Naslov
Razvoj književne proze australskih Aboridžina. Od nevidljive do postkolonijalne priče
(Development of Australian Aboriginal Fiction. From an indivisible to a postcolonial yarn)

Autori
Polak, Iva

Ostali urednici
Irena Lukšić

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko filološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
396

ISBN
978-953-296-036-5

Ključne riječi
australski Aboridžini; Snivanje; kratka priča; roman; politika identiteta
(First Australians; Dreaming(s); short story; novel; identity politics)

Sažetak
Knjiga započinje problemom pristupanja kulturološki specifičnome tekstu kojem istraživač ne pripada, problemom primjene zapadnog teorijskog aparata na tekst koji se ne nalazi u okviru zapadnoga kruga, te problemom tumačenja takvog teksta. U uvodnome dijelu studije također se daje vrlo detaljan kontekst u kojem nastaje aboridžinska književnost i aboridžinska književna proza kako bi čitatelj dobio uvid u društveno-povijesne okolnosti koje prate aboridžinsko stvaralaštvo. Drugo poglavlje posvećeno je aboridžinskom vjerovanju, takozvanom Snivanju (The Dreaming) kao bi se čitatelj u određenoj mjeri upoznao s kulturnim kodom koji je bitan za razumijevanja aboridžinske književne proze. Glavnina studije (treće i četvrto poglavlje) bavi se analizom aboridžinske kratke priče i romana.U okviru poglavlja o kratkoj priči, locira se trenutak u kojem dolazi do transformacije usmene predaje u književnu kratku priču što je ujedno i trenutak u kojem se čuvar usmene predaje zamjenjuje autorom književnog teksta. Ovaj se književni prozni korpus potom tematski dijeli na kratke priče koje se uvelike oslanjaju na Snivanje, potom kratku auto-biografsku prozu, te kratke priče suvremene tematike. Obuhvaćeni su ključni aboridžinski autori poput Davida Unaipona, Oodgeroo, Jacka Davisa, Archieja Wellera, Ngitji Ngitji, Melisse Lucashenko, Hyllus Maris, Kennyja Laughtona, i dr. Autorica uz svakog spomenutog autora navodi i pripadnost određenoj aboridžinskoj zajednici što je bitno kada se govori o aboridžinskim autorima, te taj pristup zadržava i u raspravi o romanu. Udarno poglavlje o romanu daje uvid u okolnosti nastanka romana te u njegove tematske i strukturne osobitosti. Nakon rasprave o «kulturnoj nepoćudnosti» romanesknog, njegove dvojbene recepcije i problemima s izdavaštvom, roman se tematski tipizira na roman «moderne» defragmentacije aboridžinskog jastva, detektivski i pustolovni roman, povijesni roman, fantastični roman, roman Ukradenih pokoljenja, roman grada i nasilja, te roman uspostave drukčijeg muškog roda. Svaki je romaneskni žanr oprimjeren najznačajnijim aboridžinskim romanima spisatelja Mudroorooa, Sama Watsona, Brucea Pascoa, Erica Willmota, Richarda Wilkesa, Sally Morgan, Doris Pilkington, Johna Muk Muk Burkea, Tare June Winch, Melisse Lucashenko, Archieja Wellera, Vivienne Cleven, Alexis Wright i dr. Zaključno (peto) poglavlje progovara o problemima aboridžinskog autorstva u svjetlu lažnog prisvajanja aboridžinskog identiteta budući da su književne prijevare, poglavito na području autorstva aboridžinske književne proze, postale neobično učestale od 1990-ih nadalje. Unatoč takozvanom «pseudonimskom» plagijatu, aboridžinska je književna proza uspjela očuvati svoju autentičnost i izboriti svoj status na australskoj, ali i međunarodnoj književnoj sceni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA