Pregled bibliografske jedinice broj: 572937
DIMENZIJA RURALNOSTI U KONCEPTUALIZACIJI MODERNOSTI Babićeva kulturna obnova i hrvatska međuratna arhitektura
DIMENZIJA RURALNOSTI U KONCEPTUALIZACIJI MODERNOSTI Babićeva kulturna obnova i hrvatska međuratna arhitektura // Znanstveni simpozij Ljubo Babić (1890-1974): Babićevi doprinosi hrvatskoj umjetnosti i kulturi
Zagreb, Hrvatska: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske ; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2011. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 572937 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DIMENZIJA RURALNOSTI U KONCEPTUALIZACIJI MODERNOSTI Babićeva kulturna obnova i hrvatska međuratna arhitektura
(Rural dimension in the concept of modernity Cultural restauration by Ljubo Babić and croatian interwar architecture)
Autori
Radović Mahečić, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Znanstveni simpozij Ljubo Babić (1890-1974): Babićevi doprinosi hrvatskoj umjetnosti i kulturi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.03.2011. - 22.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Ljubo Babić; koncepcija hrvatske umjetnosti; moderna arhitektura
(Ljubo Babić; concepts of modern croatian art; modern architecture)
Sažetak
Kako može ruralnost, prirodno spajana s ukorijenjenom tradicijom postati operativni čimbenik modernosti? Za prevladavajuće agrarnu zemlju, kakva je bila netom osnovana prva Jugoslavija, ali i Hrvatska u njezinu sklopu, paradoks je tek u površnoj pojavnosti. Modernost ne bi bila postignuta bez konceptualizacije i integracije ruralne dimenzije, za što je uvelike zaslužan Babić, utjecajna ličnost međuratne hrvatske kulturne scene, i njegovo teoretsko formuliranje „našeg izraza“ 1920-ih godina. Razlikovanjem regionalnih graditeljskih modela: južno-dalmatinskog i sjeverno-panonskog te teritorijalne podjele na mediteransku volumimnoznu kamenu arhitekturu i kontinentalnu plošniju drvenu, Babić je stvorio teoriju baziranu na koncepciji „horizonta“ kao kulturne matrice. Ruralnost je pri oblikovanju „našeg izraza“ služila kao polazište za definiranje hrvatskog identiteta u novonastalim političkim i ekonomskim okolnostima. No ruralnost su kao element lokalne modernosti i važnu karakteristiku kulturne obnove promovirali i drugi protagonisti razdoblja: Škola narodnog zdravlja na čelu s Andrijom Štamparom, arhitekti Zemlje, a posebno Stjepan Planić i Aleksandar Freudenreich, u svojim polemikama Kosta Strajnić i Vinko Brajević. Ovo izlaganje na znanstvenom simpoziju govori o arhitekturi između dviju kultura.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202687-2696 - Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. stoljeću (Čorak, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
075-0000000-3373 - Hrvatska biobibliografska baština (Macan, Trpimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Leksikografski zavod
Profili:
Darja Radović Mahečić
(autor)
