. Javna telefonska nepokretna mre~a bilje~i u 2009. godini pad prihoda od 9,6 posto. I u zemljama EU su se prihodi javne govorne usluge u nepokretnim komunikacijama zna ajno smanjili i to za 6,3 posto. (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.85). Predvia se daljnji pad broja krajnjih korisnika nepokretnih komunikacija s obzirom da korisni ki ureaji u mre~i pokretnih komunikacija (mobiteli) sve viae postaje sredstvo osobne komunikacije, dok korisni ki ureaji u nepokretnoj komunikacijskoj mre~i (ra unala) sve viae postaju sredstvo obiteljske i poslovne komunikacije (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.6). Na kraju 2009. godine RH se nalazila u prosjeku zemalja EU prema gustoi korisnika mre~e nepokretnih komunikacija. Spomenutu tendenciju razvoja ilustrira usporedba kretanja gustoe korisnika javne govorne usluge u nepokretnoj komunikacijskoj mre~i u zemljama EU. Mogue je uo iti tendenciju znatnog smanjenja broja korisnika nepokretne komunikacijske mre~e u odnosu na 100 stanovnika  gustoe, ato je naro ito prisutno u tehnoloaki razvijenijim zemljama EU. Kako za fiksnu mre~u i na njoj zasnovane usluge ne postoje prirodno ograni eni resursi, kao ato je radiofrekvencijski spektar za pokretnu mre~u, broj autoriziranih operatora i davatelja usluga u svijetu, pa tako i u Europi, veoma je velik. Meutim, mnogi od njih nisu uope za~ivjeli na tr~iatu, ili je njihov tr~iani udjel mali, jer su usmjereni na pru~anje usluga na u~em geografskom podru ju, ili uskoj skupini korisnika. Alternativnih operatora koji se mogu smatrati stvarnim tr~ianim konkurentima operatoru iz razdoblja monopola je mali broj budui nisu uspjeli dosei tr~ianu prepoznatljivost. Ameri ka iskustva pokazuju da postoje tri kriti na elemenata u promicanju natjecanja u telekomunikacijama: ulazak, pristup i preprodaja (Kay & Thompson, 1986, p.30). Udio novih operatora s obzirom na broj korisnika i na ukupan ostvaren prihod na tr~iatu javne nepokretne mre~e u RH je u stalnom porastu. Udio novih operatora na tr~iatu javne nepokretne komunikacijske mre~e u RH porastao je s obzirom na broj korisnika te u treem kvartalu 2010. godine iznosi 30,44 posto (HAKOM, 2011). Takoer je porastao i ukupan ostvaren prihod koji iznosi 18,71 posto ako se sagledaju dostupni podatci koji se odnose na 2009. godinu. Krajem 2008. godine udio novih operatora na tr~iatu javne nepokretne komunikacijske mre~e u RH s obzirom na broj korisnika je iznosio 22,35 posto dok je s obzirom na ukupan ostvaren prihod tijekom cijele 2008. godine iznosio 16,99 prema tome, mogue je identificirati napredak liberalizacije ovog segmenta telekomunikacijskog tr~iata budui se indikatorima liberalizacije tr~iata mo~e smatrati postotak korisnika, koji se koriste alternativnim davateljima govornih telefonskih usluga, kao i poveanje njihovog tr~ianog udjela. Udjel alternativnih davatelja usluga raste, a najvei je za meumjesne i meunarodne pozive. `oljan (2004.) iznosi da se udio poduzetnika na tr~iatu od 60% ili viai smatra vrlo visokim i u pravilu vodi do zaklju ka o postojanju vladajueg polo~aja, posebice kada postoji zna ajna razlika u udjelima izmeu vodeeg i ostalih poduzetnika na tr~iatu. Prema tome, uzevai u obzir ovu tvrdnju mogue je donijeti zaklju ak o postojanju vladajueg polo~aja poduzea HT u ovom segmentu komunikacijskih mre~a. 2.2. Tr~iani aspekti pokretne mre~e Pokretna mre~a omoguuje uspostavljanje telekomunikacijskih veza u uvjetima fizi kog kretanja korisnika. Uz najzastupljeniju javnu govornu uslugu, u pokretnoj mre~i se sve viae nude i druge usluge, poput prijenosa podataka, dokumenata, zvuka, slika i drugih sadr~aja te usluga pristupa Internetu za korisnika u pokretu. 2.2.1. Financijski pokazatelji tr~iata pokretne mre~e Naglaaen trend poveanja broja korisnika usluga pokretne mre~e rezultirao je odljevom prihoda operatora iz fiksne prema pokretnoj mre~i te porastom vrijednosti tr~iata pokretnih telekomunikacijskih usluga. Broj korisnika javnih pokretnih komunikacijskih mre~a, prikazan na slici 9, lagano je porastao tijekom 2009. godine (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010). Najva~niji razlozi tog porasta su sni~avanje cijena koriatenja pokretnih komunikacijskih mre~a, poja ano tr~iano natjecanje posebno djelovanjem treeg operatora pokretnih komunikacijskih mre~a, prelazak korisnika s nepokretnih na pokretne komunikacijske mre~e i opa tendencija veeg koriatenja usluga pokretnih komunikacijskih mre~a. Unato  laganom porastu broja korisnika javnih pokretnih mre~a, javna telefonska pokretna mre~a bilje~i u 2009. godini pad prihoda od 2,9 posto. Prema Hrvatskoj agenciji za poatu i elektroni ke komunikacije (2010) usporedba gustoe korisnika pokretnih mre~a sa zemljama EU u listopadu 2009. godine pokazuje da je RH iznad prosjeka zemalja EU ato pokazuje da je naae tr~iate izrazito razvijeno i uvelike liberalizirano Udio treeg operatora na tr~iatu javne pokretne mre~e u RH u 2009. godini, s obzirom na ukupan prihod zna ajno raste u odnosu na prethodnu godinu. (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010). 2.2.2. Pokazatelji rasprostranjenosti mre~a i usluga Kao pokazatelji rasprostranjenosti mre~a i usluga upotrebljavaju se sljedei telekomunikacijski pokazatelji koji se odnose na pokretnu mre~u, prema metodologiji ITU-T-a: broj pretplatnika mre~e, omjer na 100 stanovnika (penetracija), postotak digitalnih korisnika, broj pretplatnika s plaanjem unaprijed (engl. prepaid), pokrivenost stanovniatva signalom, postotak pokretnih u odnosu na ukupan broj telefonskih pretplatnika (uklju ujui i fiksne i pokretne mre~e). Prema Ba~ant et al. (2007, p.94), prosje na penetracija pokretnih mre~a kontinuirano raste. U 2005. godini iznosila je 92,8% u EU 25, da bi u 2006. godini u mnogim zemljama preala 100%. Prema podacima za 2005. godinu, u EU 25 je bilo ukupno 426 milijuna pretplatnika pokretnih mre~a, s porastom na 558 milijuna i penetracijom od 85% po etkom 2007. godine. Brzina rasta se jako razlikuje od dr~ave do dr~ave pa je u razvijenijim dr~avama EU 15 porast prosje no iznosio 5% -8%, dok je samo nekoliko dr~ava imalo porast vei od 10% (Gr ka, Luksemburg, Nizozemska i Finska). U nekim je dr~avama EU-a nakon proairenja porast tr~iata iznimno visok, u emu prednja e balti ke dr~ave (npr. Litva 25%). Stope rasta se usporavaju s visokom penetracijom. Prema podacima ITU-T-a za Hrvatsku, godine 2005. bilo je 2.984.000 pokretnih pretplatnika, ato je odgovaralo penetraciji od 65,55% , da bi po etkom 2007. godine s gotovo 4,5 milijuna pretplatnika penetracija preala 100%, a prema HAKOM (2011) krajem 2009. godine neato viae od 6 milijuna. Prema Valletti (2003, p.48) pokrivenost stanovniatva signalom je u praksi va~na strateaka varijabla. Primjerice operatori u SAD-u su sve viae zainteresirani za viaenarodnu pokrivenost (AT&T Wireless, Sprint PCS and Verizon, Voicestream). Viaa pokrivenost ne zna i samo da su operatori u mogunosti opskrbiti viae tr~iata ve i da mogu ponuditi diferencirane proizvode na koje mogu naplaivati premiju u skladu s operatorima koji imaju ni~u pokrivenost. To je potvreno i u Velikoj Britaniji gdje su dva operatora O2 i Vodafone, dostigla punu pokrivenost digitalne i analogne mre~e vrlo brzo, dok su jeftiniji operatori (Orange i One2One) u po etku primjenjivali strategiju diferencijacije. Konkretno, One2One je pokrivao samo 40% stanovniatva 5 godina nakon ato je dobio licencu. 2.2.3. Broj operatora U EU-u postoje velike razlike izmeu pojedinih dr~ava u vezi s brojem operatora i davatelja usluga koji pru~aju javne telekomunikacijske usluge na tr~iatu koristei se telekomunikacijskom mre~om. S aspekta broja operatora i davatelja usluga, u EU-u je pru~anje analognih, 2G (GSM 900, DCS 1800) i 3G (UMTS) usluga u pokretnoj mre~i vezano uz koncesiju. U dr~avama EU na tr~iatu naj eae postoje 2-3 operatora za GSM ili DCS, dok se broj davatelja usluga razlikuje od dr~ave do dr~ave. U Republici Hrvatskoj postoje 3 operatora pokretnih mre~a koji imaju koncesije za po jednu mobilnu mre~u druge generacije (GSM/DCS) i jednu tree generacije (UMTS). Valletti (2003, p.63) dolazi do zaklju ka da industrija mobilne komunikacije ima jake karakteristike prirodnog oligopola i to u smislu da ograni en broj poduzea mo~e opstati u tr~ianoj ravnote~i neovisno o veli ini tr~iata. Takoer je utvrdio da poduzea imaju jak poticaj da koriste razli ite razine pokrivenosti kako bi se razlikovala i kako bi ubla~ila cjenovnu konkurenciju. 2.2.4. Tr~iani udjeli operatora Mnogi analiti ari tr~iata karakteriziraju brazilsko telekomunikacijsko tr~iate kao konkurentno ili visoko konkurentno. Meutim, unato  mnogobrojnim operatorima i slo~enoj tr~ianoj strukturi, brazilsko tr~iate ne pokazuje strukturalna obilje~ja konkurencije. Naime, fuzije i akvizicije su dovele do toga da samo etiri tvrtke kontroliraju viae od 90% nacionalnog tr~iata. Regionalna tr~iata u Brazilu i dalje imaju duopolnu strukturu ato dovodi do suboptimalnog ishoda za potroaa e. Oligopol na tr~iatu smanjuje utjecaj i opseg djelovanja regulatora na promoviranju tr~ianog natjecanja (Burkart, 2005, p.208). Iako neki autori (Saboli, 2007, p.221) tvrde da je tr~iate mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj konkurentno, moglo bi se rei da stanje nije puno druga ije od situacije na brazilskom telekomunikacijskom tr~iatu. Naime, gotovo 90% hrvatskog tr~iata mobilne telefonije je u rukama dvaju operatora sa znatnijom tr~ianom snagom, tako da bi se tr~iana struktura ovog segmenta telekomunikacijskog tr~iata mogla opisati ak i kao duopol. Operatori sa znatnijom tr~ianom snagom na mjerodavnom tr~iatu javne govorne usluge u pokretnim telekomunikacijskim mre~ama na podru ju Republike Hrvatske su Hrvatske telekomunikacije d.o.o., Zagreb i VIPnet d.o.o., Zagreb. U ovom slu aju se ne radi o zajedni kom vladajuem polo~aju dvaju poduzetnika jer mali broj konkurenata na mjerodavnom tr~iatu javne govorne usluge u pokretnim telekomunikacijskim mre~ama na podru ju Republike Hrvatske i visoka razina transparentnosti njihova postupanja omoguava oligopolistima da svoje ciljeve posti~u bez izravnog ili neizravnog sporazumijevanja, ve naprosto praenjem i procjenom strateakih postupaka drugih konkurenata, te prilagoavanjem svog postupanja stvarnim i pretpostavljenim postupcima drugih. S vremenom tr~iana dinamika sve viae pokazuje da je konkurencija u pokretnom sektoru u porastu, a udjeli vodeih operatora lagano opadaju (HAKOM, 2011). Udio treeg operatora na tr~iatu javne pokretne komunikacijske mre~e u RH u 2009. godini, s obzirom na ukupni prihod iznosio je 10,18% (slika 11), dok je udio s obzirom na broj korisnika u treem kvartalu 2010. porastao na 11,91 % (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.10). 2.2.5. Koaara ponude usluga Operatori esto razli ito predstavljaju vrste i cijene pretplate, pretplatni kih paketa i usluga te je korisnicima teako usporediti ponude razli itih operatora. Radi lakae usporedbe, meunarodna organizacija OECD definira pojam koaare koja, u pravilu, uklju uje fiksne i varijabilne troakove po pretplatniku u razdoblju od jedne godine, pri emu se na temelju prosje nih uzoraka uporabe, definiraju pojedini udjeli. OECD propisuje tri koaare: koaara malog korisnika, koaara srednjeg korisnika i koaara velikog korisnika. Mala koaara je, prema OECD-u, najpogodnija za male korisnike, neovisno o na inu naplate usluge, budui da se kod tih korisnika radi o sli nim uzorcima uporabe usluga. Prema uzorcima uporabe, koaare se razlikuju prema sljedeim parametrima: broj odlaznih poziva i SMS poruka (mjese no); udio poziva prema vrsti odrediata (lokalni poziv, nacionalni poziv, vlastita pokretna mre~a, druga pokretna mre~a); postotku poziva prema tarifi vezanoj uz vrijeme koriatenja (radni dan - skuplja, radni dan - jeftinija, vikend); trajanje poziva u minutama (fiksna, vlastita pokretna mre~a, druga pokretna mre~a) (Ba~ant et al., 2007, p.104). Uzevai u obzir samo koaaru koriatenja za privatne korisnike (mali korisnici) iz 2006. i 2007. mogue je uo iti smanjenje cijene koriatenja za 12,9% u Republici Hrvatskoj, dok je u zemljama EU sni~enje iznosilo 9,8% (Hrvatska agencija za telekomunikacije, 2008, p.10). Kao ato je ve istaknuto, Hrvatska je zemlja koja je tek po ela sa liberalizacijom telekomunikacijskog tr~iata, tako da nije za uujui podatak o veem postotku smanjenja cijena koriatenja pojedinih usluga, nego li je u razvijenim zemljama Europe koje imaju otvoreno, razvijeno, konkurentsko tr~iate. OECD koaara koriatenja javne govorne usluge u pokretnoj mre~i pokazuje kontinuirano smanjenje cijena koriatenja usluga u pokretnim mre~ama. Analiza kretanja cijena ukazuje da su cijene koriatenja usluga pokretne mre~e iznad EU prosjeka. (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.85). Cijene usluga ni~e su za male korisnike 28,5%, za srednje korisnike 31,1% dok su za velike korisnike cijene koriatenja ni~e za 30%, ato je vrlo blizu trendovima u EU. 2.3. Internetsko tr~iate Internet je u osnovi podatkovna mre~a te se s motriata telekomunikacijskog tr~iata promatra kao dio fiksnih podatkovnih usluga. Razvoj interneta, airokopojasnog pristupa internetu te airokopojasnih aplikacija i usluga u svijetu su prepoznati kao klju ni pokreta i sveukupnog ekonomskog rasta, zaposlenosti, konkurentnosti i u inkovitosti te nezaobilazni imbenik osiguranja u inkovitijeg zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture, turizma i sli no. 2.3.1. Pokazatelji rasprostranjenosti mre~a i usluga Kao pokazatelji rasprostranjenosti mre~a i usluga, dakle ponude, slu~e veli ine i pokazatelji koje se odnose na informacijsku tehnologiju, prema metodologiji ITU-T-a: broj internetskih ra unala, broj internetskih ra unala na 10.000 stanovnika, broj internetskih korisnika, broj internetskih korisnika na 100 stanovnika, broj osobnih ra unala te broj osobnih ra unala na 100 stanovnika. Penetracija je u Hrvatskoj usporediva sa sveukupnim europskim prosjekom, no potrebno je naglasiti da unutar Europe postoji veliki nerazmjer izmeu pojedinih dr~ava i regija. Ukupan broj korisnika Interneta u Republici Hrvatskoj pokazuje stalnu tendenciju porasta. 2.3.2. Broj davatelja usluga Broj davatelja internetske usluge nije ograni en nikakvom regulatornom ili drugom mjerom, tako da je joa 1999. u Europi bilo viae od 3000 ISP-ova, sa stopom rasta od 100 novih mjese no. Drugim rije ima, internetsko tr~iate ima obilje~ja konkurentskog tr~iata. U razvijenim zemljama velike tvrtke grade vlastite sustave, a neke od njih umre~avaju cijele zemlje. ak i u manjim domenama kao ato su sveu iliata, doalo je do inicijative za izgradnju namjenskih opti kih veza kako bi se osigurala najbolja kvaliteta Internet usluge (Nemec et al., 2004, p.347). Prema Hrvatskoj agenciji za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, u Hrvatskoj je, prema podacima iz prosinca 2009. godine, registrirano viae od 50 davatelja "usluge internetskog prijenosa" koji nude usluge pristupa Internetu, VoIP te, u manjoj mjeri, videokonferenciju. Ponuene komunikacijske usluge pristupa Internetu obuhvaaju usluge pristupa Internetu putem analogne telefonske linije, ISDN-a, kabelskog pristupa i DSL tehnologije, te usluge zakupljenih kanala, a jedan ISP nudi satelitski pristup Internetu. Postoje i ponuda be~i nog pristupa Internetu za poslovne korisnike te javni be~i ni pristup na ograni enim podru jima s potencijalno velikim brojem korisnika (tzv. hotspot). Ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. U 2009. godini broj korisnika interneta porastao je za 11,2 posto i dosegnuo gustou korisnika u odnosu na broj stanovnika od 56,3 posto. Medutim, kad je u pitanju airokopojasni pristup Republika Hrvatska nema ~eljenu airokopojasnu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU gdje je kod airokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mre~i zabilje~en zna ajan porast od 5,6 posto te u pokretnoj mre~i od 9,3 posto (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.4,5). Broj pretplatnika airokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne komunikacijske mre~e tijekom 2009. godine je porastao za 30,54 posto te je tako dosegnuta gustoa s obzirom na broj stanovnika od 15,44 posto. Neravnomjerna rasprostranjenost airokopojasnih priklju aka po pojedinim ~upanijama i dalje je prisutna. Nadalje, znatnijoj zastupljenosti ukupnog broja airokopojasnih priklju aka pridonosi i zna ajan razvoj i uvoenje pristupa putem pokretnih komunikacijskih mre~a. (Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije, 2010, p.85, 86). 4. REGULATORNI OKVIR I ODNOS SUDIONIKA NA TR}I`TU Glavni problem vezan uz telekomunikacijske usluge je pitanje prirodnog monopola posebno u fiksnim mre~ama iji klasi ni oblik mre~e sugerira da samo jedan operator predstavlja optimalno rjeaenje. Prednosti ekonomije obujma za postojeeg operatora, ograni avaju ulazak konkurenta u industriju (Nemec et al., 2004). Prirodni monopol je najo igledniji u onim industrijama koje uklju uju distribucijske mre~e - lokalne telefonske usluge, plin, distribucija struje (ali ne i generacija), opskrba vodom. U svakoj od tih industrija troakovi osiguravanja dviju konkurentskih mre~a ne bi bili mnogo manji od dvostruke cijene pru~anja usluge kroz jedinstven sustav. To ne va~i u potpunosti za podru je telekomunikacija jer razvoj tehnologije omoguava brzo airenje mogunosti opskrbe, a druga podru ja su svakako prirodni monopoli do neodreene budunosti (Kay & Thompson, 1986, p.25). Senjur, M., (2008, p.8) takoer navodi da u slu aju postojanja samo jednog operatora na telekomunikacijskom tr~iatu ne bi bilo poticaja za poveanje u inkovitosti, kvalitete, raznovrsnosti i inovacija, pa je stoga bolje postaviti odreeni stupanj konkurencije, iako to na kratki rok nije optimalno sa glediata troakova. Vlade raznih zemalja su taj problem pokuaale rijeaiti kroz po etne reforme kao ato je stvaranje duopola (Velika Britanija i Australija) ili horizontalna podjela industrije u krugove kako bi se izbjegli umjetni monopoli (Indija). Kao rjeaenje se nametnula i regulacija, a mo~e se rei da je glavni cilj regulatora bio u initi tr~iate konkurentnim kako bi doalo do pada cijena usluga i poveanja njihove kvalitete. Po etci liberalizacije ponude na telekomunikacijskom tr~iatu u Europi vezuju se uz 1987. g. kada je Europska komisija predlo~ila postupno otvaranje telekomunikacijskog tr~iata konkurenciji i usklaen pristup zemalja lanica kako bi se izgradilo jedinstveno tr~iate, tada Europske zajednice. Prve smjernice kojima se utvruje opa telekomunikacijska politika usvajaju se 1988. g. (otvaranje tr~iata korisni ke opreme), zatim 1990. g. (usluge, osim javne govorne usluge - telefonije), 1994. g. (satelitske komunikacije), 1995. g. (kabelska televizija), te 1996.g. (pokretne komunikacije). U sije nju 1998. g. je postignut politi ki dogovor o potpunoj liberalizaciji koja uklju uje govornu telefoniju i telekomunikacijsku infrastrukturu. Slobodna konkurencija pripravljala se kroz na ela licenciranja novih operatora govorne telefonije i mre~ne infrastrukture, kao i ostvarivanja ope usluge (1996. g.) te kroz postupke meusobnog povezivanja (1997. g.) ime je uspostavljen prvi cjeloviti regulatorni okvir i pripadajui mu telekomunikacijski regulatorni paket (prema Ba~ant et al., 2007, p.17 i 18). Novostvorene regulatorne intervencije usmjerene su na ispravljanje tr~ianih nedostataka povezanih s monopolom, posebno gdje javni monopol postaje privatni monopol, i na pomo u stvaranju tr~iata pogodnog za konkurenciju (Kay & Thompson, 1986; Hughes, 2003 navedeno u Balasooriya et al., 2006). Novim " $ ^ ` ȶr\G8(h hs7,5CJOJQJaJhs7,hs7,CJOJQJaJ(hiyhs7,CJOJQJ^JaJmHsH+hiyhB5CJOJQJ^JaJmHsH+hiyhb5CJOJQJ^JaJmHsH,hiyhbCJOJQJaJmHnHsHtH,hiyh%TCJOJQJaJmHnHsHtH#h%Th%T5CJOJQJ^JaJ(hiyhBCJOJQJ^JaJmHsH(hiyhbCJOJQJ^JaJmHsHhBCJOJQJ^JaJ $ ` dfhjl~ $da$gds7, dgds7,gdbgd%Tgd%T $a$gdbgds7,J`vvvHbdl~(/Tbcfk,<J^R.|rЭЭБ|mmammmmamaUahLCJOJQJaJh CJOJQJaJhK^hK^CJOJQJaJ(hK^hK^CJOJQJ^JaJmHsHhK^CJOJQJaJh CJOJQJaJmH sH $hs7,hs7,CJOJQJaJmH sH hs7,hs7,5CJOJQJaJhs7,hs7,CJOJQJaJh hs7,5CJOJQJaJh h 5CJOJQJaJ!  klm&( !"##,,11$ & Fda$gd y> $da$gd y> $da$gdK^ dgdK^gdK^ $da$gds7,r&(@Bjl$$J.L...99BB;qqqqqqqeL0h y>h y>0JCJOJPJQJ^JaJmHsHh y>CJOJQJaJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJh y>h y>CJOJQJaJhs7,CJOJQJaJhs7,hs7,5CJOJQJaJhK^5CJOJQJaJhiyhs7,CJOJQJaJh,3bCJOJQJaJhK^hK^CJOJQJaJh CJOJQJaJh%"CJOJQJaJ1254599;<?BBBCCKK-R.R"\$\r]t]^^&$a$gd y>&gd y> dgd y>$ & Fda$gd y> $da$gd y>BBBBBCCKKLL.R3RRRRRRRRRRRSTUh y>CJOJQJ\aJh CJOJQJaJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJ *h y>h y>CJOJQJaJh y>h y>CJOJQJaJ0h y>h y>0JCJOJPJQJ^JaJmHsH*hs7,0JCJOJPJQJ^JaJmHsH*hK^0JCJOJPJQJ^JaJmHsH*h y>0JCJOJPJQJ^JaJmHsHXpZrZZ.[0[2[0\,]^]r]t]]]]]]]]^^^p_̳̤u]N;%hbh y>B*CJOJQJaJphhbh y>CJOJQJaJ/hbh y>5@B*CJOJQJ\aJphh y>h y>mHsHhiyhrmHnHsHujh y>h y>Uhiyh y>mHsHhiyh y>CJaJmHsHh y>CJOJQJ\aJh,3bCJOJQJaJh y>h y>CJOJQJ\aJ(jh y>h y>CJH*OJQJUaJh y>h y>CJOJQJaJ^^^^r_C(}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(0U"0TTTTTT64 (a(pytaP$d$-DIfM a$gd y>$d$-DIfM ^a$gd y>p_r_t_x_2`4`6`:`````@aBaDaHaaaaa,b.b2b6bbbbbcc"c&crctcxc|ccccc ddddtdvdxd|ddeee\e^epeteeeeeff,f0fVfXfjfnff)hbh y>@B*CJOJQJaJph)hbh y>@B*CJOJQJaJph%hbh y>B*CJOJQJaJphhbh y>CJOJQJaJDr_v_x_4`8`N3xd$-DIfM ^xgd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>8`:```lQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP``BaFalQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPFaHaaalQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kdb$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPaa.b4blQ3$Md$-DIfM ]Ma$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kdB$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP4b6bbblQ3$Md$-DIfM ]Ma$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd"$$If(0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPbbc$clQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(m0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP$c&ctczclQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPzc|ccclQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>xd$-DIfM ^xgd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPccddlQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>xd$-DIfM ^xgd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPddvdzdlQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>xd$-DIfM ^xgd y>kd $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPzd|deelQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>xd$-DIfM ^xgd y>kdb $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPee^erelQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kdB $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPreteeelQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd" $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPeef.flQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP.f0fXflflQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd $$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPlfnffflQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPfffff8g:gHgLggggggggg&h(h.h2hzh|hhhhh iizi|iiiححؚؚ؅ؚؚؚpؚؚ[p)hbh y>@B*CJOJQJaJph)hbh y>@B*CJOJQJaJph)hbh y>@B*CJOJQJaJph%hbh y>B*CJOJQJaJph+hbh y>6B*CJOJQJ]aJph)hbh y>@B*CJOJQJaJphhbh y>CJOJQJaJ/hbh y>6@B*CJOJQJ]aJph ff:gJglQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>d$-DIfM ^gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPJgLggglQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>d$-DIfM ^gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPgggglQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kdb$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPgg(h0hlQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kdB$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaP0h2h|hhlQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd"$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPhhhilQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPii|iilQ3$Hd$-DIfM ]Ha$gd y>}d$-DIfM ^}gd y>kd$$If(v0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPiiiiilllb[bN=$d7$8$H$a$gd y> $da$gd y>gd y> dgd y>kd$$If(P0U" 0TTTTTT64 (a(pytaPiiiillrr^uuyyz{||vrt(X<> t}h\hLCJOJQJaJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJhaPCJOJQJaJhaPh y>CJOJQJaJh y>h y>CJOJQJ\aJh,3bCJOJQJaJh y>h y>CJOJQJ]aJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hs7,6CJOJQJ]^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJaJ!lqquuyy||,. :<tgd y>gd y>d7$8$H$gd y> $da$gdaP $da$gd y>$d7$8$H$a$gd y>tvnpƝF<$ & F da$gd y>$ & F da$gd y>$ & F da$gd y>gd y>$d7$8$H$a$gd y> $da$gdaP $da$gd y> dgd y>>tvx&(țnHJtxzаҰްǷǕ}hhǕ}Vhhhh"h y>h y>6CJOJQJ]aJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hs7,6CJOJQJ]^JaJmHsHhLCJOJQJ\aJh y>h y>CJOJQJ\aJh y>h y>CJOJQJaJhLh y>CJOJQJaJhLCJOJQJaJhLhLCJOJQJaJ!.0HtvB̶ζbd dgd y>&$a$gd y> $da$gdaPgd y> $da$gd y>̶46^`bdfBFtĸďĀq____ĨShiyCJOJQJaJ"h y>h y>6CJOJQJ]aJh y>h y>CJaJmHsHhLhLCJOJQJaJhLCJOJQJaJhs7,CJOJQJ\aJh y>h y>CJOJQJ\aJhs7,CJOJQJaJh y>h y>CJOJQJaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hs7,6CJOJQJ]^JaJmHsH ~8p$ & F da$gd y>gd y>gd y>$d7$8$H$a$gd y> dgd y> $da$gd y>$ & Fda$gd y>$ & F da$gd y>~ <XZln,v qq_M"h CJOJQJ^JaJmHsH"hs7,CJOJQJ^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJ\aJ"h y>h y>6CJOJQJ]aJh y>h y>CJOJQJ]aJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJhLCJOJQJaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hs7,6CJOJQJ]^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJaJp j<> rtvgd y> dgd y>gd y> $da$gd y>$hd^ha$gd y>$ & Fda$gd y>$ & F da$gd y>rrtp{{ Dʐ̐$&^Εҕ@:<<>ܵܳܣ܎v܎vܵ܎v܎vܵ܎vjZh y>h y>CJOJQJ\aJhF-CJOJQJaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hL6CJOJQJ]^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJ]aJU"h y>h y>6CJOJQJ]aJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJh y>h y>CJOJQJaJ(h y>h y>CJOJQJ^JaJmHsH#v    uu,~.~ԁց  DFҐ"$^gd y> dgd y> $da$gd y>regulatornim okvirom se nastojalo smanjiti prepreke za ulazak novih sudionika na tr~iate kako bi se, uvoenjem slobodne konkurencije, korisnicima omoguio odabir davatelja usluge. Regulatorne zadae povjeravaju se nacionalnom regulatornom tijelu, pravno i funkcionalno neovisnom o mre~nim operatorima i davateljima usluga te proizvoa ima opreme, a strukturno odvojenom od dr~avne uprave. Primjerice, Njema ka i Francuska su u regulaciji svojih telekomunikacijskih tr~iata usvojile model Velike Britanije, dakle, model aktivne prokonkurentske nesimetri ne regulacije od strane neovisnog sektora specifi ne regulatorne vlasti s time da institucionalni dizajn i regulatorni stil jasno ogleda domae postavke i norme (Humphreys & Padgett, 2006, p.402). Veina zemalja je otvorila svoj telekomunikacijski sektor za konkurenciju, no liberalizacija se javila u razli itim epohama i postignuta je razli itim alatima. David & Hugues (2008) su, usporeujui alate nacionalne regulacije i sektorske karakteristike u zemalja OECD-a, utvrdili da je primjena industrijske politike (posebno u Koreji, Japanu i Kanadi) uvela dinamiku, dok je primjena konkurentski orijentirane politike (nesimetri na ex ante regulacija s ciljem postizanja u inkovite konkurencije) postigla stati ku u inkovitost. Mialjenja su da nesimetri na ex ante regulacija, sama po sebi, nije nu~no u inkovita, i da ex ante integrirana politika s industrijskom politikom mo~e postii dinami ke i efikasne rezultate. Primjerice, Balasooriya et al. (2006), u svom lanku ispituju u inkovitost regulacije telekomunikacijskog tr~iata u Sri Lanki i utvruju da, unato  ranom uspostavljanju Regulatorne komisije za telekomunikacije (TRC) i njenim intervencijama, nisu postignuti povoljni tr~iani uvjeti, te da je potrebno razviti odgovarajui regulatorni model. 2002. godine u Europskoj Uniji se usvaja novi paket smjernica kojima se ureuju dozvole za mre~e i usluge, osiguranje osnovne usluge, pristup i meusobno povezivanje, zaatita privatnosti te radijski frekvencijski spektar jer do tada postojea, slo~ena, sektorski usmjerena regulativa s velikim brojem smjernica postaje neprikladna. Novim regulatornim okvirom konkurencija se nastoji potaknuti opim mjerama, a ne viae sektorskim kao u prethodnom regulatornom okviru. Prema Marin (2006, p.123), kretanje regulacije telekomunikacijskog tr~iata danas ide k deregulaciji, ato zna i da tr~iate ne smije biti optereeno mjerama regulacije. Hoe li u budunosti biti viae ili manje regulacije ovisit e prvenstveno o konkurenciji na telekomunikacijskom tr~iatu, gdje vea konkurencija zna i i manje potrebe za regulacijom. Telekomunikacijska regulativa u Republici Hrvatskoj postupno se usklauje s europskom. Od 1. srpnja 2008. godine ovo podru je ureuje Zakon o elektroni kim komunikacijama kojim se utvruju na ela i ciljevi razvoja tr~iata koji se prvenstveno odnose na interese korisnika i njihovu zaatitu, kvalitetu usluge te djelotvorno i odr~ivo tr~iano natjecanje (konkurentnost), poticanje ulaska na tr~iate novih davatelja usluga, uvoenje inovativnih usluga i tehnologija, onemoguavanje zlouporabe dominantnog polo~aja na tr~iatu kao i djelotvorno upravljanje prirodno ograni enim javnim dobrom (frekvencijski spektar, adresni i brojevni prostor). Nacionalno regulatorno tijelo je Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije. U nastavku su opisane temeljne odrednice regulatornog okvira na tr~iatu telekomunikacijskih usluga. 4.1. Otvoreni pristup mre~i Regulatorni okvir za poticanje konkurentnosti zasniva se na otvorenom pristupu mre~i, odnosno pru~anju otvorene mre~e, pa se tako od mre~nog operatora - davatelja usluga iz razdoblja monopola, zahtijeva da drugim sudionicima na tr~iatu omogui pristup svojoj mre~i pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini na kojoj i sam upotrebljava mre~u za pru~anje usluga. Time se fiksna mre~na infrastruktura, izgraena u razdoblju monopola iz sredstava dr~avnog prora una (kao i izravnim sudjelovanjem graana), otvara konkurenciji kako bi se uklonile prepreke ulasku novih davatelja usluga na tr~iate. Otvoren pristup mre~i obveza je operatora i davatelja usluga sa znatnijom tr~ianom snagom. Davatelj usluga iz razdoblja monopola esto je davatelj usluga sa znatnijom tr~ianom snagom. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, poduzee Hrvatske telekomunikacije d.d. ima znatniju tr~ianu snagu na sljedeim mjerodavnim tr~iatima: fiksne javne telefonske mre~e, meusobnog povezivanja te najma telekomunikacijskih vodova. Meutim, na mjerodavnom tr~iatu javne govorne usluge u pokretnim mre~ama i mjerodavnom tr~iatu meusobnog povezivanja uz Hrvatske telekomunikacije d.d. spominje se i VIPnet d.o.o. kao poduzee koje posti~e znatniju tr~ianu snagu. 4.2. Pravo obavljanja usluga Pravo obavljanja usluga stje e se na temelju koncesije , dozvole ili prijave. Koncesija, koja se ranije aire primjenjivala, danas se primjenjuje samo u slu ajevima kad usluga zahtijeva uporabu prirodno ograni enog javnog dobra, tj. ograni enog resursa. Prakti ki se to odnosi na frekvencijski spektar. Ograni enost frekvencijskog spektra ima za posljedicu ograni avanje broja operatora pokretnih mre~a i davatelja usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra. U svim ostalim slu ajevima se uglavnom primjenjuje dozvola ili samo prijava. Pravo na javnu govornu uslugu i fiksnu mre~u openito se stje e dozvolom, jer ne postoji resurs koji bi ograni io broj operatora fiksne mre~e i njoj pripadajuih usluga dok se usluge koje uklju uju prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog, osim javne govorne usluge, obavljaju na temelju prijave. 4.3. Cijene i obra un Opa na ela formiranja cijena su transparentnost i troakovna usmjerenost. Nacionalnom regulatornom tijelu mo~e se povjeriti davanje suglasnosti na cijene operatora i davatelja usluga sa znatnijom tr~ianom snagom. Operatori i davatelji usluga sa znatnijom tr~ianom snagom moraju razdvojiti, ustrojem i obra unom, razli ite aktivnosti na telekomunikacijskom tr~iatu. Takoer im je zabranjeno subvencioniranje usluga jedne od drugih. 4.4. Ostvarivanje univerzalne usluge i zaatita korisnika Univerzalnom uslugom naziva se skup usluga dostupnih svim korisnicima uvijek na temelju razumnog zahtjeva, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji. "Univerzalne usluge pru~aju se uz uva~avanje na ela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te uz ato manje naruaavanje tr~ianog natjecanja"(Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). Cijena univerzalne usluge treba biti troakovno usmjerena i prihvatljiva veini korisnika, a predviena je i mogunost ni~ih cijena za socijalno ugro~ene graane, ime se ~eli postii zaatita korisnika. Obvezivanje nekih operatora i davatelja usluga na pru~anje univerzalne usluge moglo bi dovesti do naruaavanja konkurencije na telekomunikacijskom tr~iatu, pa je stoga predviena mogunost nadoknade troakova onima koji pru~aju univerzalnu uslugu, sa posebnog ra una koji se otvara pri Agenciji za poatu i elektroni ke komunikacije. Sustav nadoknade troakova ostvaruje sredstva od doprinosa svih operatora javno dostupnih telefonskih usluga iji je udjel u ukupnom godianjem prihodu ostvarenom na domaim maloprodajnim tr~iatima javno dostupnih telefonskih usluga vei od 2% (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). Iznos doprinosa svakoga pojedinog operatora javno dostupnih telefonskih usluga mora biti razmjeran udjelu njegova godianjeg prihoda u odnosu na ukupan godianji prihod svih operatora koji su obvezani na doprinos. Dok univerzalna usluga atiti prava na komunikaciju, zaatita privatnosti odnosi se na sve informacije o korisniku i informacije koje izmjenjuju korisnici. 4.5. Meupovezivanje (interkonekcija) Otvaranjem tr~iata za nove operatore sve zna ajnije postaje meupovezivanje- interkonekcija, tako da se i u tom dijelu tr~iata prati kretanje cijena. U danaanjem vremenu porasta konkurencije na telekomunikacijskom tr~iatu, interkonekcija postaje kriti an imbenik za odr~ivost konkurencije. Dominantni operatori, u nedostatku konkurencije i zna ajne uloge regulatora, mogli bi zara unavati visoke cijene za interkonekciju, ili ak odbiti davanje potrebnih kapaciteta (Marin, 2004, p.164). Stoga regulatori trebaju inzistirati na efikasnim sporazumima o interkonekciji. Prema Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije (2008, p.25) dana 25. velja e 2005. godine, Vijee Hrvatske agencije za telekomunikacije je izdalo prvu suglasnost na Standardnu ponudu za usluge meusobnog povezivanja Hrvatskih telekomunikacija d.d., temeljem koje su sklopljeni prvi ugovori o meusobnom povezivanju. U po etnoj fazi razvoja tr~ianog natjecanja na tr~iatu javnih govornih usluga u nepokretnoj mre~i, Standardnom ponudom omoguilo se promicanje tr~ianog natjecanja s jednakim mogunostima ulaska novih operatora na tr~iate, poticalo se pristup tr~iatu novim davateljima usluga, te se omoguavalo uvoenje novih inovativnih telekomunikacijskih usluga. Standardna ponuda je otvorila mogunost davateljima javnih govornih usluga da pove~u svoje telekomunikacijske mre~e s telekomunikacijskom mre~om HT-a, ime su stvoreni preduvjeti za rad novih operatora i izravno i neizravno komuniciranje njihovih korisnika. Cijena interkonekcije trebala bi se zasnivati na na elu transparentnosti i troakovne usmjerenosti, pri emu njome ne treba plaati niata drugo osim zahtijevane usluge interkonekcije. Smanjenje troakova meusobnog povezivanja omoguava ostvarivanje veih zarada operatora ili daljnju mogunost sni~enja cijena javne govorne usluge i djelotvornije tr~iano natjecanje s HT-om na maloprodajnoj razini. Operatori sa znatnijom tr~ianom snagom na mjerodavnom tr~iatu meusobnog povezivanja na podru ju Republike Hrvatske su Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb i VIPnet d.o.o., Zagreb, 4.6. Posebne mjere za poticanje konkurencije Za razliku od opih mjera, poput meupovezivanja mre~a, bez kojih se ne mo~e ostvariti cjelovitost telekomunikacijskog sustava i omoguiti komunikacija korisnika svakog sa svakim, posebnim se mjerama nastoji olakaati ulazak novih operatora i davatelja usluga na tr~iate. 4.6.1. Odabir operatora Usluga odabira operatora odreena je kao "usluga koja pretplatnicima omoguuje da odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze, ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mre~i. Odabir operatora mo~e biti unaprijed programiran, ili se mo~e ostvariti biranjem predbroja ili primjenom kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje" (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). Operator, koji pretplatniku pru~a uslugu fizi kog i logi kog povezivanja njegove opreme na telekomunikacijsku mre~u ili na dijelove telekomunikacijske mre~e, naziva se pristupni operator. Odabir operatora omoguuje korisnicima spojenima na mre~u pristupnog operatora da za obavljanje pojedinog poziva odaberu nekog od operatora. Kada pretplatnik koristi odabir operatora, poziv se usmjerava kroz mre~u odabranog operatora, a ne kroz mre~u pristupnog operatora na koju je pretplatnik fizi ki spojen pa se tako prespojeni pozivi naplauju po cijeni koju nudi odabrani operator, a ne po onoj koju nudi pristupni operator. Odabir operatora omoguava novom operatoru da pru~a usluge korisnicima koji nisu fizi ki spojeni na njegovu mre~u, ato mo~e poveati razinu tr~ianog natjecanja na tr~iatu telekomunikacijskih usluga. 4.6.2. Predodabir operatora Usluga predodabira operatora je opisana kao "usluga koja pretplatnicima omoguuje da unaprijed programiranim odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze (koji ima sklopljen ugovor s pretplatnikom), ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mre~i, bez biranja predbroja ili primjene kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje" (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). U osnovi, ova usluga kao i usluga odabira operatora, omoguava korisnicima/ pretplatnicima da odaberu davatelja usluga koji ne mora biti pristupni operator. Krajem 2009. godine u Republici Hrvatskoj je uslugu predodabira operatora koristilo 240 425 korisnika (prema podatcima HAKOM, 2010). 4.6.3. Prenosivost broja Prenosivost broja je definirana kao "mogunost da pretplatnik javno dostupnih telefonskih usluga, uklju ujui i usluge u pokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre~i, na vlastiti zahtjev, zadr~i dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora" (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). Broj prenesenih brojeva u nepokretnoj mre~i u Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu, kao i broj prenesenih brojeva u pokretnoj mre~i. Rast broja prenesenih brojeva u nepokretnoj, kao i u pokretnoj komunikacijskoj mre~i ukazuje ne samo na poveanu dinami nost ovog tr~iata ve i na poveani izbor za krajnje korisnike. 4.6.4. Izdvajanje lokalne petlje Lokalnom petljom, koja je predmet regulatornih odluka, naziva se "fizi ki vod koji povezuje priklju nu to ku mre~e u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajuom opremom u nepokretnoj javnoj telefonskoj mre~i" (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008). Ovakvo je rjeaenje izgraeno u najveoj mjeri u razdoblju monopola. Procijenjeno je da pojedini novi sudionici na tr~iatu ne mogu ponuditi ekonomi nu pristupnu infrastrukturu takve rasprostranjenosti u razumnom vremenu, tako da regulatorni paket propisuje obvezu izdvajanja lokalne petlje za operatore sa znatnijom tr~ianom snagom. Stoga radi ubrzanja konkurentnosti na lokalnom telekomunikacijskom tr~iatu, regulator treba omoguiti izdvajanje lokalne petlje ato zna i da bi lokalnu petlju trebalo, uz naknadu, staviti na raspolaganje drugim davateljima usluga, a oni e je uporabiti za izravno povezivanje korisnika na svoju mre~u. Izdvajanje lokalne petlje provodi se na sljedee na ine: potpuno izdvojena linija: parica se iznajmljuje drugom operatoru na ekskluzivno koriatenje, tj. za bilo kakvu uporabu; dijeljena pristupna linija: operator iz razdoblja monopola nastavlja pru~ati telefonsku uslugu, a drugom operatoru omoguuje brzi prijenosa podataka po istoj bakrenoj parici; pristup strujom bita: operator iz razdoblja monopola instalira opremu za brzi prijenos podataka po bakrenoj parici i omoguuje pristup drugim operatorima koji pru~aju usluge korisnicima (Ba~ant et al., 2007, p.27). Naj eaa je uporaba izdvojene lokalne petlje za govornu telefoniju i brzi pristup Internetu. 4.6.5. Zajedni ka oprema i druga prava Regulatorni okvir poti e zajedni ku uporabu izgraene infrastrukture, osobito u svrhu zaatite zdravlja ljudi, zaatite okoliaa i primjerenog prostornog ureenja (npr. antenski sustavi u nacionalnim parkovima ili povijesnim jezgrama gradova). Podjela infrastrukture mo~e znatno unaprijediti efikasnost pru~anja telekomunikacijskih usluga. Dijeljenje infrastrukture smanjuje troakove za novog operatora te istovremeno omoguuje dodatni prihod dominantnom operatoru. Davatelji usluga imaju pravo, uz suglasnost nadle~nog tijela dr~avne uprave, koristiti se javnim dobrima u opoj uporabi, aumskim i drugim zemljiatem u vlasniatvu dr~ave i zra nim prostorom iznad njih. Kad je to potrebno oni mogu stei vlasniatvo i slu~nost na nekretninama. 5. LIBERALIZACIJA HRVATSKOG TELEKOMUNIKACIJSKOG TR}I`TA Liberalizirano tr~iate telekomunikacija omoguava privla enje kapitala za ulaganje u telekomunikacijske mre~e i uvoenje novih usluga, poveanje broja telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga koji se meusobno natje u i time poma~u u kvaliteti uslu~ivanja korisnika usluga (prema Marin, 2004, p.159). Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije navodi da je liberalizacija telekomunikacijskog tr~iata u Republici Hrvatskoj u velikoj mjeri privedena kraju ato se temelji na injenici da je u listopadu 2005. godine uveden trei mobilni operator, otvoreno tr~iate nepokretnih komunikacija uz pojavu novih operatora, davatelja sadr~aja i usluga, znatno je povean broj korisnika nepokretnih komunikacija, postignut je izrazito brz rast airokopojasnog pristupa, nastavljen je rast investicija, a sve je popraeno respektabilnim padom cijena i broja ~albi krajnjih korisnika. Meutim, liberalizacija u Hrvatskoj je poprili no zaostala u odnosu na zemlje EU ato je ponajviae rezultat prolongiranog zadr~avanja golemih administrativnih naknada za ulazak na fiksna tr~iata zbog ega je doalo do zaostatka u razvoju alternativnih fiksnih operatora, izdvajanja lokalne petlje te airokopojasnog pristupa. S obzirom da su tijekom 2005. godine uklonjene sve administrativne prepreke ulasku na tr~iate, pojavio se velik broj operatora i davatelja usluge. Napredak telekomunikacija o ituje se u veoj dostupnosti, brzini, boljoj kvaliteti, ali i mogunostima tehnoloake integracije usluga govora, prijenosa podataka i prijenosa televizijskog signala po istom mediju. Pojavom konkurencije i uvoenjem naprednijih i jeftinijih tehnoloakih dostignua, poveava se kvaliteta pru~enih telekomunikacijskih usluga te sni~ava cijena za iste ili sli ne usluge koje korisnici telekomunikacijskih usluga ~eljno o ekuju ve du~e vrijeme (Hrvatska agencija za telekomunikacije, 2008, p.2). 5.1. U inci liberalizacije na tr~iatu telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mre~i u RH Premda je liberalizacija fiksnog telekomunikacijskog tr~iata u Hrvatskoj zapo ela u prosincu 2004. godine kada je Optima Telekom dobio dozvolu za pru~anje javne govorne usluge u nepokretnoj mre~i, pravi u inci liberalizacije vidljivi su tek u drugoj polovici 2007. godine (Optima Telekom, 2008). Na tr~iatu javne govorne usluge u nepokretnoj mre~i, u 2010. godini je vidljiv pad udjela HT-a (69,56 % u rujnu, prema HAKOM, 2011) dok udio novih operatora raste (30,44 % u rujnu, prema HAKOM, 2011). Novi operatori spajaju korisnike putem usluge odabira i predodabira operatora, usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, ali i gradnjom vlastite pristupne infrastrukture. Unato  sveukupnom padu prihoda javne telefonske nepokretne mre~e u 2009. godini, ovu godinu je obilje~io rast udjela novih operatora, po prihodima, ali i po broju korisnika, kao i trend pada cijena javne govorne usluge u nepokretnoj mre~i. Porastom udjela novih operatora u nepokretnoj telekomunikacijskoj mre~i, zaoatrila se i tr~iana utakmica izmeu HT-a i ostalih operatora ato dovodi do dodatnog poveanja kvalitete pru~enih usluga uz smanjenje cijena. Novi operatori, ~elei privui korisnike, kreiraju posebne pakete usluga, ato indirektno djeluje na efikasnije poslovanje postojeih operatora, koji su poveanjem konkurencije prisiljeni uvoditi nove korisni ke pakete sa sni~enim cijenama i novim uslugama s ciljem zadr~avanja ato veeg broja postojeih korisnika. Prema Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije (2008), maloprodajne cijene na tr~iatu javne govorne usluge u nepokretnoj mre~i regulirane su ex ante regulacijom, odnosno, operator sa znatnijom tr~ianom snagom je du~an ishoditi prethodnu suglasnost Vijea Agencije na svoje maloprodajne cijene. Tijekom cijele 2009. godine je u Republici Hrvatskoj zabilje~en rast broja krajnjih korisnika usluge airokopojasnog pristupa Internetu. U isto vrijeme je doalo do sni~enja cijena koriatenja usluge airokopojasnog pristupa Internetu, kako mjese ne naknade za pristup, tako i naknade za ostvareni promet. Ostali operatori na tr~iatu, osim HT-a, veinom baziraju pru~anje navedene usluge na veleprodajnoj usluzi izdvajanja lokalne petlje, ali isto tako odreeni broj korisnika spajaju i putem veleprodajne usluge Bitstream pristupa (prije putem ADSL transport usluge). Iako je ADSL pristup i dalje najzastupljeniji na in pristupa airokopojasnom Internetu, vidljiv je i trend rasta broja korisnika airokopojasnog pristupa Internetu putem drugih tehnologija pristupa ato zna i da se i pristupom putem drugih infrastruktura spajaju krajnji korisnici, ime se, na neki na in, o~ivljava i infrastrukturna konkurencija na navedenom tr~iatu. Od 3. kvartala 2008. godine zamjetan je i izuzetan rast pristupa airokopojasnom Internetu koriatenjem pokretne komunikacijske mre~e koji u 3. kvartalu 2010. godine ini 30,84% od ukupnih priklju aka na airokopojasni Internet dok je taj postotak prije u istom razdoblju prije samo dvije godine iznosio 21,67 % od ukupnog broja priklju aka. 5.2. U inci liberalizacije na tr~iatu telekomunikacijskih usluga u pokretnim mre~ama u RH Ve od 2002. godine hrvatsko tr~iate mobilne telefonije ualo je u zasienje na niskoj razini penetracije, ispod 60 posto. To je moglo zna iti samo da su maloprodajne cijene previsoke s obzirom na kupovnu mo stanovniatva, kao posljedica zajedni ke dominacije dvaju operatora, s obzirom da su oni ugovarali interkonekcijske uvjete bilateralno, bez ikakve regulatorne intervencije (Saboli, 2007, p.270). Trei pokretni operator Tele2 s komercijalnim je radom zapo eo u listopadu 2005. godine. Postojei operatori su pod prijetnjom nadolazee konkurencije po eli provoditi jake marketinake kampanje i pru~ati povoljnije tarifne opcije za korisnike. U 2006. godini, a posebno u 2007. godini vidljiva je liberalizacija telekomunikacijskog tr~iata koja se prvenstveno ogleda u proairenoj paleti usluga koje se nude krajnjim korisnicima te znatno ni~im cijenama po kojima se nude te usluge. Otvorenost samog tr~iata vidljiva je i u broju prenesenih brojeva kojih je u prvom kvartalu 2008. godine bilo 41 390 dok u treem kvartalu 2010. godine taj broj raste na 172 448 (HAKOM, 2011.). Vijee Agencije je u 2006. godini omoguilo uslugu prenosivosti broja u pokretnim mre~ama ato je dovelo do zdrave konkurencije izmeu operatora na tr~iatu koji se brojnom paletom usluga te niskim cijenama bore za korisnike. Korisnicima je uslugom prenosivosti broja omogueno da uz zadr~avanje korisni kog broja u svakom trenutku odaberu operatora koji najviae odgovara njihovim potrebama. Trei pokretni operator Tele2 je nastavlja sa strategijom pridobivanja privatnih korisnika koju je zapo eo u 2006. godini, a manifestira se kroz znatno ni~e cijene telekomunikacijskih usluga koji se nude kroz brojne tarifne pakete. Spomenutom je strategijom Tele2, uz ve spomenutu migraciju korisnika, utjecao na porast gustoe broja korisnika u pokretnim mre~ama. Najva~niji tr~iani trendovi iz 2008. godine obilje~ili su i 2009. godinu: sna~an porast airokopojasnih usluga i IPTV-a, rastua potra~nja za internetskim sadr~ajima, nastavak opadanja nepokretne telefonije u skladu sa svjetskim trendovima, bli~enje penetracije mobilnih usluga zasienju i rastua potra~nja za mobilnim podatkovnim uslugama, ato je potaknuto takozvanim pametnim telefonima i mobilnim broadbandom (Hrvatski telekom, 2010). Naime, fenomeni  vea cijena, manji prihod i  manje investicija i inovacija, manji prihod koji su karakteristi ni za svjetsko tr~iate komunikacija, u ovoj djelatnosti djeluje i u Republici Hrvatskoj. 6. ZAKLJU AK Tijekom posljednjeg stoljea glavna industrijska grana, preduvjet prosperitetne i za ~ivot po~eljne zemlje, bile su telekomunikacije. Razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije, mnoatvo novih usluga te, kao posljedica poveanja tr~iata, sni~enje njihovih cijena i istodobno poboljaanje kvalitete, stvaraju dobre temelje za put prema informacijskom druatvu. S obzirom da se telekomunikacijska industrija mijenja od polaznog stanja zakonitog monopola prema stanju konkurencije, poveava se broj situacija u kojima je potrebno primijeniti pravo zaatite tr~ianog natjecanja, odnosno u kojima treba ili mo~e doi do anga~mana agencija za tr~iano natjecanje. U tom pogledu dolazi do suradnje regulatora za telekomunikacije i za tr~iano natjecanje. Djelotvorna i u inkovita regulacija je bitna za poticanje i odr~avanje tr~ianog natjecanja u telekomunikacijskoj industriji kako bi omoguila jeftinije i kvalitetnije usluge kupcima. Uklanjanjem administrativnih prepreka ulasku na hrvatsko telekomunikacijsko tr~iate, 2005. godine dolazi do pojave velikog broja operatora i davatelja usluga, pa se, sagledavai pojedine segmente hrvatskog telekomunikacijskog tr~iata, mo~e utvrditi da je doalo do njegove liberalizacije. Meutim, unato  sve veem broju operatora i davatelja usluga, na svakom pojedinom segmentu tr~iata i dalje postoji operator (ili operatori) sa znatnijom tr~ianom snagom koji je predmet daljnje regulacije. Regulatorna agencija mora osigurati postizanje konkurentskih uvjeta u inkovitijom regulacijom pristupa esencijalnim mre~nim resursima operatora sa znatnijom tr~ianom snagom ato je temelj ostvarivanja konkurencije na svim telekomunikacijskim tr~iatima. Openito, liberalizacija i otvaranje tr~iata vodi do vee efikasnosti telekomunikacijskog sektora. Tr~iate treba biti otvoreno u segmentu usluga kao i u segmentu infrastrukture te svakako treba biti otvoreno za direktna strana ulaganja kako bi se razbile postojee oligopolisti ke strukture na telekomunikacijskom tr~iatu. LITERATURA Audestad, J.-A., Gaivoronski, A. A., Werner, A., (2006), Extending the stochastic programming framework for the modeling of several decision makers: pricing and competition in the telecommunication sector. Annals of Operations Research, 142 (1-4), pp19-39 Balasooriya, A., Alam, Q., Coghill, K., (2006), The effectiveness of the telecommunications regulatory regime: the case of Sri Lanka telecom. Public Administration & Development, 26 (5), pp 383-393 Ba~ant, A. et al., (2007), Telekomunikacije-tehnologija i tr~iate, Zagreb: Element & Sveu iliate u Zagrebu. Burkart, P., (2005), Competition's Eclipse: Brazilian Wireless Telephony. Journal of Media Economics, 18 (3), pp 203-214 David F., Hugues J., (2008), Is telecommunications regulation efficient? An international perspective. Telecommunications Policy, 32 (5), pp 364-377 Gimeno, J., Hoskisson, R. E., Beal, B. D., Wan, W. P., (2005) Explaining the clustering of international expansion moves: a critical test in the U.S. telecommunications industry. Academy of Management Journal, 48 (2), p297-319 HAKOM (2010), Godianji program rada Hrvatske agencije za poatu i elektroni ke komunikacije, za 2011. godinu. HAKOM, (2011), Tr~iani pokazatelji. Hrvatska agencija za poatu i elektroni ke komunikacije (2010), Godianje izvjeae o radu Hrvatske agencije za poatu i elektroni ke komunikacije za 2009. godinu. Hrvatski Telekom, 2010, Pregled tr~iata Humphreys, P., Padgett, S., (2006), Globalization, the European Union, and Domestic Governance in Telecoms and Electricity. Governance,. 19 (3), pp 383-406 ITU-T, International Telecommunication Union, (2004), ICT-Free Statistics 2004. Kay, J. A. & Thompson, D. J, 1986., Privatisation: a policy in search of a rationale. Economic Journal, 96 (381), pp18-32 Marin, D., (2004), Osnove pokretnih komunikacija u sustavu telekomunikacijskog prometa, Zagreb: Fakultet pomorskih znanosti Marin, D., (2006), Telekomunikacijska legislativa i standardizacija, Zagreb: Kigen Mesher, G., Jittrapanun, T., (2004), Thailand's Long Road to Telecom Reform. ASEAN Economic Bulletin, 21 (1), pp 94-105 Nemec, J., Sagat, V., Vitek, L., (2004), Privatisation and liberalisation in the utility sector: the case of telecommunications in the Czech and Slovak Republics. Public Administration & Development, 24 (4), pp 345-356 Optima Telekom, (2008), Poslovna izvjeaa, Godianje izvjeae 2007. Rossotto, C. M., Sekkat, K., Varoudakis, A., (2005), Opening up telecommunications to competition and MENA integration in the world economy. Journal of International Development, 17 (7), pp 931-955 Saboli, D., (2007), Tr~iana snaga u telekomunikacijama, Zagreb: Kigen. Senjur, M., (2008), Oblikovanje ekonomskih mehanizmov prepletanja trga in dr~ave. Naae Gospodarstvo, 54 (1/2), pp 5-12 `oljan, V., (2004), Vladajui polo~aj na tr~iatu i njegova zlouporaba u pravu tr~ianog natjecanja Europske zajednice, Zagreb: Ibis grafika Valletti, T. M., (2003), Is Mobile Telepony a Natural Oligopoly? Review of Industrial Organization, 22 (1), pp 47-66 Radi se o modelima natjecanja na telekomunikacijskom tr~iatu na kojem djeluje vlasnik mre~e i virtualni operator koji nema vlastite mre~ne resurse. Neki tr~iani uvjeti su pojednostavljeni i uzeti kao pretpostavke. Model je razvijen na jednom vremenskom periodu te je proairen na viae vremenskih perioda. U ovom radu se navode samo neke osnovne postavke modela.  poduzetni ki model - opisuje profit mre~nog operatora ovisno o tome kakva je odluka kupaca i konkurenata  konkurentski model  opisuje na koji na in mre~ni operator percipira profit konkurenta  model korisnika  predstavlja modul za pru~anje inputa za potpuni model. Korisnici se mogu pretplatiti za svakog od pru~atelja usluga.  vladajui polo~aj na tr~iatu  gospodarska snaga koja poduzetniku omoguava da sprije i odr~avanje u inkovitog tr~ianog natjecanja na mjerodavnom tr~iatu i koja mu daje snagu da se ponaaa u zna ajnoj mjeri neovisno od njegovih konkurenata, kupaca i potroaa a  mjerodavno tr~iate proizvoda  obuhvaa sve proizvode odnosno usluge koje potroaa i smatraju meusobno nadomjestivima temeljem njihovih obilje~ja, cijene i namjeravanog koriatenja.  mjerodavno geografsko tr~iate  obuhvaa podru je homogenih uvjeta tr~ianog natjecanja na kojem su uvjeti tr~ianog natjecanja isti za sve poduzetnike. Granice mjerodavnog geografskog tr~iata odreene su troakovima prijevoza proizvoda, spremnoau kupaca da u slu aju zna ajnijeg poveanja cijena na jednoj lokaciji pribavljaju proizvod na drugoj lokaciji, preprekama pravne prirode koje odreena podru ja izoliraju u zasebne cjeline.  MENA   Middle East and North Africa , regija koja pokriva podru je od Maroka u sjeverozapadnoj Africi, do Irana u jugozapadnoj Aziji . Openito uklju uje zemlje arapskog srednjeg istoka i zemlje sjeverne Afrike, kao i Iran, ali ne i Tursku.  posebni porez od 6 posto u segmentu mobilne telefonije uveden na ljeto 2009. godine  Meutim, alternativni davatelji usluga i dalje samo manji dio ukupnog informacijskog prometa ostvaruju izravnim pristupom vlastitoj mre~i ili izdvojenom lokalnom petljom.  ITU-T- (International Telecommunication Union) Meunarodna telekomunikacijska unija, sektor za telekomunikacije. Prema `imul ik (2002, p. 105, 106) ciljevi i svrha ITU-a su: podr~avanje i proairivanje meunarodne suradnje meu svim lanovima ITU-a radi poboljaanja i racionalnijeg koriatenja telekomunikacijskog sustava, unaprjeenje i ponuda tehnoloake i tehni ke pomoi zemljama s ni~om razinom telekomunikacija, unapreenje tehnologije eksploatacije, usklaenje razvoja tehni kih mogunosti, koordinacija napora svih zemalja za unapreenje telekomunikacija, dodjela radiofrekvencija i registracija dodijeljenih frekvencija da bi se izbjegle smetnje izmeu radiopostaja, unapreenje telekomunikacija u zemljama u razvoju te unapreenje suradnje meu zemljama lanicama u tarifiranju razli itih usluga.  penetracija vea od 100% - (broj pokretnih telefona premaaio broj stanovnika), u Italiji, eakoj, Luksemburgu i `vedskoj uo ena je joa 2003. godine. Uz logi nu pretpostavku postojanja viae pokretnih telefona ili ra una (pogotovo s plaanjem unaprijed) po jednom korisniku, kao razlog toj pojavi navodi se i neujedna en na in brojanja u raznim dr~avama (npr. dvostruko brojanje pretplatnika, brojanje svih prodanih SIM kartica uklju ujui i one koje se viae ne koriste i sli no), emu onda podlije~e i potencijalna interpretacija tih podataka.  2G - (2 nd Generation)- mobilna tehnologija druge generacije  DCS  Digital Communication System  3G  (3 nd Generation)- mobilna tehnologija tree generacije  UMTS - (Universal Mobile Telecommunications System), pokretna mre~a tree generacije  Krajem 2007. godine je u Republici Hrvatskoj bilo 37 davatelja usluga pristupa Internetu (ISP).  Krajem 2007. godine je u Republici Hrvatskoj bilo 40 davatelja usluga prijenosa govora putem Interneta (VoIP)  Prema Humphreys & Padgett (2006, p.395) Velika Britanija je prva europska zemlja koja je krenula u liberalizaciju svog telekomunikacijskog tr~iata.  Prema Marin (2004, p.159) jedan od osnovnih principa regulacije je uspostavljanje natjecanja (konkurencije) na telekomunikacijskom tr~iatu ato se obavlja putem licencija (koncesija) ili dozvola za nove operatore i davatelje usluga, zatim osiguranja interkonekcije (meusobnog povezivanja) izmeu telekomunikacijskih mre~a i usluga operatora, te sprje avanja dominantnih operatora od zlouporabe njihove dominantne pozicije prema novim konkurentima na telekomunikacijskom tr~iatu kao ato je npr. zara unavanje visokih cijena za njihove usluge na tr~iatu.  operator sa znatnijom tr~ianom snagom  smatra se da operator ima zna ajnu tr~ianu snagu ako, pojedina no ili zajedno s drugim operatorima, ima polo~aj koji odgovara vladajuem polo~aju, ato zna i da se nalazi u takvom gospodarskom polo~aju koji mu omoguuje da se u zna ajnoj mjeri ponaaa neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potroaa ima (Zakon o elektroni kim komunikacijama, 2008)  Bitstream pristup - na in pristupa u kojem operator sa znatnijom tr~ianom snagom daje novom operatoru pristup krajnjem korisniku zajedno s koriatenjem prijenosnog kapaciteta vlastite mre~e do to ke meusobnog povezivanja, a kako bi novi operator mogao pru~ati uslugu airokopojasnog pristupa Internetu krajnjem korisniku.  Zanimljivo je da je krajem 2006. godine bilo samo 7.838 prenesenih brojeva (Hrvatska agencija za telekomunikacije, 2008, p.38).  IPTV - Internet Protocol TV je usluga koja je bazirana na ADSL tehnologiji, i korisnicima osigurava da mogu na svom TV-u pratiti televizijske i radio kanale  te koristiti brojne interaktivne usluge (Rebua, M.L., n.d.)      PAGE \* MERGEFORMAT 20 ^`@B:.0$hd^ha$gd y>gd y> $da$gd y> dgd y>0NP:jljlZ`^` dgd y>gd y>$hd^ha$gd y> $da$gdF- $da$gd y>¼ʼؼڼ:<jZĨttttt_G;hLCJOJQJaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hL6CJOJQJ]^JaJmHsH.h y>h y>0J6CJOJPJQJ]^JaJ6hiyh y>0J6CJOJPJQJ]^JaJmHsH6hiyhL0J6CJOJPJQJ]^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJaJhF-h y>CJOJQJaJh y>h y>CJOJQJ\aJhF-CJOJQJ\aJZ\`b`bJ&(<>@ĸĸĦyjXjE%h CJOJQJ]^JaJmHsH"hF-hF-5CJOJQJ\aJhF-hF-CJOJQJaJ.hF-hF-6CJOJQJ]^JaJmHsH(h 6CJOJQJ]^JaJmHsH"hF-CJOJQJ^JaJmHsHhLCJOJQJaJh y>h y>CJOJQJaJ.h y>h y>6CJOJQJ]^JaJmHsH(hL6CJOJQJ]^JaJmHsHF4@BJL& $da$gdF-gdF-gds7,gd y>$hd^ha$gd y>$ & F da$gd y> $da$gd y> dgd y>&(<>8:xz.0XZ "!!gd y> $da$gd y> dgd y>gdF- $da$gdF-@BP^`vxz|~.  z|""ĴĖāufSāāA"hF-CJOJQJ^JaJmHsH%h CJOJQJ]^JaJmHsHh y>hF-CJOJQJaJh y>CJOJQJaJ)jh y>h y>0J"CJOJQJUaJhs7,CJOJQJaJ"h y>h y>6CJOJQJ]aJh y>h y>CJOJQJ]aJh y>h y>CJOJQJaJ+hF-h y>CJOJQJ]^JaJmHsH+hF-hF-CJOJQJ]^JaJmHsH!"""""%%**--b2d2z2|2~2~4 66$ & Fda$gdL$hd7$8$H$^ha$gd $d7$8$H$a$gd y> dgd y>gd y> $da$gd y>""""b2d2z2~24T4|4~455556 6@666v7ǸǓtattUtB$h%Th y>CJOJQJaJmHsHh%TCJOJQJaJ$h%Th%TCJOJQJaJmHsHh%Th y>6CJOJQJaJh%Th y>CJOJQJaJ$h y>h y>CJOJQJaJmH sH "hLCJOJQJ^JaJmHsHh y>h y>CJOJQJaJ(h y>h y>CJOJQJ^JaJmHsH"hF-CJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsHv7777888:::;;;;;;;h<<<<<(=*=,=\=z=|=t>>>> ?P?T?V?@"@H@J@ɺɺɺyih%TCJOJQJaJmHsH$h%Th%TCJOJQJaJmHsH"h%Th y>6CJOJQJ\aJh%TCJOJQJaJh%Th y>6CJOJQJaJh%Th y>CJOJQJaJh%Th%TCJOJQJaJ$h%Th y>CJOJQJaJmHsH'h%Th y>6CJOJQJaJmHsH'678:;;,=|=>V?J@BAABDEF0GH4IJLMzNO gd y> $a$gd y>$ & F lda$gdL$ & Fda$gdLJ@ABBBBDdDDDDDEE.FvFFFFG0GGGHHFHI4IIIJJ JL޺޺ޫހʺqg\hQ'~h y>mHsHjh y>0J"Uh%ThCJOJQJaJh%Th%TCJOJQJaJh%TCJOJQJaJh%Th y>6CJOJQJaJh%Th y>CJOJQJaJh%TCJOJQJaJmHsH'h%Th y>6CJOJQJaJmHsH$h%Th y>CJOJQJaJmHsHh y>h y>CJOJQJaJ!LLL MMMMMMMzN|N~NNOOOOQQQQQSSSBSjVlVnVvVxV~VPXTXVXXXrXXXYYY㺯ϘvkkhY rh y>mHsHhiyh y>mHsHh2h y>mHsHh4]th y>\mHsHh4]th y>mHsHh2h y>5mHsHhiyh y>mHsHjh y>0J"UhD#h y>mHsHh y>mHsHhQ'~h y>5mHsHhQ'~h y>mHsH!jhQ'~h y>0J"UmHsH*OQSjVTXYZZ`dfee.ffghinqst^v`vdvfvjvlvpv dgd y> gd y> $a$gd y>YXZZZ\Z^ZhZnZZZ@[\`````ddddfehejepeeeee.f0f2f:fffɾ~mamamamaVhzh y>mHsHhGh y>5mHsH!jhGh y>0J"UmHsHh_@h y>mHsHh_@h y>5mHsHhiyh y>mHsHhGh y>mHsHh`h y>mHsHh y>mHsHh0h y>mHsHh0h y>5mHsHhiyh y>mHsHjh y>0J"Uh+uh y>mHsHhz1h y>mHsH!fffBgDgggg~hhhhhhiizmnnn nFnRnVnXnq߷߬ꤜul`TEhgVh y>CJaJmHsHhgVh y>5mHsHh \bh y>5mHsHh y>5mHsHh h y>mHsH!jhgVh y>0J"UmHsHhgVh y>mHsHh y>mHsHh y>mHsHhyh y>mHsH!jhGh y>0J"UmHsHhGh y>0J!mHsHh y>0J!mHsHhGh y>mHsHhiyh y>mHsHjh y>0J"Uqqqq@qssssssss8tttttttvv4v\v^v`vbvfvhvlvnvrvtvxv|v~vvvvɾ볫~~~zrzrzrzrznjbnbjh y>Uhh y>jh!Uh!hmih y>mHsHhmih y>5mHsHh h y>mHsHhz1h y>mHsHh y>mHsHhiyh y>mHsHh=h y>mHsHhgVh y>mHsHhgVh y>5mHsHhiyh y>mHsHjh y>0J"Uh \bh y>mHsH&pvrvvvxvzv|v~vvvvvvvvvvvvvvvv$ & Fda$gdLgd$a$$a$ dgd y>vvvvvvvvvh%ThCJOJQJaJh!hh y>jh y>UhiymHnHu21h:pn. A!"#$% $$If(!vh55#v#v:V (0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V ( 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (m 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (v 0TTTTTT6,544 (a(pytaP$$If(!vh55#v#v:V (P 0TTTTTT6,544 (a(pytaP4666666666vvvvvvvv666666666666666666666666666666666666666666666666H66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666J@J nNormal dCJ_HaJmHsHtH p@p  y> Heading 1$d<@&.5CJ KH OJPJQJ\^JaJ mH sH tHr@r  y> Heading 2$d<@&056CJOJPJQJ\]^JaJmH sH tHl@l  y> Heading 3$d<@&*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHl@l  y> Heading 4$d<@&*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k( No List ^O^  y> Char Char10.5CJ KH OJPJQJ\^JaJ mH sH tH^O^  y> Char Char9056CJOJPJQJ\]^JaJmH sH tHXOX  y> Char Char8*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHXO!X  y> Char Char7*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHb@b y>pTOC 1 d# d& #$ OJPJQJ^JaJmH sH tH6U@A6 y>0 Hyperlink >*B*phb @Rb  y>0Footer p#d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHROaR  y>0 Char Char6$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH.)@q. y> Page Numberb@b  y>0Header p#d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHROR  y>0 Char Char5$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHhOh y>Default1$7$8$H$1B*CJOJPJQJ^J_HaJmHphsHtH0O0 y>CM9 B*^Jph0O0 y>CM4 B*^Jph2O2 y>CM10 B*^Jph2O2 y>CM11 B*^Jph2O2 y>CM12 B*^Jphd@d ! y> Footnote Text d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHROR y> Char Char4$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH@&@!@  y>Footnote ReferenceH*b^@2b y> Normal (Web) #d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH*W@A*  y>Strong5\FV@QF y>FollowedHyperlink >*B* ph^"@^ ' y>Caption &d*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHXOqX & y> Char Char3*5CJOJPJQJ\^JaJmH sH tHd@d  y>pTOC 2( d# d^$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHd@d  y>pTOC 3) d# d^$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHj#@j  y>0Table of Figures *d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHO1 y>(Heading 4 + Times New Roman,12 pt,Italic+6CJOJQJ]mH sH fOf y> Default Text ,d'CJOJPJQJ^JaJmHnHtHuB'@B  y>Comment ReferenceCJaJb@b / y> Comment Text .d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHROR . y> Char Char2$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH@j@@ 1 y>Comment Subject05\4O4 0 y> Char Char15\b@"b 3 y> Balloon Text 2d$CJOJPJQJ^JaJmH sH tHPO1P 2 y> Char Char$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH " 5 p#*BSLEQUUUUo+r}i~۔ j.s&qD e _1~C #    FGHjST  klmQ R B C D `WXcd4;W#X#&&++.,/,,,,,,.-0-1-------...?.B.C......./////2/3/H/L/M/|/////////$0.0/0O0W0X0000000000111A1I1J1j1q1r111111111132;2<2=2p2q233N6O6k8l899;;>>@@BBDDDDE/F0FIIwKKKXLqLLLLMMMiPjPQQTTTVXXX>[?[x`y`aaaadcecudvdddaeeCfDf}h~hXjYjrjsj4liljlm-m^m{mmmmmnnooAqBqss{x|xxxx\}]}~~HIopef`aߔ%&lmGHժ֪+,#?@&?@cdǶȶ_`78 >?@Ayzgh{`Fk 4!jZ<A)NFLxF000000H00000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 &0 &0 &0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20=20 0D0D(0D0E0E0E0E(0D0wK0wK 0wK 0wK 0wK 0wK 0wK 0wK0wK0wK0wK0wK0wK0wK(0D0T0T0T(0D0X0X0X0X0X0X&0X(0D0a0a0a0a0a0a 0a 0a 0a 0a0a0a0a0a0a0 0Yj0Yj(0Yj04l04l 04l 04l 04l 04l 04l 04l04l04l04l(0Yj0n0n0n0n0n0n000|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0|x0000000|x000000|x000000|x0H0H0H0H0H0H0H0H0|x0000000000(00000(00#0#(00&0&0&0&0&(0000000 0 0 000(00000000000000000000(00000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 000 @000@000@000@000@0@00 0y@0@00000H 0000000000 ...1rBXp_fiZ@"v7J@LYfqvv>?BDEGHJKLN1^r_8``Faa4bb$czccdzderee.flffJggg0hhiiltpv^0&!6Opvv<=@ACFIMv7,O,Q, '*1!8@0(  B S  ? _Toc285215790 _Toc207546329 _Toc207546725 _Toc207547120 _Toc285215791 _Toc285128502 _Toc207359224 _Toc207462222 _Toc207543887 _Toc207544349 _Toc207546336 _Toc207546732 _Toc207547127 _Toc285215799 _Toc207359230 _Toc207462228 _Toc207543893 _Toc207544355 _Toc207546342 _Toc207546738 _Toc207547133 _Toc285215803 _Toc207359231 _Toc207462229 _Toc207543894 _Toc207544356 _Toc207546343 _Toc207546739 _Toc207547134 _Toc285215804 _Toc207359232 _Toc207462230 _Toc207543895 _Toc207544357 _Toc207546344 _Toc207546740 _Toc207547135 _Toc285215805 _Toc207359233 _Toc207462231 _Toc207543896 _Toc207544358 _Toc207546345 _Toc207546741 _Toc207547136 _Toc285215806 _Toc207359234 _Toc207462232 _Toc207543897 _Toc207544359 _Toc207546346 _Toc207546742 _Toc207547137 _Toc285215807 _Toc207359237 _Toc207462235 _Toc207543900 _Toc207544362 _Toc207546349 _Toc207546745 _Toc207547140 _Toc285215808 _Toc207359238 _Toc207462236 _Toc207543901 _Toc207544363 _Toc207546350 _Toc207546746 _Toc207547141 _Toc285215809 _Toc207359240 _Toc207462238 _Toc207543903 _Toc207544365 _Toc207546352 _Toc207546748 _Toc207547143 _Toc285215810 _Toc207359241 _Toc207462239 _Toc207543904 _Toc207544366 _Toc207546353 _Toc207546749 _Toc207547144 _Toc285215811 _Toc207359245 _Toc207462243 _Toc207543908 _Toc207544370 _Toc207546357 _Toc207546753 _Toc207547148 _Toc285215812 _Toc207359246 _Toc207462244 _Toc207543909 _Toc207544371 _Toc207546358 _Toc207546754 _Toc207547149 _Toc285215813 _Toc207359247 _Toc207462245 _Toc207543910 _Toc207544372 _Toc207546359 _Toc207546755 _Toc207547150 _Toc285215814 _Toc207359249 _Toc207462247 _Toc207543912 _Toc207544374 _Toc207546361 _Toc207546757 _Toc207547152 _Toc285215815 _Toc207359250 _Toc207462248 _Toc207543913 _Toc207544375 _Toc207546362 _Toc207546758 _Toc207547153 _Toc285215816 _Toc207359251 _Toc207462249 _Toc207543914 _Toc207544376 _Toc207546363 _Toc207546759 _Toc207547154 _Toc285215817 _Toc207359252 _Toc207462250 _Toc207543915 _Toc207544377 _Toc207546364 _Toc207546760 _Toc207547155 _Toc285215818 _Toc207359253 _Toc207462251 _Toc207543916 _Toc207544378 _Toc207546365 _Toc207546761 _Toc207547156 _Toc285215819 _Toc207359254 _Toc207462252 _Toc207543917 _Toc207544379 _Toc207546366 _Toc207546762 _Toc207547157 _Toc285215820 _Toc207359255 _Toc207462253 _Toc207543918 _Toc207544380 _Toc207546367 _Toc207546763 _Toc207547158 _Toc285215821 _Toc207359256 _Toc207462254 _Toc207543919 _Toc207544381 _Toc207546368 _Toc207546764 _Toc207547159 _Toc285215822 _Toc207359257 _Toc207462255 _Toc207543920 _Toc207544382 _Toc207546369 _Toc207546765 _Toc207547160 _Toc285215823 _Toc207359259 _Toc207462257 _Toc207543922 _Toc207544384 _Toc207462259 _Toc207543924 _Toc207544386 _Toc207546373 _Toc207546769 _Toc207547164 _Toc285215826 _Toc207359262 _Toc207462260 _Toc207543925 _Toc207544068 _Toc207544387 _Toc207546374 _Toc207546770 _Toc207547165 _Toc285215827 _Toc207359263 _Toc207462261 _Toc207543926 _Toc207544069 _Toc207544388 _Toc207546375 _Toc207546771 _Toc207547166 _Toc285215828 _Toc207359264 _Toc207462262 _Toc207543927 _Toc207544070 _Toc207544389 _Toc207546376 _Toc207546772 _Toc207547167 _Toc285215829 _Toc207359265 _Toc207462263 _Toc207543928 _Toc207544071 _Toc207544390 _Toc207546377 _Toc207546773 _Toc207547168 _Toc285215830cccc.,=2=2=2=2=2=2=2=2DDDDDDDDEEEEEEEEwKwKwKwKwKwKwKwKTTTTTTTTXXXXXXXXaaaaaaaaiiiiiiiYj4l4l4l4l4l4l4l4lnnnnnnnn{x{x{x{x{x{x{x{xHHHHHHHH֪֪֪֪֪֪֪֪########&&&&&&&&  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~jjjj,o2o2o2o2o2o2o2o2DDDDDDDD.F.F.F.F.F.F.F.FKKKKKKKKTTTTTTTTXXXXXXXXaaaaaaaaqjqjqjqjqjqjqjqjhlhlhlhlhlhlhlhlooooooooxxxxxxxx$$$$$$$$********>>>>>>>>>>>>>>>>ƶƶƶƶƶƶƶƶ6666666 !66==9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region | ()/012;<E`ijuvwx}# '4[_-5RTtw{fjm     " ) 4 7 @ O R T X _ ` a i & ' . 0 6 7 9 ? D E G I O P Y Z m n t u  " & 5 8 #&/4=HIR`iVXFLfn&.BI)3,6LUadlu{NQnr;D,9V\    !@!K!i!q!!!!!" ""#"T"W"##O#Q#V#\#_#a#g#l#p#z#####$$4$6$$$%%1%6%Q%Z%j%p%%&&&&&&&&&&''''')'+'2'7'<'B'N'T'\'c'k'q'u'w''(((A)J)w)y))))) * *)*3******* ++++)+8+>+C+F+R+V+++++++++ , ,!,#,$,+,-,/,6,P,R,T,[,\,v,{,,,,,,,,,,,----1-8-;-U-]-t-y-----..1.7.8.?.A.M.....//./3/8/B/G/M/{//////#0&0-090N0S0V0b0000000000000111181A1H1T1i1r11111111112227282=2>2B2p2x2222223363A333333333 4444 55 66M6T6u66666666666677$8/8i8u8~888888888889:9>9A9F9G9T9m9u999999999k:u::::::::::: ;;e;i;;;;;;;;;<<Y=b===>%>>>>>-?2?A?D?K?M??@ @@@&A/AYA^AAAAABB BBSB]BvBBBBBBBCCC-C3CBCJCCCCDD'D(D=D[D_DlDrDDDDDDDE EE!E5E;EEFF F.F9FFFFGGG)G.GGGJGSG]GqG|GGGGGGGHH5HBHEHIHYH]HHHIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJ KK6K@KYKaKsKwKxK~KKKKKSLXLoLqLLLLLMMVMdM~MMMMMMMMMMNNNNNNOOO-OCOMOOOiPpPPPEQHQQQQQQQQQRRSSTTTTTTTTTTUUsUvUUUUUUUUUVV#V'VVVVVVVWW8W?WQWUWWWXXXXXXXXXXWY\YwY|YYYYYYYYYZZMZOZZZ$[/[<[D[b[g[[[\\%\*\\\\\]]]]]]]]]]^^________` `f`i`v`y`2a4a`ajaaaaaaaaabbbbbbcc c$cbceccccccccccctd|dddddaejeeeeeee$f-f=fDfff ggOgTggggg#h'h|hhhhiikiuiiiiiiijj2j5jTjVjYjZj^jrj|jjjjjjjNkWkmkqkxk{kkkkkkkkkll3l4l5l;lilnlll+m-mym{mmmmmmmmmnnnnooooAqBq+r-rjsksss v vPvRv;wFw0x:x;xCxgxixxx|x}xxxxxy;y=yrytyyyyyyy;z?z;{@{||;|C|}!};}F}[}c}}}}}}}}}}}}}}}~(~/~9~;~C~G~P~i~l~~~~;C%.6;B;H;>ɂт؂';AFI;Dov;=;GipAK^fƇ͇  -3QUuƈȈ׈܈ CKYbjyщԉ 68DP ،ߌ `gҎ14M[ipÏΏڏĐȐΐڐszvw۔ߔ %&]_vwlw GHIMemΜҜĞ՞LS^jt~Ɵՠנ")ŢORdlۣݣy ,2ɥӥ&.EO(6>HTԪ֪תت۪+,vw$%?@'(?Leo24`dյڵǶѶӶڶ $ 17_k$,5ǻY^(tz $Zey!'/68mvmv!MTmu7ALOPT_agjmtmtmt *CL[]QW^i  OUv~  1<?Bkw (V\eg  !%3~ 7APSX\w~  -=>H  _b      9BGJOQWZrv S^  >J  V`?CYd?Iikx!+bdhrux})2IRZhcn37;@IJghz{19KM_`DFU]ik $,34rt!%(QTw4=%.`eqsOQTXst:>Ziqy<HZ]@Nbk$'$,$*$))/=GNS EO LT 37xyz EGHS\cuz EjRTuxfjmP R A D  _`VXbd34:;V#X#&&++-,/,,,,,--.-0-1---------....>.?.A.C.........////.///1/3/G/H/K/M/{/|/~//////////#0$0-0/0N0O0V0X00000000000001111@1A1H1J1i1j1p1r11111111111112232:2=2o2q233M6O6j8l899;;>>@@BBDDDDEE.F0FIIvKwKKKWLXLpLqLLLLLLLMMMMhPjPQQTTTTVVXXXX=[?[w`y`aaaaccectdvddddd`eaeeeBfDf|h~hWjYjqjsj3l4lhljlmm,m-m]m^mzm{mmmmmmmnnoo@qBqsszx|xxx[}]}~~GInpdf_aޔߔ$&~kmFHԪ֪۪*,"#>@%&>@bdƶȶ^`68 =??Axzfhz{_`EFjk 34 !ij Y\;>@C(+MPEHKNwzEH3Hj#`,,.-1-----..?.C...../M/|/////0011132=2XLLLMm-m^m{mmmC{1`Fk 4wTjVj_}FNhyL: <w\~ZԸJ"&r(ĢpA)2ƖM{S)鲽;.(ƴ4B^0m-9;iL?!M%Tw]K^,3bKmroiy {w]A4JaPd$bBL \hh!/~j/,,,,,,.-0-1-------...?.B.C......./////2/3/H/L/M/|/////////$0.0/0O0W0X0000000000111A1I1J1j1q1r111111111132;2<2I@WjWjXz WjWjxmm m mmm#m&u'u(u)u+u/u1u>u@uGuKuLuQuTu`ucudueumuouxuv$@8BL@TVX\dhpUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&{ @Calibri3Times5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings?Wingdings 2"1SSs& $y{Y'L!4d  2qHP $P y>2DOLIGOPOL NA TR}I`TU TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJDijana i in-`ainOwnerx                      Oh+'0, <H h t  HOLIGOPOL NA TRITU TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJDijana iin-ainNormalOwner2Microsoft Office Word@@ p=@2ȭ.@2ȭ. $y՜.+,00 hp  TOSHIBA{ ' EOLIGOPOL NA TRITU TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWXYZ[]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@O.Data P1Table\WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q