Naslov
Jezik i politika
(Language and Politics)

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Treći program Hrvatskoga radija, emisija Kultura demokracije 22.3.2012., 45 minuta (intervju vodio Marko Gregović)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2012

Ključne riječi
sociolingvistika; jezična politika; nacionalizam; kroatistika; standardni jezik; preskriptivnost; purizam; jezična cenzura; lektoriranje; međusobna razumljivost; policentrični jezik; engleski; njemački; skandinavski jezici; hrvatski; srpski; bosanski; crnogorski; srpskohrvatski
(sociolinguistics; language policy; nationalism; Croatistics; standard language; prescriptivism; purism; censorship of language; proofreading; mutual intelligibility; polycentric language; English; German; Scandinavian languages; Croatian; Serbian; Bosnian; Montenegrin; Serbo-Croatian)

Sažetak
U intervjuu vođenom povodom knjige "Jezik i nacionalizam" govori se o nizu tema. Prvo se pomoću paralela s engleskim i njemačkim jezikom objašnjava zašto u Hrvatskoj nije potrebno prevoditi filmove iz Srbije, Bosne i Crne Gore, te što je to policentrični jezik. Nakon toga se pokazuje da skandinavska jezična situacija nije identična s jezičnom situacijom na južnoslavenskim prostorima. Nadalje, objašnjava se zbog čega nisu potrebna nikakva tijela koja bi brinula za jezik. Kroatističko propisivanje, zabranjivanje i nametanje razotkrivaju se kao suprotno od znanstvenog pristupa jeziku i suprotno od demokratske jezične politike. Umjesto da opisuju upotrebu, kroatisti joj nameću, i na taj način ograničavaju u Hrvatskoj slobodu korištenja jezika. Dolazi do jezične cenzure, koju sprovode brojni lektori. U intervju se kritički analizira prijedlog Zakona o jeziku koji je Hrvatskom saboru uputila stranka Dragutina Lesara Hrvatski laburisti. Nadalje, govori se o prestižu engleskog jezika, o tome kako se i Hrvati rukovode prestižem engleskog jezika, pa samoinicijativno i dobrovoljno u svakodnevici koriste engleske riječi. Nisu, dakle, engleske riječi sebe nametnule, nego ih domaći govornici uzimaju i korištenjem prihvaćaju kao svoje. O pojmu jezične "čistoće" kaže se u intervjuu da je u lingvistici poznato da nijedan jezik nije čist i da nikada nije postojao nekakav čisti jezik. Zato se izraz "purizam" koristi u lingvistici pogrdno. U Hrvatskoj, međutim, u školskim udžbenicima se izmišljanje riječi i zamjenjivanje riječi sve više zahuktava. Tako se u školama umjetno pravi rascjep u jeziku između roditelja i djece, pravi se rascjep između djece i kulturne produkcije 20. stoljeća. U znanosti u svijetu se za cilj jezične politike kaže da treba sprečavati sukob unutar društva. A u Hrvatskoj jezična politika od 90-ih do danas umjetno pravi sukob unutar hrvatskog društva. U školama bi trebalo razvijati svijest da je varijacija u jeziku najnormalnija stvar i bogatstvo, i da nikada ne treba ispravljati jezik sugovornika. Neka svatko slobodno koristi riječ koju god želi. Znanost o jeziku kaže da je jezik prostor slobode, i da lingvisti opisuju kako ljudi koriste jezik. I povelja Ujedinjenih naroda kaže da je jezik prostor slobode, i garantira pravo svakoj osobi da se slobodno izražava na svom jeziku. Samo domaći jezikoslovci misle da jezik nije prostor slobodne, oni zabranjuju, propisuju, i tako rade suprotno i od znanosti i od povelje Ujedinjenih naroda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Sociologija, Filologija

Napomena
Snimak radio-intervjua razdijeljen je u tri dijela, svaki dio traje 15 minuta.

POVEZANOST RADA