Pregled bibliografske jedinice broj: 573326
Prikaz knjige: Pierre Clastres: Društvo protiv države: Istraživanja iz političke antropologije. Zagreb: Disput, 2010.
Prikaz knjige: Pierre Clastres: Društvo protiv države: Istraživanja iz političke antropologije. Zagreb: Disput, 2010. // Politička misao : Croatian political science review, 47 (2010), 2; 205-207 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 573326 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prikaz knjige: Pierre Clastres: Društvo protiv države: Istraživanja iz političke antropologije. Zagreb: Disput, 2010.
(Book review: Pierre Clastres: Society against the state: Research in political anthropology. Zagreb: Disput, 2010)
Autori
Božić, Jasmina
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 47
(2010), 2;
205-207
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
politička antropologija; sociokulturna antropologija; etnografija
(political anthropology; sociocultural anthropology; ethnography)
Sažetak
2010. godine objavljena je na hrvatskom jeziku antologijska knjiga etnografskih studija francuskog antropologa Pierrea Clastresa Društvo protiv države: Istraživanja iz političke antropologije, u prijevodu Dragutina Lalovića, u izdanju naklade Disput. Ova je knjiga u orijentacijskom suglasju s knjigom francuskog filozofa politike Miguela Abensoura Demokracija protiv države, koja je, zahvaljujući istom prevoditelju i izdavaču, na hrvatskom jeziku objavljena 2007. g. Studije je Clastres pisao na osnovu vlastitih istraživačkih boravaka na terenu, među Indijancima amazonske prašume. U razdoblju između 1963. i 1974. g. boravio je kod Guayaki-Indijanaca iz Paragvaja, Guarani-Indijanaca iz Paragvaja, Chulupi-Indijanaca iz Paragvajskog područja Chaco, Yanomami-Indijanaca iz Venezuele i Guarani-Indijanaca iz brazilske države Sao Paula. Clastres proučava dimenzije političkoga za koje pokazuje da su implicitno prisutne u navadama, mitovima, govoru, svakodnevici, mirnodopskim i ratnim običajima amazonskih plemena. Služeći se brojnim primjerima izvodi i dokazuje svoju osnovnu tezu: „primitivna“ društva imaju političku narav, no za razliku od razvijenih društava uređenih u obliku državnog aparata, ona nisu težila k formiranju države, nego su tijekom svoje povijesti uspijevala održavati optimalno stanje latentne jednakosti svih pripadnika društva, putem neke vrste trajno važećeg nepisanog društvenog ugovora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-3280 - Društvene pretpostavke društva znanja
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Jasmina Božić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- CSA-Cambridge Scientific Abstracts